Proračun

Prvi put u povijesti: Vlada za iduću godinu predviđa suficit proračuna od 582 milijuna kn

AUTOR:

OBJAVLJENO:

31.10.2019. u 12:16

AUTOR:

OBJAVLJENO:

31.10.2019. u 12:16

Zagreb, 210218.
Trg svetog Marka, Vlada RH. Sjednica uzeg kabineta Vlade RH zbog ostavke izvanrednog povjerenika Vlade u Agrokoru Ante Ramljaka.
Na fotografiji: ministar Zdravko Maric.
Foto: Srdjan Vrancic / CROPIX
Srdjan Vrancic / CROPIX

Zdravko Marić

Proračun opće država bi u 2020. trebao ostvariti suficit od 0,2 posto, odnosno biti u plusu u iznosu od 582 milijuna kuna i to je prvi put da država unaprijed planira višak na računu opće države, ustvrdio je Zdravko Marić, ministar financija, na sjednici Vlade u četvrtak. Kako se opća država sastoji od središnje države, lokalne države i vanproračunskih fondova i određenih trgovačkih društava, ministar je naglasio kako će središnja država biti u minusu od 0,5 posto, odnosno za 2,1 milijardu kuna, lokalna država će imati manjak od 0,1 posto, to jest za 480 milijuna kuna, dok će vanproračunski korisnici biti u plusu od 0,4 posto, odnosno za 1,7 milijardi kuna, a poduzeća u sektoru opće države u plusu od 0,4 posto (1,5 milijardi kuna). Pritom bi javni dug trebao pasti sa 71,3 posto BDP-a u 2019. na 68 posto BDP-a u 2020, te na 61,6 posto BDP-a u 2022. naglasio je ministar.

Ukupni prihodi državnog proračuna u 2020. projicirani su, tako, u iznosu od 145,1 milijardu kuna, što predstavlja rast od 6,7 posto u odnosu na plan 2019. (odnosno 5,4 posto u odnosu na rebalans za 2019.) Porezni prihodi će bilježiti rast od 7,1 posto u odnosu na plan 2019., odnosno 3,1 posto u odnosu na rebalans, pri čemu će prihodi od PDV-a biti na razini od 55,9 milijardi kuna, što će biti rast od 7,9 posto u odnosu na plan 2019,, odnosno 3,5 posto u odnosu na rebalans. Posebni porezi i trošarine će rati 2,3 posto u odnosu na rebalans 2019., porez na dobit će iznositi 9,3 milijarde kuna, što će biti rast od 1,9 posto u odnosu na rebalans, mirovinski doprinosi će doći do 25 milijardi kuna (rast od 3,9 posto), dok će prihodi od fondova EU doći do 18,8 milijardi kuna, što bi bio rast od čak 23,2 posto u odnosu na rebalans za 2019. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine, odnosno stanova i zgrada u vlasništvu u države, bi se trebali popeti na milijardu kuna, što bi bio rast od 3,2 posto.

Ukupni rashodi državnog proračuna u 2020. planirani su, pak, u iznosu od 147,3 mlrd kuna, što je za pet posto ili za sedam milijardi kuna više u odnosu na prvotni plan proračuna za 2019. Od ukupnog povećanja od sedam milijardi kuna 3,6 milijardi kuna odnosi se na povećanje rashoda koji se financiraju iz općih izvora (koji utječu na račun deficita i suficita), a za 3,4 milijardi kuna povećavaju se rashodi koji se financiraju iz vlastitih i namjenskih izvora, uključujući EU pomoći.

Pritom se rashodi za zaposlene projiciraju na 22,8 milijardi kuna što je formalno smanjenje za 6,3 milijarde kuna u odnosu na proračun 2019., ali je to posljedica promjene metodologije i primjene preporuka Državnog ureda za reviziju. Sredstva za financiranje rashoda zaposlenika osnovnih i srednjih škola u iznosu od 8,4 milijardi kuna se, naime, planiraju u okviru skupine računa "Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna", a ne više u okviru skupine računa Rashodi za zaposlene. Uključivanjem navedenog iznosa u ukupne rashode za zaposlene vidljivo je da se rashodi za zaposlene u odnosu na plan 2019. povećavaju za 1,7 milijardu kuna u odnosu na prvotni plan za 2019., odnosno povećanje od 1,2 milijarde kuna u odnosu na novi plan za 2019. Povećanje rashoda za zaposlene rezultat je, osim uvećanja za redovan minuli rad i novog zapošljavanja, i cjelogodišnje primjene predloženog povećanja osnovice za izračun plaće zaposlenih u državnim i javnim službama za 6,12 posto, cjelogodišnjeg učinka povećanja osnovice za izračun plaća zaposlenih u državnim i javnim službama iz 2019.