Anvar Azimov

'Putin je osobno pridonio da se nađe rješenje između Sberbanka i Agrokora'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

19.4.2018. u 10:23

AUTOR:

OBJAVLJENO:

19.4.2018. u 10:23

Biljana Gaurina / Hanza Media

Ako vaš premijer Andrej Plenković želi posjetiti Rusiju, organizirat ću taj posjet - kaže to za Globus ruski ambasador u Hrvatskoj dr. Anvar Azimov, veteran ruske diplomacije kojeg će Hrvati zapamtiti kada je u veljači prošle godine, u uniformi okićenoj brojnim ordenima povodom Dana ruske diplomacije, poručio Ivici Todoriću ”igra je gotova”. I krenula je lavina oko Agrokora, čije krhotine još pokušava spasiti hrvatska Vlada, zajedno s ruskim bankama, s time da je Vladimir Putin u Sočiju, za vrijeme posjeta Kolinde Grabar-Kitarović, na ručku na kojem je bio i moćni šef Sberbanka Herman Gref, direktno sugerirao svom prijatelju bankaru da “bude fleksibilan i kooperativan” s hrvatskom stranom. Tada je Putin, kada je čuo koliki je Agrokorov dug ruskim bankama, uputio Grefu onu rečenicu: “Baš si škrtac, jedna milijarda, pa što je to za tebe?”

U salonu rezidencije u Bosanskoj ulici između ostalih su fotografije na kojima je Azimov, u uniformi, u društvu hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, o kojoj Rusi, prije svega predsjednik Vladimir Putin, ali i ambasador Azimov imaju samo riječi hvale. Tu je i fotografija Azimova s bivšim predsjednikom Stjepanom Mesićem, koji je s Rusima također imao dobre i bliske kontakte, te fotografija sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem.

Oko zgrade ruske ambasade u Zagrebu vodila se dugogodišnja diplomatska bitka, koja nema baš sretan kraj. Naime, kako je zgrada u Bosanskoj ulici vraćena starim vlasnicima, Rusi se moraju iseliti, a o prijedlogu za novu zgradu s hrvatskom se stranom nisu mogli dogovoriti. S druge strane, Hrvatska se u Moskvi koristi zgradom koju su joj ustupili Rusi, pa će sada i jedni i drugi morati naći novo rješenje, na tržištu, što će za hrvatsku stranu biti jako skupo. “Ne možemo razumjeti da se nismo uspjeli dogovoriti, ali što se može”, poručuju Rusi.

Anvar Azimov u svakom je slučaju osebujan ambasador. Gotovo da je više političar nego diplomat pa, kako ima dugogodišnje iskustvo, ali i čvrste veze sa šefovima u Moskvi, svaka njegova izjava ima i posebnu težinu. “Nisam siguran da je trovanja u Velikoj Britaniji uopće bilo”, ponovio je tvrdnje koje su se čule ovih dana i iz Rusije.

Rođen je 1950. godine u Taškentu, po nacionalnosti je Uzbek, otac je šestero djece i završio je Međunarodni državni institut za međunarodne odnose u Moskvi, gdje je diplomirao i njegov današnji šef Sergej Lavrov. Bio je u mnogim diplomatskim misijama, od Indije do Austrije, Zambije, bivše Jugoslavije, BiH, a sam kaže da je većina njegovih kolega sa studija već u mirovini. Azimov govori dvanaest jezika, dobro razumije hrvatski, iako smo intervju radili na ruskom.

“Još nisam u Hrvatskoj sve napravio, ostat ću koliko budu zahtijevali naši bilateralni odnosi”, kaže mi i objašnjava da ga najviše veseli kad razgovara s običnim ljudima koji pokazuju prijateljski odnos prema Rusiji. “Jako mi je drago kada mi kažu da oni ne samo da poštuju nego i vole Rusiju. To mi daje snage da ispunim svoju bitnu misiju izvesti naše odnose iz stagnacije koja je trajala deset godina.”

Kaže da želi smiriti zapadne partnere Hrvatske, jer Rusija nema nikakvih geopolitičkih aspiracija u ovom dijelu svijeta. “Rusija želi da Hrvatska ima najbolje odnose i sa zemljama EU i SAD-om i sa zemljama u susjedstvu”, i otkriva da je Rusija imala “pozitivnu ulogu” u poboljšanju odnosa Hrvatske sa Srbijom.

“Sada se vodi diskusija o LNG-terminalu na Krku i mi nemamo ništa protiv toga, razvijajte to. Ali ja dobro znam da će ruski plin biti mnogo jeftiniji i Hrvatska će ga kupovati.” A o posljednjoj izjavi američkog ambasadora Roberta Kohorsta u kojoj je ponovio stav da ruski investitor u Ini nije u interesu Hrvatske Azimov kaže: ”Ova izjava primjer je američke politike nepoštene konkurencije, kršenja načela slobode tržišne ekonomije, miješanja u unutarnje poslove suverenih država. Za nas je vrlo začuđujuće vidjeti da SAD poučava svoje saveznike kako treba da vode svoju vlastitu politiku, ponašaju se poput gazde prema svojim vazalima. Ovo je neprikladno i neprihvatljivo. Smatram da suverene zemlje kao što je Hrvatska moraju same odlučivati kako voditi vlastitu politiku u nacionalnom interesu svojih građana.”

Ambasadore, cijela ova priča s Agrokorom kulminirala je nakon što ste u uniformi prije više od godinu dana poslali alarmantnu poruku da u najvećoj hrvatskoj kompaniji kojoj su, između ostalog, kredite davale ruske banke nešto nije u redu. Jeste li zadovoljni razvojem situacije?

– Zadovoljan sam time što je na kraju pronađeno uzajamno korisno rješenje. Proces nije bio jednostavan i bilo je puno problema, ali čini mi se da je Sberbank imao vrlo fleksibilan pristup. Glavnu zadaću vidim u sudjelovanju Sberbanka u stabilizaciji Agrokora, s ciljem da to koristi i stabilizaciji cijele zemlje. Mislim da Sberbank i VTB imaju dobre eksperte koji imaju međunarodno iskustvo koje može pridonijeti daljnjem radu Agrokora.

Ima li ruska strana, prije svega dvije ruske banke, neke geopolitičke razloge za daljnji angažman oko Agrokora?

– Ni Sberbank ni VTB nemaju nikakvih geopolitičkih zadaća ili ciljeva. Naravno da ćemo biti zainteresirani kada se situacija stabilizira za daljnje poboljšanje naših gospodarskih odnosa, prije svega odnosa koji su korisni za obje strane. Najbitnije je da u odnosima između Sberbanka i VTB banke, s jedne strane, i Agrokora nema nikakve političke dimenzije, to je čista suradnja dvaju komercijalnih, gospodarskih tijela. Poznajući kao ambasador iskustvo Sberbanka, siguran sam da može poboljšati situaciju i staviti Agrokor na noge.

Možete li nam sada detaljnije reći što se razgovaralo u predsjedničkoj rezidenciji u Sočiju, gdje je prošle godine Vladimir Putin primio Kolindu Grabar-Kitarović, a na ručku ste bili i vi i prvi čovjek Sberbanka Herman Gref. Je li i razgovor koji je tamo vođen ubrzao rješenje situacije u kojoj se našao Agrokor?

– O tom se pitanju raspravljalo, a naš predsjednik je rekao da će on pridonijeti tome da se što prije nađe obostrano prihvatljivo rješenje. Taj politički aspekt pregovora između dvoje predsjednika je, naravno, pridonio da je na kraju pronađeno rješenje koje je bilo u interesu obiju strana i kompromisno po svom karakteru. Svoj doprinos konačnom rješenju, moramo biti objektivni, naravno osim dvoje predsjednika, dali su i premijer i gospođa Martina Dalić.

Postoji li interes Rusije kao države kada je riječ o stabilizaciji najveće hrvatske kompanije?

– Ne bih želio da vaši zapadni partneri gledaju na ugovor Sberbanka i VTB banke s Agrokorom kao neku geopolitičku zavjeru. Rusija je zainteresirana za stabilnost Hrvatske i dinamični razvoj njezina gospodarstva. Zbog toga smatramo sudjelovanje dviju naših banaka u čitavoj ovoj priči oko Agrokora kao stabilizirajući element.

Očito je, a to je ruska strana u nekoliko navrata već dala naglasiti, da je i posjet hrvatske predsjednice Ruskoj Federaciji pridonio da se ubrza rješenje koje je sada na stolu?

– Posjet predsjednice Rusiji imao je važan doprinos poboljšanju naših bilateralnih odnosa. Naš je predsjednik bio vrlo zadovoljan atmosferom pregovora s gospođom Grabar-Kitarović i posebno je bio impresioniran kako dobro predsjednica štiti nacionalne interese svoje zemlje. Zahvalni smo predsjednici što je bila među prvim europskim državnicima koji su čestitali Vladimiru Putinu pobjedu na izborima. Predsjednici smo zahvalni što je osobno preuzela inicijativu i obavila telefonski razgovor s predsjednikom Putinom koji je bio prvi u povijesti naših odnosa.

Potkraj godine trebala bi se sastati i međuvladina komisija nakon duge pauze od sedam godina?

– Nadam se da će to pridonijeti značajnom poboljšanju naših odnosa. Osobno sam inicijator ideje da se u Rusiju plasiraju vaša prekrasna vina, a ruska strana je spremna otvaranju svog tržišta za vaše proizvođače vina. Već smo našli konkretnog partnera u Rusiji koji je spreman surađivati s vašim izvoznicima vina.

Ali, tu su još sankcije Rusiji koje su prepreka za veći izvoz i hrvatskih proizvoda?

– Bez obzira na sankcije zbog kojih vaši poljoprivrednici gube godišnje više od 40 milijuna eura, želio bih ipak pomaknuti naše odnose s mrtve točke. Želio bih u drugoj polovini godine organizirati predstavnike strukture koji se bave poljoprivrednim pitanjima koji bi odabrali vaše poljoprivrednike s kojima bismo mogli surađivati. Nenormalno je da vaši poznati proizvodi poput jabuka i mandarina dolaze u Rusiju preko trećih zemalja. Zato je moj prvi zadatak učvrstiti političke kontakte koji stvaraju dobru atmosferu za sve ostalo, od gospodarstva do kulture.

Koliko danas hrvatski izvoznici zarađuju u Rusiji?

– Godišnje zarađuju više od 200 milijuna eura, a potencijal je najmanje 600-700 milijuna eura.

Cijeli intervju pročitajte u tiskanom izdanju Globusa.