Praznik rada nam je donio i prvo povećanje cijena Eurosupera 95 preko 10 kuna nakon studenog 2014., pa su od 1. svibnja cijene litre tog goriva na Ininim crpkama 10,09 kuna za Eurosuper 95 Plus, Tifona 10,10 kuna, Croduxa 10,2 kune, Lukoila 10,23 kune za Eurosuper 95 plus, te AdriaOila 10,09 kuna za Eurosuper 95 plus. Razlog povećanju cijene benzina nalazi se u činjenici da se povećanje cijene barela sirove nafte na svjetskom tržištu prelilo i na cijene naftnih derivata na Mediteranskom tržištu, pa onda posljedično i na maloprodajne cijene naftnih derivata u Hrvatskoj.
Od 1. svibnja cijene litre benzina su otišle 14 lipa prema gore, dizela 13 lipa, dok su cijene autoplina ostale iste. Kao što smo već kazali, zadnji puta su cijene Eurosupera 95 plus bile iznad 10 kuna tijekom 2014., s tim da su tada, u lipnju i srpnju, u jednom trenutku prešle i 11 kuna po litri. Zanimljivo je to što je, na primjer, u veljači 2014. cijena litre Eurosupera 95 bilo na sadašnjim razina,a ali s tim da je tada cijena barela nafte (WTI Crude) bila na razini od oko 100 dolara po barelu, a ove srijede je bla na razinu od 73 dolara po barelu. Međutim, od veljače 2014. se promijenilo to što je u tada Vlada liberalizirala cijene goriva u Hrvatskoj, a travnju 2014. je trošarina porasla za dodatnih 20 lipa i od tada iznosi 3,66 kuna pol litri benzina.
Porasle marže
U međuvremenu su, prema neslužbenim analizama i marže maloprodajnih naftnih kompanija porasle sa 0,7 na jednu kupu po litri, pa je sve to, uz visoki PDV od 25 posto i promjenu tečaja dolara, dovelo do trenutnih maloprodajnih cijena u Hrvatskoj. Ipak, hrvatske cijene naftnih derivata je negdje malo ispod prosjeka Europske unije, a u prosjeku ili malo veća od tranzicijskih država. Procjene o kretanju cijene sirove nafte na svjetskom tržištu su dosta različite, a jednu od alarmantnih je baš ovog tjedna lansirao Pierre Andurand, poznati menadžer hedge fonda na naftnom tržištu, kazavši kako nije nemoguće da cijena barela nafte u sljedećim godinama naraste i na 300 dolara,
"Ako cijene nafte dovoljno brzo ne budu porasle, cijena od 300 dolara po barelu za koju godinu nije nemoguća", ustvrdio je Andurand, ciljajući na to da niske cijene nafte obeshrabruju nova ulaganja u proizvodnju nafte i da će zbog toga potražnja početi jako jačati u odnosu na ponudu nafte. Cijene sirove nafte i naftnih derivata globalno su pod utjecajem raznih ekonomskih, političkih, tehnoloških, sezonskih, ali i špekulativnih faktora.
O čemu sve cijena ovisi
Petar Sopek i Ivan Škog s Instituta za javne financije u svom radu "Kretanje cijena nafte i prihodi državnog proračuna", tvrde da, premda porast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu najčešće automatski potiče i povećanje cijene naftnih derivata, to ne mora baš uvijek biti tako. Višak ponude nad potražnjom sirove nafte na svjetskom tržištu dovodi do pada cijene te sirovine, međutim, navode, ako se istovremeno pojavio neki tehnički problem u radu rafinerije koja sirovu naftu prerađuje u motorna goriva, poslovanje rafinerije na neko vrijeme može biti obustavljeno.
U tom slučaju cijena goriva može porasti zbog nedostatne ponude motornih goriva na lokalnom tržištu, usprkos istodobnom padu cijena sirove nafte koja se koristi kao sirovina u rafineriji. Maloprodajna cijena goriva ovise i o transportnim troškovima, pa u slučaju povećanja troškova transporta cijena naftnih derivata raste neovisno o kretanju cijene sirove nafte na tržištu (na primjer, može se raditi i o porastu cijene osiguranja transporta). Budući da je proizvodnja sirove nafte iz domaćih izvora nedostatna, Hrvatska najvećim dijelom uvozi sirovu naftu kako bi zadovoljila rafinerijsku potražnju, ali uvozi i određenu količinu naftnih derivata, ponajviše dizela.