Visine penzija

Prvi veliki izračun: otkrivamo kolike će nam biti mirovine prema novom prijedlogu Pavića

AUTOR:

OBJAVLJENO:

19.10.2018. u 8:29

AUTOR:

OBJAVLJENO:

19.10.2018. u 8:29

CROPIX

Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava

Ostanak u drugom stupu mirovinskog fonda isplatit će se građanima koji će imati prosječnu plaću tijekom radnog staža iznad 75 posto prosječne plaće, rekao nam je Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava u četvrtak. Pritom je dodao i kako će jedna od motivacija za ostanak u drugom stupu građanima biti i mogućnost da im se jednokratno isplati do 15 posto ukupno ušteđene mirovine.

Ali, to će biti moguće pod uvjetom da im preostala mirovina ne bude manje od 15 posto iznad minimalno propisane. Podsjetimo, Vlada je na sjednici u srijedu usvojila i u saborsku proceduru uputila, s još pet zakona, i Zakon o dodatku na mirovine kojim bi se građanima koji štede u prvom i drugom stupu omogućio povratak u prvi stup ako izračun pokaže da bi im mirovina koja bi se isplaćivala iz kombinirane mirovine (prvog i drugog stupa) bila manja od mirovine koju bi dobivali da su štedjeli samo u prvom stupu. Za one, pak, koji se odluče primati kombiniranu mirovinu, Vlada će osigurati dodatak od 20,25 posto za dio mirovine koja se prima iz prvog stupa, a onima koji će primati mirovinu samo iz prvog stupa, taj će dodatak iznositi 27 posto.

Efekti mjera

Kao što smo naveli, izračuni Ministarstva rada pokazuju da bi se ostanak u kombiniranoj mirovini, uz dodatak od 20,25 posto za prvi stup, isplatio građanima čija je prosječna plaća 75 do 80 posto prosječne plaće, odnosno onima koji u ovom trenutku imaju takvu prosječnu plaću, iznad 4700 kuna do 5000 kuna. Prosječna neto plaća u srpnju je, naime, iznosila 6200 kuna. Svim onim građanima čija je plaća tijekom radnog staža ispod 4700 do 5000 kuna vjerojatno će se više isplatiti povratak u prvi stup, a takvih će do 2040. biti oko 300 tisuća, rekao nam je ministar rada.

Pojašnjavajući okvirne proračunske efekte svih šest predloženih mirovinskih zakona, Pavić je rekao da će ukupni pozitivni efekt mjera do 2040., ne uključujući Zakon o dodatku na mirovine, biti oko 14 milijardi kuna. Te pozitivne učinke donijele bi mjere kao što su produljenje radnog vijeka do 67. godine života, kao i penalizacija koja će stimulirati radnike da rade dulje, a smanjiti trošak sustava budu li u mirovinu išli ranije.

Izračuni: odnos plaće i mirovine 2042. godine

U tablici donosimo izračune kombinirane mirovine bez ikakvog dodatka za prvi stup, s dodatkom od 27 posto (što Vlada nije usvojila) i dodatkom od 20,25 posto, što je Vlada usvojila. Projekcija za ovaj izračun rađena je za osobu rođenu 1975. godine, zaposlenu 2002. sa stažem od 40 godina koja ide u mirovinu 2042. godine. Ekonomske pretpostavke su nominalni prinos mirovinskog fonda od pet posto, godišnji rast plaća od tri posto, inflacija od dva posto (dakle, realni prinos fonda od tri posto). Neto plaće računate su prema trenutno važećem poreznom sustavu, za osobu iz Zagreba (gdje je prirez 18 posto).

Pretpostavljeno je da se izdvajanje za drugi stup 2020. godine povećava sa 5 na 5,5 posto, a 2022. godine na šest posto, dok se izdvajanje za 1. stup isto toliko smanjuje (ako do toga ne dođe, kombinirane mirovine bit će manje u odnosu na izračun). Radi pojašnjenja, napominjemo da prosječna plaća od 10.000 kuna 2042. godine podrazumijeva rast prosječne plaće od tri posto godišnje od danas (prosječna plaća danas iznosi 6200 kuna). Za visoke plaće vidi se utjecaj zakonskog ograničenja na maksimalnu mirovinu koja ne može ići iznad određenog iznosa u odnosu na prosječnu plaću u toj godini.

 

 

Dodaci

Međutim, efekti Zakona o dodatku na mirovine do 2040. bit će neto negativni za proračun za oko tri milijarde kuna, pa će ukupni učinak šest zakonskih prijedloga do 2040. za proračun biti pozitivan u iznosu od oko 11 milijardi kuna. U Ministarstvu rada, naime, predviđaju da će dodatak od 20,25 posto za prvi stup za kombinirane mirovine državu do 2040. stajati oko 40 milijardi kuna. Međutim, priljev sredstava u državni proračun iz sredstava drugog stupa od oko 300 tisuća novih umirovljenika kojima će biti isplativiji povratak u prvi stup od ostanka u kombiniranoj mirovini, državnoj će blagajni do 2040. donijeti oko 37 milijardi kuna. A to onda znači da je u tom dijelu neto minus Zakona o dodatku na mirovine za državnu blagajnu tri milijarde kuna.

 

- Međutim, moram naglasiti da ćemo još jednom morati razmotriti najavu povećanja izdvajanja za drugi stup s pet na šest posto u 2021. i 2022., jer kada smo to predlagali, nismo predviđali isplatu dodatka od 20,25 posto za prvi stup za kombinirane mirovine. A kako je to veliki trošak za proračun, moramo vidjeti hoće li biti manevarskog prostora za povećanje izdvajanja za drugi stup, jer to automatski dovodi do smanjivanja izdvajanja za prvi stup, odnosno državni proračun, što je sada oko 1,2 milijarde kuna godišnje. Osobno sam za to da se poveća izdvajanje za drugi stup, ali to će ovisiti o manevarskim mogućnostima državnog proračuna - ustvrdio je Marko Pavić.

Komentirajući tvrdnje ekonomista da će se unatoč ovim mjerama nastaviti pad udjela mirovine osiguranika u njegovoj prosječnoj plaći tijekom radnog vijeka, što se moglo dodatno ublažiti da se dodatak na prvi stup za kombinirane mirovine povećao za 27 posto, ministar je ustvrdio da bi to bio prevelik udar na proračun.

- Osim toga, mi smatramo da postoje pozitivni momenti koji će donekle ublažiti činjenicu da prosječne plaće rastu brže od prosječne mirovine. Radi se o tome da će se zbog ukidanja indeksacije putem švicarske formule za drugi stup, zbog umanjenja obveza za rezervacije mirovinskih društava za isplatu mirovina, povećati isplate iz drugog stupa za oko 7,5 posto. Nadalje, zbog smanjivanja naknada za društva za upravljanje mirovinskim fondovima, godišnje će za njihove članove biti 100 milijuna kuna više. Uz još neke druge faktore, to će pridonijeti trendu ublažavanja zaostajanja prosječne mirovine za prosječnom plaćom - ističe Pavić. Osim toga, dodao je, udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći sada je 42 posto, ali za mirovinu s punim stažom to je 69 posto- naglašava.

Švicarska formula

Odgovarajući na zahtjeve udruga umirovljenika da se promijeni švicarska formula kojom se mirovine indeksiraju na godišnjoj razini kako bi bolje pratile rast plaća, ponovio je da bi to bio prevelik trošak za državni proračun. - Švicarska formula sada pokazuje da se mirovine usklađuju sukladno kretanju plaća i inflacije, kad bi taj omjer bio 80 prema 20 posto, trošak proračuna do 2040. iznosio bi 20 milijardi kuna, a kad bismo mirovine usklađivali samo s plaćama, trošak bi iznosio oko 40 milijardi kuna - istaknuo je Pavić i dodao da su mirovine ove i prošle godine rasle najviše u posljednjih 14 godina.

Reforma u brojkama

300 tisuća građana vjerojatno će odlučiti prijeći iz kombinirane mirovine u prvi stup do 2040.

14 milijardi kuna je pozitivan učinak pet predloženih zakona za proračun do 2040.

3 milijarde kuna je negativni neto učinak na proračun do 2040. Zakona o dodatku na mirovine

11 milijardi kuna pozitivnog učinka na državni proračun imat će svih šest predloženih zakona

40 milijardi kuna će koštati dodatak od 20.25% za prvi stup za kombinirane mirovine do 2040.

37 milijardi kuna će doći u proračun do 2040. na ime sredstava iz drugog stupa