Na većini svjetskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna pale jer je američki Fed poručio da će nastaviti s povećanjem kamata idućih godina, dok su se ulagači nadali da se ciklus zaoštravanja monetarne politike bliži kraju.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 1,1 posto, na 26.458 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,55 posto, na 2.913 bodova. No, Nasdaq indeks ojačao je 0,75 posto, na 8.046 bodova.
Nakon dvodnevne sjednice, čelnici Feda odlučili su u srijedu povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 2 do 2,25 posto, što je već treće povećanje kamata od početka godine.
To je u skladu s očekivanjima na tržištima, no ulagači su se nadali i da će Fed signalizirati da bi do kraja godine mogao još jednom povećati kamate, a potom na neko vrijeme završiti ciklus zaoštravanja monetarne politike.
Međutim, Fed je signalizirao da bi, osim u prosincu, kamate mogao povećati još u tri navrata u 2019., a potom još jednom u 2020. godini.
To je uznemirilo ulagače jer bi prema tom scenariju ključna kamata mogla dosegnuti 3,4 posto, otprilike pola postotnog boda iznad tzv. 'neutralne' razine kamate, koja označava da monetarne politika nije ni poticajna ni restriktivna.
Daljnje povećanje kamata
Predsjednik Feda Jerome Powell kazao je na konferenciji za medije da središnja banka pažljivo prati inflaciju, izrazivši zabrinutost da bi snažan rast američkog gospodarstva mogao dovesti do pregrijavanja i prisiliti Fed na daljnje povećanje kamata.
„Ulagači su shvatili da će monetarna politika zadržati sadašnji smjer i da se očekuje da će do kraja godine Fed još jednom povećati kamate”, kaže Mike O'Rourke, strateg u tvrtki JonesTrading.
Na Wall Streetu cijene dionica rastu već godinama, zahvaljujući među ostalim labavoj monetarnoj politici, pa su nedavno burzovni indeksi dosegnuli najviše razine u povijesti.
Međutim, s povećanjem kamata, dionice su suočene s jačanjem konkurentnosti investicija ne samo u obveznice, nego i u gotovinu, koja ponovno nakon gotovo cijelog desetljeća postaje privlačna za ulaganja.
Ipak, tržište se pred kraj tjedna smirilo jer signali Feda o daljnjem povećanju kamata pokazuju da je središnja banka uvjerena da će američko gospodarstvo nastaviti snažno rasti i idućih godina.
„Fedovo priopćenje je u osnovi zeleno svjetlo za gospodarstvo. To je potvrda da je američko gospodarstvo najbolji izbor za globalne investitore”, kaže Jeffrey Kravetz, direktor u tvrtki Private Clinet Reserve.
Italija u fokusu europskih ulagača
I na europskim se burzama prošloga tjedna trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,3 posto, na 7.510 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,5 posto, na 12.246 bodova, a pariški CAC 0,1 posto, na 5.493 boda.
Europske ulagače uznemirila je odluka talijanske vlade da će u iduće tri godine proračunski manjak iznositi 2,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), čime se usprotivila željama Bruxellesa i čime su čelnici političkih stranaka odnijeli pobjedu nad nestranačkim ministrom gospodarstva Giovannijem Trijem.
Tria je prvotno želio niži deficit od 1,6 posto BDP-a iduće godine, nadajući se da će se poštovati zahtjevi Europske unije da Italija postupno smanji fiskalni manjak kako bi se smanjio visoki javni dug.
No, koalicijska vlada Pokreta 5 zvijezda i Lige, koja je preuzela vlast u lipnju, tražila je deficit od oko 2,4 posto BDP-a kako bi financirala svoja skupa politička obećanja.
Ciljani proračunski manjak od 2,4 posto BDP ispod je gornje granice od 3 posto propisane pravilima EU, ali Italija je obećala Bruxellesu da će odlučno smanjivati deficit kako bi zaustavila rast njezinog golemog javnog duga, koji iznosi oko 132 posto BDP-a i najveći je u EU nakon grčkog.
A na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks prošloga tjedna porastao 1 posto, na 24.120 bodova, nedaleko najviše razine u posljednjih 27 godina.