Prihodi državnog proračuna u prvih su šest mjeseci ove godine iznosili 65,1 milijardu kuna, što je povećanje za 8,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su rashodi porasli za 8,3 posto, na 66,9 milijardi kuna, istaknuto je u četvrtak na sjednici Vlade koja je prihvatila izvješće o izvršenju proračuna u prvom polugodištu.
S obzirom na kretanje prihoda i rashoda u prvih šest mjeseci ove godine državni je proračun ostvario manjak od 1,88 milijardi kuna, što je otprilike na razini istog lanjskog razdoblja.
Predstavljajući izvješće o izvršenju državnog proračuna, državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić istaknuo je kako su u prvom polugodištu ove godine nastavljena pozitivna kretanja u domaćem gospodarstvu, uz rast realnog BDP-a za 3,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Prihodi državnog proračuna u prvom su polugodištu iznosili 65,1 milijardu kuna, što je u odnosu na isto razdoblje lani više za oko 5,2 milijarde kuna ili za 8,5 posto.
Pritom su porezni prihodi iznosili 37,1 milijardu kuna, što je na godišnjoj razini porast za 4,8 posto.
Rast potrošnje podigao prihod od PDV-a
Prihod od najizašnijeg poreza, PDV-a u prvih je šest mjeseci iznosio 23,5 milijardi kuna, što je porast za 4,7 posto. Rezultat je to prvenstveno porasta potrošnje uslijed pozitivnih kretanja u gospodarstvu, objašnjava Zrinušić, uz podsjećanje kako su početkom ove godine na snagu stupila i dodatna porezna rasterećenja.
Prihod od porez na dobit u prvom je polugodištu iznosio 5,3 milijarde kuna, ili 8,3 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je prihod od posebnih poreza i trošarina porastao za 2,2 posto, na 7,3 milijarde kuna.
Pad se, pak, bilježi kod prihoda od doprinosa, i to za 2,2 posto, na 11,9 milijardi kuna, što Zrinušić objašnjava učincima porezne reforme s početka godine odnosno ukidanja doprinosa za zapošljavanje i zaštitu na radu. Od početka godine povećan je doprinos za zdravstveno osiguranje, ali taj doprinos nije prihod proračuna, napominje se u izvješću.
Rashodi državnog proračuna u prvom su polugodištu izvršeni u iznosu od 66,9 milijardi kuna, što je 5,1 milijardu kuna ili 8,3 posto više nego u istom razdoblju lani. Taj rast u Ministarstvu financija objašnjavaju boljom apsorpcijom fondova EU. Rashodi financirani iz fondova EU izvršeni su u iznosu od 6,2 milijarde kuna, što je za 1,8 milijardi ili 42 posto više u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, ističu autori izvješća.
Rashodi za zaposlene u prvom su polugodištu iznosili 14,3 milijarde kuna, što je 657,8 milijuna kuna ili 4,8 posto više nego u istom razdoblju lani, a prvenstveno je rezultat povećanja osnovice za izračun plaća u državnim i javnim službama.
Materijalni su rashodi iznosili 6,5 milijardi kuna, što je porast za 1,1 milijardu kuna ili za 20,2 posto, što Zrinušić obrazlaže rastom troškova za bolničke i zdravstvene usluge ustanova kojima je osnivač država.
Financijski su rashodi u prvih šest mjeseci izvršeni u iznosu od 5,3 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini porast za 9 posto, a pomoći dane u inozemstvu i unutar općeg proračuna bilježe porast za 20,2 posto, na 7,9 milijardi kuna, od čega se najveći dio ili 2,3 milijarde kuna odnosi na doprinos Hrvatske proračunu EU.
Rashodi za subvencije su na godišnjoj razini veći za 4,4 posto i iznosili su 3,7 milijardi kuna, od čega se 2,3 milijardi kuna odnosi na subvencije u poljoprivredi.
Za mirovine 829 milijuna kuna više
Naknade građanima i kućanstvima u prvom su polugodištu izvršene u iznosu od 24,4 milijarde kuna, što je 3 posto više nego u istom razdoblju lani, a od toga se najveći dio odnosi na mirovine, 20,2 milijarde kuna, ili 829 milijuna kuna odnosno 4,5 posto više nego u prvom lanjskom polugodištu.
Ostali su rashodi u prvih šest mjeseci izvršeni u iznosu od 3,8 milijardi kuna, a milijardu kuna su iznosili rashodi za nabavu nefinacijske imovine.
Na razini konsolidirane opće države je prema nacionalnoj metodologiji ostvaren višak od 1,1 milijardu kuna ili 0,3 posto BDP-a.
Naime, objašnjava Zrinušić, manjak državnog proračuna iznosio je oko 1,9 milijardi kuna, ili 0,5 posto BDP-a, no izvanproračunski korisnici su u prvih šest mjeseci ostvarili višak od 1,7 milijardi kuna ili 0,4 posto BDP-a, a u plusu od 1,2 milijarde kuna ili 0,3 posto BDP-a je lokalna država.
Pred Vladom se našlo i polugodišnje izvješće o izvršenju fiskalnih pravila, pri čemu je Zrinušić podsjetio da se od početka ove godine primjenjuje novi Zakon o fiskalnoj odgovornosti, koji sadrži tri fiskalna pravila - strukturnog salda, rashoda i javnog duga.
"Dosadašnja fiskalna kretanja ukazuju na nastavak pozitivnih ostvarenja pa se procjenjuje da će fiskalno pravilo strukturnog salda za 2019 biti ispunjeno, odnosno očekuje se da će manjak općeg proračuna za 2019. biti u skladu s planom, uključujući i protestirana jamstva za Uljanik", rekao je Zrinušić.
Podsjetio je i da je javni dug projiciran na razini od 71,3 posto do kraja ove godine, što je za 3,2 postotna boda manje nego lani, a ako se nastave dosadašnja kretanja procjenjuje da će i to pravilo biti zadovoljeno.
Unapređenje obrtničkog obrazovanja i jednostavnije procedure
Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedlog izmjena Zakona o obrtu, kojima među ostalim želi unaprijediti obrazovanje za vezane obrte koje se provodi po modelu naukovanja, te pojednostavniti administrativne procedure vezane uz obrtništvo.
Vezani obrti su oni za čije se obavljanje, osim općih uvjeta, traži ispit o stručnoj osposobljenosti, odgovarajuća srednja stručna sprema ili majstorski ispit.
Prema Vladinom prijedlogu, nakon završenog naukovanja u sklopu završnog rada bi se polagao naučnički ispit, kojim se provjeravaju i dokazuju kompetencije te se ostvaruje vrednovanje obrazovanja i vještina, rekao je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat.
Napominje kako pomoćnički ispit postaje naučnički ispit i dio završnog rada koji se sastoji od provjere praktičnih znanja i vještina pred stručnim povjerenstvom u koje su uz nastavnike uključeni i majstori.
Predlaže se i program edukacije mentora u gospodarstvu na temelju kojeg će se ojačati kapacitet gospodarskih subjekata, a omogućuje se i odgovarajuća deregulacija vezanih obrta, odnosno osobama koje imaju odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje omogućava se registracija vezanog obrta bez obveze polaganja majstorskog ispita, ako imaju najmanje 15 godina radnog iskustva.
Time se, pojasnio je Horvat, liberalizira pristup tržištu, odgovarajuće vrednuje stečeno radno iskustvo i stimulira osnivanje obrta.
Zakonom se također planira ukidanje cijene obrtnice, ukidanje cijene odobrenja za obavljanje domaće radinosti i sporednog zanimanja, ukidanje pravilnika o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrt te produljenje ukupnog trajanja sezonskog obrta sa šest na devet mjeseci kao dio ili doprinos administrativnog rasterećenju obrtnika.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak je kazala kako se uspjelo uskladiti prijedlog zakona o obrtu sa zakonom o obrazovanju i zakonom o strukovnom obrazovanju.
Kada se govori o naučničkom ispitu koji sad postaje dio završnog ispita, kako je rekla, to je i dalje u ingerenciji škole, ali moraju biti uključeni poslodavci.
"Mislim da stvarno radimo na programu Vlade da se srednje strukovno obrazovanje puno više približi potrebama tržišta i da omogućava stjecanje praktičnih vještina koje onda omogućavaju i neposredni rad i zapošljavanje nakon završetka obrazovanja", rekla je Divjak.
Nacionalnim pčelarskim programom pčelarima na raspolaganju 44,5 milijuna kuna
Vlada je u četvrtak usvojila i Nacionalni pčelarski program za razdoblje od 2020. do 2022., a kako kazala ministrica poljoprivrede Marija Vučković, program je vrijedan 44,5 milijuna kuna, od čega se 50 posto financira iz Europskog poljoprivrednog i jamstvenog fonda, a 50 posto iz državnog proračuna.
Godišnja vrijednost programa za potrebe pčelara i pčelarskog sektora, kako je navela, biti će 14,8 milijuna kuna.
Programom obuhvaća osam mjera - tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara, suzbijanje štetnika i bolesti pčela, naročito varooze, racionalizacija troškova seljenja pčela, suradnju s laboratorijima, suradnju sa specijaliziranim tijelima za provedbu programa primijenjenih istraživanja u području pčelarstva i pčelarskih proizvoda, praćenje tržišta i poboljšanje kvalitete proizvoda s ciljem iskorištavanja potencijala proizvoda na tržištu i obnavljanje pčelinjeg fonda.
Prema podacima iz Evidencije pčelara i pčelinjaka, Hrvatska ima više od osam tisuća pčelara i preko 415.000 proizvodnih pčelinjih zajednica, a godišnja proizvodnja meda i drugih pčelinjih proizvoda je veća od 8.000 tona. Prosječna godišnja potrošnja meda po stanovniku iznosi dva kilograma.