Stiglo samo 129 zahtjeva

Prodavatelji stanova u Zagrebu zbog subvencije digli cijene za čak 16 posto

AUTOR:

OBJAVLJENO:

5.9.2018. u 10:58

AUTOR:

OBJAVLJENO:

5.9.2018. u 10:58

, Image: 340370969, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Ilustracija

U prvom danu 60, a jučer do 11 sati Agencija za promet nekretninama zaprimila je samo 129 od planiranih 2000 zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita, mjere zbog koje su lani mnogi praktički danima kampirali ispred banaka.

Od prošlogodišnje pomame za subvencioniranom državnom kamatom, dakle, stiglo se do samo nekoliko desetaka zahtjeva dnevno, što je automatski nametnulo pitanje: je li državna stambena subvencija napokon doživjela fijasko kakav su joj još lani predviđali i tko su, u konačnici, oni koji su na njoj najviše profitirali?

Interes hlapi

Na prvome mjestu, pokazuje istraživanje oglasnika Njuškalo, to su, definitivno, prodavatelji, koji su tražene cijene svojih stanova, među ostalim i zbog državne subvencije, u odnosu na kolovoz 2017. godine na razini Hrvatske podigli za čak 6,73, a kad je u pitanju Zagreb čak 16 posto, pa tako ona u metropoli trenutno iznosi 1883 eura, odnosno čak 266 eura po četvornome metru više od posljednje godine prije uvođenja subvencioniranog kreditiranja.

Pojavila se na tržištu potom i cijela sila konzultanata koja, uz svoje redovne poslove, pruža operativno-tehničku pomoć klijentima te kupce nekretnina “spaja” s najboljim bankovnim ponudama, no priča zasad nije urodila efektom kakav se najavljivalo, ponajviše zbog izmjene uvjeta subvencioniranja, koji bi tek ove godine mogli otkriti pravu sliku ovog državnog poticaja.

Kako je za Jutarnji list objasnio predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Dubravko Ranilović, Ministarstvo graditeljstva uvažilo je prijedlog struke da se iznosi subvencija smanje za razvijene destinacije poput Zagreba i Splita, gdje je lani realiziran najveći broj poticaja, što je rezultiralo znatno manjim interesom.

“To, pak, pokazuje da je ova mjera zapravo bila promašena jer sada, kada je u većoj mjeri namijenjena ciljanoj publici koja si teško može priuštiti nekretninu, interes za nju hlapi. Mi smo od samog starta bili prilično kritični prema ovakvoj vrsti poticaja jer svaka kratkoročna mjera unosi pomutnju na tržište nekretnina, pa smo predlagali da bi pravednije bilo organizirati permanentne vrste poticaja, koji bi vrijedili cijelu godinu i bili prilagođeni posebnim skupinama kao što su znanstveni novaci, liječnici, deficitarna zanimanja - objašnjava Ranilović, potvrđujući kako su subvencije u kombinaciji s nekim drugim tržišnim pojavama dovele do povećanja traženih cijena nekretnina.

Pregovaranje

Prvi val povećanja cijena, kao i lani, dogodio se u trenutku kad je mjera subvencioniranja prvi put bila najavljena, a cijene su drugi put skočile nakon objave natječaja, podigavši se u nekim destinacijama, prema procjenama agenata, i za 20 posto u odnosu na one iz lipnja ili srpnja ove godine.

Prema tvrdnjama dopredsjednika Udruženja poslovanja nekretninama Borislava Vujovića, pojedini su se prodavatelji “pokondirili”, no konačna matematika za mnoge bi u konačnici mogla biti negativna.

- Ako ste stan platili 200 eura po kvadratu više nego što biste ga platili u mjesecima prije subvencije, a kroz državni poticaj dobili ste 12.000 eura, onda ste završili u minusu i cijela priča ne drži vodu. Dodatno, postignutim cijenama nekretnina na ruku ne ide ni vrlo kratak rok za prijavu za subvenciju, od samo dva tjedna, koji kupcima onemogućava pregovaranje o cijeni, kao ni činjenica da je, zbog inzistiranja na uporabnoj dozvoli kao preduvjetu kreditiranja, na tržištu, zapravo, malo stanova pogodnih za ovakvu vrstu transakcije - napominje Vujović.

Matematika, naravno, izgleda drugačije kad je postavljaju oni koji se bave financijskim konzaltingom, iako i kreditni savjetnici u razgovoru za Jutarnji priznaju da je interes za subvencioniranom kamatom, zasad, slabiji nego lani.

Kako je pojasnio direktor Pro zastupanja Vjeko Peretić, matematika ove tvrtke pokazuje da se subvencioniranje najviše isplati kupcima na područjima niže razvijenosti, sa što kraćim rokom kredita i maksimalnim iskorištavanjem trajanja subvencije.

Efekt povećanja

- Ako govorimo o kreditima za srednje razvijena mjesta, kod kojih se zbog rođenja djeteta trajanje subvencije s pet godina produljuje na sedam, s rokom otplate kredita od 15 godina, kamatna stopa može iznositi 0,25 posto, što je doista poticajno - kaže Peretić iako ova računica u obzir nije uzela efekt povećanja cijena.

On dodaje da, usprkos manjem interesu za kredite, njegova tvrtka ima jednako posla kao i lani, i to prije svega na pružanju operativno-tehničke pomoći u realizaciji subvencioniranog kredita, što se u konačnici, prema pravilima HNB-a, ne naplaćuje od kupca, nego od poslovne banke.

- Interes je manji, ali ovo je odličan poticaj za sve koji su ionako planirali kupiti stan - kaže Peretić.

Ta je logika, bune se agenti, i najveći dokaz da su državni poticaji promašena priča - jer čemu poticati kupnju koja bi se ionako dogodila?

APN o zahtjevima: "Nismo niti očekivali gužvu, no ipak mislimo da će ih biti 2000"

Usprkos smanjenom broju zahtjeva za subvencioniranje u odnosu na 2017. godinu, iz Agencije za promet nekretninama poručuju da ih prvotna reakcija kupaca ne iznenađuje.

- Od početka ljeta komunicirali smo da će biti osigurano dovoljno sredstava i građani znaju da će natječaj biti otvoren najmanje dva tjedna te svi koji u tom roku predaju valjanu dokumentaciju, dobit će subvencije. Stoga gužvu nismo ni očekivali, iako će, prema našim procjenama, biti sigurno 2000 zahtjeva. Moramo podsjetiti i da smo u izmjene Zakona išli upravo zato što nismo htjeli da mjera bude jednokratna, nego da mladi mogu dobiti subvencije svake godine do 2020., a to će im zasigurno omogućiti bolje planiranje - navode iz APN-a.

Ministarstvo: Do sada je zaprimljeno gotovo 199 zahtjeva

Na upit građana o subvencioniranim stambenim kreditima reagiralo je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenje. Njihovu reakciju prenosimo u cijelosti:

Vezano uz interes građana za mjeru subvencioniranja stambenih kredita, ali i cijene nekretnina, moramo napomenuti kako smo svjesni da je ova mjera za neke mlade obitelji jedini način za rješavanje stambenog pitanja. Svjesni potreba, ali i problema mladih, pomoć pri rješavanju stambenog pitanje shvaćamo kao dužnost i obavezu.

Valja napomenuti i kako većina građana koji se ovih dana prijavljuju, već od ranije ima potrebu za kupnjom stana ili kuće, ili pak planiraju graditi kuću. Isto tako, od ranije imaju dogovorenu kupnju nekretnine, kao i cijenu. Stoga je neshvatljivo da ljudi koji se godinama bave posredovanjem u prodaji nekretnina isključivo ovu mjeru vide kao jedinog krivca za rast cijena nekretnina, pritom, za razliku od ekonomskih stručnjaka, na uzimaju u obzir niz drugih čimbenika, te samim time i porasta potražnje za nekretninama, posebice u urbanim središtima.

S druge pak strane, da bi mladima omogućili bolje planiranje, ali i da bi pripomogli stabiliziranju, kako tržišta nekretnina, tako i samog građevinskog sektora, išli smo u izmjene Zakona. Tako će se mladi moći javiti za subvencije svake godine do 2020. godine.

Isto tako, moramo podsjetiti da je ova mjera bila jednokratna pa shvaćajući potrebe mladih, išli smo mijenjati Zakon da bi našim građanima ponovo omogućili da se jave za subvencije. Osim toga, rok subvencioniranja produžili smo s četiri na pet godina, a za svako rođeno dijete subvencioniranje se produžuje za još dvije godine.

Suditi određenu mjeru prema reakcijama nekoliko špekulanta koji ovu mjeru kritiziraju, je potpuno pogrešno. Mjera subvencioniranja stambenih kredita je izuzetno uspješna i drugu godinu za redom interes građana i zadovoljstvo onih koji nas svakodnevno zovu  to pokazuje.

U Zagrebu, ali i pojedinim dijelovima Hrvatske, posebice tamo gdje je snažno prisutna turistička djelatnost, bilježimo i konstantan rast cijena nekretnina, ali prije svega zbog ponude i potražnje. Država, odnosno ova Vlada i Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja dužni  su pomagati građanima, pogotovo mladima koji tek kreću u samostalni život i trebaju zasnovati obitelj. Dužni smo omogućiti im cijene kapitala i nekretnina niže od onih na tržištu, a to i radimo. Kada su cijene nekretnina više od onih u okruženju - onda se posebno moramo uključiti.

U konačnici subvencije, ali i druge mjere stambene politike kao što su gradnja POS stanova imaju u paketu isključivo pozitivne efekte na sve sugrađane.

2320 mladih prošle je godine osiguralo svoj dom zahvaljujući subvencijama,  a 250 djece rođene u tim stanovima ili kućama do sada su konkretni životi, brojke koje nepogrešivo govore i zato ćemo, s ovom mjerom nastaviti i dalje, zato smo i donijeli takav Zakon.

I na kraju, ova mjera, koja je dobro planirana temeljem analiza, samo je dokaz da se u Hrvatskoj može voditi dobra politika temeljena na potrebama građana.

Do sad je zaprimljeno 199 zahtjeva. Zaprimanje zahtjeva ide točno kako smo i očekivali. Baš da bi izbjegli gužvu prvi dan prijava, jer za to zaista nema potrebe, građane smo izvijestili kako će potrebna sredstva biti osigurana za sve koji predaju valjanu dokumentaciju te da će natječaj biti otvoren minimalno dva tjedna, a po potrebi i dulje. Prema interesu građana koji su se do sad zanimali za subvencije, očekujemo oko 2000 prijava.