Hoće li proći?

Prijedlog zakona: hotelijeri i vlasnici kampova do koncesija za plažu bez natječaja

AUTOR:

OBJAVLJENO:

10.7.2018. u 13:25

AUTOR:

OBJAVLJENO:

10.7.2018. u 13:25

Hvar, 300714.
Zbog loseg vremena koje vlada u citavoj Hrvatskoj velik broj turista napustio je otok Hvar. Plaze su prazne a pred katamaranom i trajektima prema kopnu stvorila se guzva.
Na fotografiji: prazne lezaljke.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Damjan Tadić / Hanza Media

Ilustracija

Prijedlog novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama predviđa da će vlasnici hotela i kampova moći dobiti koncesiju za plažu uz njihove objekte na zahtjev, odnosno bez natječaja, doznaje se u utorak iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, koje priprema ili je već izradio ukupno tri prijedloga zakona kojima će temeljito promijeniti aktualno pomorsko zakonodavstvo.   

Uz prijedlog novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, radi se o zakonu o lučkim kapetanijama, koji je u saborskoj proceduri, te o zakonu o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika.

Kako se doznaje, prijedlogom zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji bi se u saborskim klupama trebao naći do kraja godine, omogućit će se da se ugostiteljsko-turističkim objektima koji imaju infrastrukturnu vezu s dijelom pomorskog dobra, koncesija na pomorskom dobru izdaje na zahtjev, bez natječaja.

Kod kampova, budući da se u tom slučaju radi o velikom prostoru, samo će se jedan dio plaže moći dobiti na zahtjev, a ostalo će ići na natječaj.

Novim će zakonom biti propisano i da na svakoj plaži jedan dio bude otvoren, bez ikakve djelatnosti. Županijama će i dalje ostati najviše nadležnosti na pomorskom dobru, a ide se i prema pojačavanju nadzora i inspekcija. 

Novac od dozvola i koncesija dijelit će se tako da po 35 posto ide županijama i jedinicama lokalne samouprave, 20 posto u proračun a 10 posto u Fond za pomorsko dobro. Prihod od koncesija na pomorskom dobru izvan luka iznosi oko 150 milijuna kuna godišnje.

Glede pojačanoga inspekcijskog nadzora pomorskog dobra, u sustav, u kojem je sada na cijelom Jadranu samo pet hidrograđevinskih inspektora, i to pomoraca, ulaze pravnici, ekonomisti i drugi stručnjaci. Nakon što se donese taj zakon, u sustavu će biti najmanje 30 inspektora.

Mini legalizacija oko tisuću objekata

Prijedlog zakona predviđa i mini legalizaciju - procjenjuje se da će oko tisuću objekata na pomorskom dobru na Jadranu, poput molova, "mandrača", riva biti tome podvrgnuto, dok se neće legalizirati kuće za odmor i slični objekti na pomorskom dobru, već rušiti, napominju u Ministarstvu.

Zakon kojemu je glavni cilj ubrzavanje postupka utvrđivanja statusa i granica pomorskog dobra te upisa pomorskog dobra, decentralizirat će nadležnost za utvrđivanje granica pomorskog dobra  na način da će se prenijeti na jedinice područne - regionalne samouprave, kažu u Ministarstvu.

Rok za utvrđivanje granice pomorskog dobra za cijelu obalu bit će tri godine. Propisat će se i žurni postupak za upis pomorskog dobra u zemljišne knjige na razdoblje od 30 dana.

Što se tiče zakona o lučkim kapetanijama, neki od operativnih ciljeva su osiguranje reakcije Službe traganja i spašavanja na moru u okviru "zlatnog sata", u što bi se trebala uključiti helikopterska služba. Načelo zlatnog sata i sada relativno dobro funkcionira na sjevernijim dijelovima obale, a lošije na jugu, kažu u Ministarstvu. Flota lučkih kapetanije stoga će se obnoviti s 15 novih brodica za traganje i spašavanje.

Zakonski prijedlog predviđa i digitaliziranje svih usluga u sljedeće tri godine (podnošenje i rješavanje zahtjeva e-putem kroz javne servise), te rješavanje svih poslova upisa brodova i jahti u međunarodnoj plovidbi u roku od 72 sata. Omogućit će se i jednostavnije zapošljavanje pomoraca i brodarica na kopnu nakon prestanka plovidbene službe.

Zakon o izmjenama i dopunama pomorskog zakonika predviđa smanjenje administrativnih opterećenja i pojednostavljenje procedura. Uvodi se centralizirani elektronički upisnik brodova, a bolje uređenje nautike podrazumijeva i privlačenje velikih jahti na upis u hrvatski upisnik te stvaranje poticajnih uvjeta za dulji boravak u Hrvatskoj. Nudit će i mogućnost sudjelovanja jahti u porezu po tonaži.

Poboljšavaju se socijalni uvjeti za pomorce, pa će oni koji su 183 dana godišnje na moru steći uvjete za oslobođenje od poreza na dohodak pomoraca u međunarodnoj plovidbi.

Izmjene i usvajanje tri pomorska zakona trebalo bi povećati konkurentnost pomorskog dobra, unaprijediti sigurnost plovidbe i zaštite mora te učinkovitog upravljanja pomorskim dobrom, ističu u resornom ministarstvu.