Intervju s Michaelom Müllerom

'Premda ih građani traže, postoji limit za kunske kredite s fiksnom stopom'

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

13.5.2019. u 14:40

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

13.5.2019. u 14:40

Zagreb, 160714.
Raiffeisen Bank, Petrinjska ulica.
Michael Mueller, predsjednik Uprave Raiffeisen Banke.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

Michael Georg Müller, predsjednik Uprave Raiffeisen Banke

Spuštanje kamatnih stopa na stambene kredite ispod tri posto sugerira da banke nastavljaju borbu za tržišne pozicije. Istodobno, OTP banka najavljuje nova preuzimanja, a nastavlja se i nervoza vezana uz tužbe bivših dužnika u švicarskim francima. To su neke od tema o kojima za Jutarnji list govori Michael Georg Müller, predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austria u proteklih pet godina.

RBA je trenutačno u kampanji za odobravanje stambenih kredita u kojoj se reklamira kamatna stopa na eurske kredite ispod tri posto? Jesu li to najniže kamatne stope do sada i čemu se to može zahvaliti?

- Osim što trenutno imamo zabilježeno povećanje potražnje za stambenim kreditima te smanjenu cijenu financiranja, klijentima nudimo jedne od najkonkurentnijih uvjeta na tržištu. Svoju ponudu kredita formiramo u skladu s potražnjom klijenata, a uvjete kreditiranja usklađujemo s tržišnom cijenom financiranja i regulacijom poslovanja.

Kamatne stope na depozite trenutno su na najnižoj razini, kao i cijena financiranja banaka na tržištima kapitala, a solidna naplata prije odobrenih kredita upućuje na manje troškove rizika u razdoblju otplate. S druge strane, imamo prisutnost viška likvidnosti u financijskom sustavu i zaključio bih da je bolje odobriti kredit s povoljnijom kamatnom stopom za klijenta nego držati taj višak likvidnosti bez prinosa. Što se tiče dugoročnih kredita u eurima, polazimo od pretpostavke će se veći dio kredita otplaćivati u euru kao domaćoj valuti jer srednjoročno očekujemo uvođenje eura, čime će se ukloniti tečajni rizik za dugoročne eurske kredite.

Koliko je taj potez, veći fokus na stambeno kreditiranje, posljedica odluke HNB-a o zaoštravanju uvjeta odobravanja gotovinskih kredita?

- Rast gotovinskih kredita u velikoj mjeri proizlazi iz nekoliko čimbenika. Primarno, govorim o sentimentu, odnosno trenutnom pozitivnom ozračju na tržištu, što u konačnici rezultira i povećanom potražnjom za kreditima. Osim toga, imamo situaciju visoke likvidnosti u sustavu uz visoku konkurenciju među bankama, što je u konačnici i rezultiralo smanjenjem kamatnih stopa. Predvodnik rasta su gotovinski krediti, s obzirom na pojednostavljenu proceduru njihova ugovaranja. Preporuka HNB-a cilja prije svega na ujednačavanje uvjeta za procjenu kreditne sposobnosti primatelja kredita između gotovinskih i stambenih u slučaju odobravanja gotovinskih kredita s duljim rokom otplate, odnosno duljim od pet godina. U RBA nismo primijetili značajniju zamjenu dugoročnih kredita gotovinskima s obzirom na to da smo klijentima nudili stambene kredite po konkurentnim uvjetima. Ipak, očekujemo da bi preporuka HNB-a mogla povećati ponudu stambenih kredita, ali i zaoštriti konkurenciju među bankama. Budući da je naša ponuda stambenih kredita atraktivnija od konkurencije, računam na brži rast stambenih kredita u odnosu na tržište.

Kakva vam je struktura rasta kredita u prošloj godini; koliko su rasli gotovinski, koliko stambeni, a koliko oni odobreni kompanijama?

- Proteklu godinu obilježila je stabilizacija kreditnog portfelja, značajan pad loših kredita i minimalne promjene u strukturi kredita. Već za prvo tromjesečje ove godine bilježimo znatnije pomake i stope rasta koje su više od tržišta.

Smatram to velikim postignućem uzimajući u obzir ne samo jaku konkurenciju na tržištu nego i činjenicu da su domaćim poduzećima na raspolaganju izvori financiranja, poput razvojnih banaka, ali i dostupni izvori financiranja na integriranom tržištu EU. I dok te izvore ipak više koriste veća poduzeća, građani i mala poduzeća su usmjereni na domaće kreditne institucije, odnosno banke.

Traže li vaši klijenti više eurske ili kunske kredite?

- Kod građana još prevladava potražnja za kunskim, a kod poduzeća je malo veća potražnja za eurskim kreditima. Veća financijska pismenost i događaji u posljednjih desetak godina potaknuli su građane na promišljanje o valutnom riziku, stoga ne čudi da u većoj mjeri ugovaraju kredite u kunama, jer su tako eliminirali valutni rizik, odnosno potencijalne promjene u razini tečaja.

Fiksne kamate za kunske kredite dajete na rok od tri godine, a za eurske na pet godina. Zašto?

- Sada, kada su kamatne stope na minimumu, također je izvjesno da će klijenti u većoj mjeri ugovarati kredite s fiksnom kamatnom stopom kako bi se zaštitili i od eventualnog povećanja kamatnih stopa. Ipak treba biti svjestan da ponuda kunskih kredita s fiksnom kamatnom stopom ima svoje ograničenje jer u dugoročnim izvorima sredstava banaka, pri čemu, dakle, govorimo o depozitima, i dalje prevladavaju devizni depoziti. Upravo stoga je ponuda fiksnih kamatnih stopa na dugoročne kredite u kunama oskudna.

S obzirom na to da bivšim dužnicima u švicarskim francima u lipnju istječe rok za podnošenje tužbi u slučaju promjenjivih kamatnih stopa te pozive njihovih predstavnika dužnicima da se masovno uključe u podizanje tužbi, možete li nam reći kakav je 'interes'? Koliko ih je vaša banka zaprimila od odluke Vrhovnog suda krajem ožujka?

- Istina je da je dio korisnika kredita u švicarskom francima podnio tužbu protiv nas. Premda, s obzirom na ukupan broj korisnika tih kredita, broj tužitelja nije značajan. Vjerojatno su naši korisnici shvatili da mi nismo mijenjali kamatnu stopu bez razloga, nego uvijek imajući u vidu tržišne uvjete.

Pojedini dužnici žale se da ih banke zavlače, da im, primjerice, ne žele dostaviti potrebnu dokumentaciju bez koje se ne mogu upustiti u proces?

- Nijednom korisniku kredita nismo odbili dostaviti zatraženu dokumentaciju. Svi korisnici kredita u predviđenom će roku dobiti zatraženu dokumentaciju. Budući da se radi o arhiviranim podacima, ponekad nam treba malo više vremena da pribavimo dokumentaciju koju korisnici kredita traže, ali ih o tome na vrijeme obavijestimo.

Očito je da problem s dužnicima u švicarskim francima nije riješen konverzijom, kako su banke vjerovale. Prema vašoj procjeni, kako će se cijeli slučaj dalje razvijati?

- Vjerujem da će Vrhovni sud utvrditi da je valutna klauzula valjana i legalna te da je provedbom konverzije problem kredita u švicarskim francima riješen. To su, uostalom, i bili namjera i povod za donošenje Zakona o konverziji.

U kojoj su fazi sve one tužbe banaka koje su se svojedobno spominjale, poput arbitražnog suda u Washingtonu i procesa koji je najavljivala sama Europska komisija?

- Ne znamo što je s eventualnim tužbama ostalih banaka. S našom maticom, podnijeli smo zahtjev za arbitražu ICSC-ju u Washingtonu. Ročište na kojem će se odlučivati o nadležnosti arbitraže zakazano je za studeni ove godine i tada ćemo imati više informacija.

Unatoč svemu, bankarski se sustav proteklih godina vratio visokim stopama rasta dobiti.

- Ostvarena dobit banaka u posljednje vrijeme kreće se po principu par-nepar. U parnim godinama izostaju jednokratni negativni utjecaji na poslovni rezultat banaka, pa jačanje dobiti odražava povoljna kretanja u naplati kredita i smanjivanju troškova za rizike. No, u neparnim godinama se materijaliziraju gubici. Primjerice, u 2015. zbog konverzije kredita iz franka u euro, u 2017. zbog restrukturiranja Agrokora, a u 2019. očekujemo povećane troškove zbog sudskih sporova s potrošačima koji su otplatili ili konvertirali kredite ugovorene u švicarskim francima. Mi u RBA fokusirani smo na razvoj kako bismo i dalje klijentima mogli pružati kvalitetne usluge u uvjetima brzog razvoja tehnologije i promjena u načinu komunikacije klijenata s bankama.

Jeste li vi u RBA zadovoljni postignutim rezultatima?

- Mogu reći da sam iznimno zadovoljan postignutim rezultatima i smjerom kojim smo krenuli ove godine, odnosno rezultatima koje smo ostvarili samo u prvom kvartalu 2019. Naime, bilježimo znatan rast, osobito u području kreditiranja stanovništva, a posljedica je to ne samo konkurentnih uvjeta kreditiranja koje nudimo nego i činjenice da smo fokus u posljednjih pet godina u potpunosti usmjerili na potrebe klijenata, njihovo izuzetno korisničko iskustvo s bankom te optimizaciju naših internih procesa i pojednostavljenje procedura.

S obzirom na tehnološke inovacije i promjene okruženja u kojem banke posluju, koji je to poslovni model koji im može osigurati stabilno poslovanje u budućnosti?

- S obzirom na činjenicu da uskoro na snagu stupa regulativa PSD2, vjerujem da je to tek prvi korak prema otvorenom bankarstvu. Osim toga, očekujemo i promjenu slike na domaćem tržištu te dolazak novih igrača na naš financijski teren uz, naravno, očekivani rast fintech zajednice. Dodatno, treba napomenuti i mogućnost uvođenja tzv. instant paymenta koji, u kombinaciji s regulativama PSD2 i GDPR ima potencijal stvoriti cijeli jedan novi ekosustav u financijama te očekujem da će tehnologije koje to podržavaju biti u prvom planu. Mi svakako mijenjamo način na koji interno adresiramo sve te izazove, primjenjujući moderne metode agilnog razvoja i 'design thinkinga', dok fokus stavljamo na korisničko iskustvo, ne samo kroz navedene moderne tehnologije nego i kroz druge, 'tradicionalnije' kanale poput poslovnica ili bankomata.

Što će onda biti u središtu vaše strategije?

- U središtu naše strategije, ali i svih naših aktivnosti su klijenti. Oni moraju svoju interakciju s bankom ostvarivati na najjednostavniji i najučinkovitiji način. To znači da mi svoj poslovni model kreiramo isključivo oko klijenata i njihovih iskustava, uzimajući u obzir i koristeći sve dostupne tehnologije. Brzina, jednostavnost te jedinstveno i integrirano iskustvo je ono što će u idućem razdoblju činiti razliku, pogotovo uzimajući u obzir sliku bankarskog tržišta u uvjetima dolaska fintech kompanija.

Naravno, visoka razina sigurnosti i povjerenja ostaju i dalje ključne pretpostavke za našu dugoročnu strategiju i naše dugoročne odnose s klijentima.

Što smatrate svojim postignućima u proteklih pet godina i gdje mislite da ste mogli učiniti više?

- Teško je izdvojiti neka postignuća kao svoja. Svakako moram naglasiti da surađujemo s vrsnim stručnjacima te da smo u posljednjih pet godina napravili velike promjene unutar same organizacije. Danas smo prilagodljiva organizacija koja primjenjuje najmodernije metode agilnog razvoja kako bismo tržištu ponuditi najbolji mogući proizvod ili uslugu u najkraćem vremenu. Pojednostavili smo svoje interne procese i procedure u svrhu stvaranja modernog i jedinstvenog korisničkog iskustva za klijente, uvodimo nove kanale i načine komunikacije s našim klijentima ali i djelatnicima, te smo se fokusirali na društveno odgovorno poslovanje i ponašanje. Svaki predsjednik uprave na temelju svoje uloge ima veliku odgovornost prema klijentima, djelatnicima, dioničarima, ali i cjelokupno društvu te zajednici u kojoj jedna velika kompanija posluje. Posebno me veseli činjenica da Raiffeisenbank sa mnom na čelu ove godine obilježava 25 godina poslovanja u Hrvatskoj te smo prepoznati kao banka koja u svojoj viziji i misiji na prvo mjesto stavlja zadovoljstvo klijenata i djelatnika.

O glasinama da ih kupuje OTP

'Nismo meta, nego strijelac'

* Očekujete li preslagivanja na bankarskom tržištu?

- Proces preslagivanja, odnosno koncentracije, mogao bi se nastaviti u razdoblju pred nama. Razlog za nastavak spajanja banaka nalazimo u sve kompleksnijoj i skupljoj regulaciji poslovanja. Zbog takvog okruženja stopa profitabilnosti banaka sve više pozitivno korelira s veličinom banke. Posljedično raste motivacija za povećanje bilance banaka, što pojedine banke mogu postići dugotrajnim organskim rastom, ali se puno brže postiže preuzimanjima i spajanjima.

* Iz OTP-a su nedavno najavili da su zainteresirani za preuzimanje drugih banaka poput Addika i RBA. Je li to izgledno?

- RBA je aktivan na hrvatskom tržištu već 25 godina. U tom razdoblju postali smo prepoznatljivo ime, koje se razvijalo isključivo organskim rastom. U razdoblju koje je pred nama, tražit ćemo prilike za preuzimanje drugih kreditnih institucija kako bismo povećanjem tržišnog udjela ojačali temelje za dugoročno ostvarivanje solidnih rezultata poslovanja. Dakle, ispravio bih nedavne medijske naslove te rekao da nismo meta, nego strijelac.