Ako kao slobodan čovjek ne mogu raditi u Hrvatskoj, ako mi država to ne može osigurati, a država mi je, uz EU, osigurala financiranje projekta, onda neka me ubiju! Ako u svojoj zemlji ne mogu po zakonu raditi ono što želim kao slobodan čovjek, evo, što čekate... Ostvarite svoje prijetnje! govori Marin Medić, vlasnik tvrtke Bio svijet iz Neviđana na otoku Pašmanu koja od veljače pokušava posaditi ekološku plantažu rogača iznad Bibinja. Prvu, jedinu i najveću plantažu komiškog rogača u Hrvatskoj s više od 4000 stabala na 47 hektara površine.
Namjerno kažemo da pokušava posaditi plantažu jer posljednjih sedam mjeseci Medićev se poduzetnički pothvat pretvorio u noćnu moru. Počelo je s fizičkim napadom prosvjednika iz Bibinja na njega i otvorenim prijetnjama da će ga zaklati, a završilo je (zasad?) u nedjelju navečer, kad je nepoznati počinitelj zapalio traktor izvođača radova u vrijednosti 300.000 eura kojim sijeku borovu šumu na brdu Sasavac iznad mjesta, gdje bi trebala niknuti plantaža.
Prvi susret s mještanima
- Kad smo počeli pripremati teren u veljači, dva dana su nas dočekivali mještani iz Bibinja, mene su fizički napali, prijetili mi da će me zaklati i ubiti. Nisam mogao vjerovati! Nikad nisam vidio takav bijes, jal i mržnju. Onda se u slučaj uključila Općina, načelnik Bruno Bugarija, koji se još 2015. usuglasio s našim planovima i dao nam zeleno svjetlo za sve što radimo. No, kad su mještani stigli na dan početka radova, naglo je promijenio ploču i stao na njihovu stranu iako je agronom i dobro zna što mi radimo i zašto.
Štoviše, Općina otada pokušava na sve načine onemogućiti radove. Prvo su govorili da će sječa borova ugušiti Bibinje od prašine iz obližnjeg kamenoloma, a sada na gradilište šalju komunalne redare koji legitimiraju radnike! Pa to u ovoj zemlji može samo policija i carina, a ne komunalni redar!
Onda su tražili privremenu mjeru zabrane raspolaganja zemljištem, što im je sud glatko odbio jer Općina za takvo što nema pravnu osnovu. Sve što radimo, radimo na privatnom zemljištu u vlasništvu benediktinskog samostana Sv. Marije iz Zadra, s kojim smo sklopili ugovor o koncesiji na 18 godina. I svi zahvati koji se provode, svaki čavao, svaki komad žice, kao i projekt, uredno se vodi prema izdanim dozvolama institucija RH. Policija je ne znam ni sam koliko puta dolazila po raznoraznim prijavama, ali ništa nije pronašla niti može pronaći.
Gotovo 30 kamiona komunalnog smeća i krupnog otpada odvezli smo iz šume, ali nikoga nije briga za divlje deponije. Kad bi mi bilo koje državno tijelo zabranilo radove, isti trenutak zaustavili bismo sve i napustili projekt. A dotad - neću odustati! - odlučan je Medić koji najnoviju situaciju sa zapaljenim radnim strojem proživljava teško.
Marin Medić
- Znate što me najviše čudi? Što nitko u javnosti, od općinskih vlasti do opozicije, nitko ne osuđuje paljenje traktora! Svima je normalno da se nasiljem pokušavaju spriječiti ljudi koji rade prema zakonima ove države i žele dobro za sebe i sredinu u kojoj stvaraju. Svi šute! To mi je nevjerojatno - rezigniran je vlasnik Bio svijeta, trgovine ekološke hrane i proizvoda, s dva prodajna mjesta u Zadru.
Plantažu rogača naumio je posaditi kad je shvatio da se više od 90 posto rogača uvozi iako je autohtona mediteranska biljka vrlo iskoristiva u proizvodnji začina i drugih prehrambenih pripravaka. Primjerice, od sjemenki rogača, koje su nekad služile kao mjera za čistoću zlata i dijamanata (1 sjemenka = 1 gram, karat), rade se prirodni zgušnjivači. Rogač je, kaže, nezasluženo zapuštena biljka u odnosu na maslinu i badem, i želio ju je revitalizirati.
- Godinama sam pokušavao dobiti u najam državno zemljište, ali to je bila nemoguća misija. Onda sam čuo da na području Bibinja samostan Sv. Marije ima veliko poljoprivredno zemljište. Napisao sam im pismo i časna majka me pozvala na sastanak. Objasnio sam im da se želim baviti ekološkom poljoprivredom, predstavio im projekt i planove. Nakon toga smo dva puta odlazili u Općinu Bibinje na razgovor s načelnikom Bugarijom koji je podržao naše projekte i planove. Potom smo prijavili projekt za financiranje iz sredstava EU.
Cijena projekta
Ukupna vrijednost projekta, od pripreme zemljišta do sadnje i navodnjavanja plantaže, iznosi oko 9 milijuna kuna. Na natječaju smo dobili bespovratnih 8,3 milijuna kuna, od toga 85 posto iz fondova EU, a 15 posto od države.
Svatko tko se ikada natjecao za sredstva iz fondova EU dobro zna da natječaj ne možete dobiti ako vam nedostaje jedan zarez, a kamoli potrebne dozvole i suglasnosti, od Ministarstva zaštite okoliša, Zadarske županije do Općine Bibinje - navodi Medić, ističući da je površina na kojoj planira gradnju plantaže unutar obuhvata prostornog plana Općine Bibinje gospodarsko šumsko zemljište, a katastarska namjena zemljišta je poljoprivredna.
- Sve je to samonikla šuma alepskog bora. Više od 90 posto stabala staro je pet-šest godina. No, Općina to ne želi prihvatiti te je namjerila izmijeniti planske uvjete, čak je htjela mijenjati i katastarsku kulturu, ali to ne može ona, nego vlasnik.
A i da promijene uvjete iz plana, za što trebaju prvo promijeniti županijski plan, borovi će ostati u privatnom vlasništvu i njima će raspolagati vlasnik, a ne Hrvatske šume - objašnjava Medić na kojeg se svakodnevno vrši pritisak i putem lokalnih medija i društvenih mreža. Velika količina namjerno plasiranih dezinformacija u kombinaciji s neznanjem stvorila je, smatra, eksplozivnu atmosferu hajke u kojoj je zapaliti radni stroj normalna stvar.
Nerazumljiv povod
- Zašto mi se to događa? Ne znam. Kad bih znao, možda bih pokušao riješiti problem. Nikome ništa nisam uzeo, ništa nisam napravio nezakonito. Samo želim napraviti nešto pozitivno za sebe i sredinu, jer će sutra na toj plantaži biti 20-ak radnih mjesta. Mislio sam u blizini plantaže podići proizvodni pogon, jer u industrijskoj zoni u susjedstvu imamo 10.000 četvornih metara, ali to mi više ne pada na pamet.
Možda je to sve zato što nisam Bibinjac, možda zato što sam netko tko se ne miri s tim da nam poljoprivredna zemljišta moraju ostati zapuštena... Ali što god bio motiv, poručujem im: neću odustati!
Na mjestu buće plantaže prokrčeno je oko 10 hektara borove šume. Radovi bi mogli potrajati još pet mjeseci, a od početka rujna osiguravaju ih zaštitari iz Klemm Securityja. Marinu Mediću sugerirano je da se ne pojavljuje u Bibinju jer bi se to moglo shvatiti kao - provokacija.
Tražili i dobili pojas borova za štit od prašine iz kamenoloma
U Rješenju koje je dobila tvrtka Bio svijet od nadležnog ureda Zadarske županije, među ostalim, stoji: “Općina Bibinje dostavila je mišljenje u kojem se navodi da je mišljenja kako treba ostaviti zaštitni pojas postojeće borove šume počevši od k.č.zem. 177/109 k.o. Bibinje, te oko mjesnog groblja u širini minimalno 50 metara i 10 metara prema k.č.zem. 177/70 k.o. Bibinje do servisnog puta za dalekovode.
Uvidom u novi Elaborat ovo tijelo nalazi da je navedenim zahtjevima Općine Bibinje udovoljeno jer je obuhvat zahvata smanjen na 47,69 hektara, odnosno uz mjesno groblje i sjevernu stranu nasada ostavljen traženi zaštitni pojas”.
- Time smo ispunili sve zahtjeve Općine i za taj zeleni pojas smanjili površinu plantaže kako bi “zid borova” spriječio da kamena prašina iz obližnjeg kamenoloma dolazi do mjesta - kaže Medić.
Bugarija: Došlo ih je 500! Ako su Bibinjci protiv, i ja sam protiv!
Kad smo u veljači pitali načelnika Brunu Bugariju zašto je Općina dala pozitivno mišljenje na projekt sadnje nasada rogača na Sasavcu, a sada se protivi, što je vidljivo iz rješenja Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije od 11. prosinca 2015., kojim je tvrtki Bio svijet dano pozitivno rješenje za namjeravani zahvat u Bibinju, odnosno na njihov elaborat o procjeni potrebe izrade studije utjecaja na okoliš, rekao nam je da mu “nije poznato da je Općina dala ikakvu suglasnost.
Puno toga sam ja potpisao, svaki dan nešto potpisujem. Ali ako je to tako, ne treba bježati od istine”. Na naš upit zašto onda to nije objasnio prosvjednicima, odgovorio je: “Kao načelnik kojeg je narod izabrao moram stati iza ljudi koji prosvjeduju. Kad vam dođe 500 nezadovoljnih ljudi, kao načelnik ne mogu ići protiv njih, nego moram stati iza njih jer su me oni izabrali. Ako su oni protiv, i ja sam protiv”.