Bikini statistika

Rad od kuće: Dobar za dio zaposlenih, ali i ne za cijelu kompaniju

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

22.3.2020. u 12:04

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

22.3.2020. u 12:04

, Image: 139105381, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Profimedia, Tetra Images
Profimedia, Tetra Images

Ilustracija

Poslodavci su proteklih tjedana ubrzano tražili tehnička rješenja za rad na daljinu i danas stotine milijuna Europljana radi od kuće. U nastojanju da se spriječi širenje koronavirusa, to je postao jedini izbor. Čak i prije nego što je pandemija pogodila svijet, počeo se popularizirati rad od kuće. U posljednjih 15 godina procjenjuje se da je utrostručen, a osobito je postao raširen u Nizozemskoj i Finskoj.

Prema podacima Eurostata, 2018. godine u te dvije zemlje od kuće je radilo oko 14 posto zaposlenih. Takva praksa dosad je bila najmanje raširena u Bugarskoj (0,2 posto) i Rumunjskoj (0,4 posto), a ni u Hrvatskoj nije bila osobito uvriježena, rad na daljinu koristilo je samo 1,4 posto zaposlenih. Vrlo je vjerojatno da će nakon krize zbog koronavirusa mnogi uvidjeti prednosti takvog načina rada, ali i neke nedostatke. U dokumentu “Funkcionira li rad od kuće” iz 2016. godine grupa ekonomista navodi primjer kineske putničke agencije Ctrip koja zapošljava 16.000 ljudi. Nasumično je odabrano osoblje call centra i poslani su da rade od kuće.

U početku je eksperiment izgledao kao win-win situacija za radnike i poslodavce; zaposlenici su radili više, manje su izostajali s posla i bili su zadovoljniji, a kompanija je uštedjela više od 1000 dolara po zaposlenom jer je trebala manji radni prostor. Međutim, kada je Ctrip politiku rada od kuće proširio na cijelu kompaniju, situacija više nije bila ista. Ljudi su se žalili na usamljenost, prekinuti su socijalni kontakti nužni za produktivni timski rad i nestala je kreativnost. Online komunikacija ne može osigurati nužnu psihološku sigurnost za otvorenu komunikaciju. S njom se, primjerice, gube sarkastičnost ili duhovitost jer napisana i izgovorena misao mogu imati posve drukčije značenje.

Da bi se zadržala kreativnost i produktivnost zaposlenih, od poslodavaca se očekuje šira prilagodba novim uvjetima rada. To uključuje bolju procjenu produktivnosti rada na daljinu. Umjesto prisutnosti u uredima, važni su ostvareni zadaci. Osim toga, preporučuje se održavanje videokonferencija ili nekih drugih načina komuniciranja u kojima će zaposlenici moći razgovarati licem u lice, iznositi svoje ideje i na njih dobivati izravnu reakciju, bilo odobravanje, smijeh, sarkazam ili svađu.