Konačno dobra vijest vezana za industrijsku proizvodnju, koja je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u siječnju porasla u odnosu na isti mjesec prošle godine 4,7 posto, a u odnosu na prethodni mjesec 9,6 posto. Naime, u 2018. je industrijska proizvodnja rasla samo u veljači i lipnju, ostali mjeseci su tijekom 2018. zabilježili negativne godišnje stope rasta. Analitičari RBA istraživanja ističu kako su glavni generatori godišnjeg rasta u siječnju bili veća proizvodnja intermedijarnih proizvoda koji u strukturi čine 32 posto, a zabilježili su godišnji rast od 10,4 posto, te proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, gdje je uz udio u ukupnoj strukturi od 30 posto zabilježena godišnja stopa rasta od 10,1 posto.
Skromniji rast zabilježen je i kod proizvodnje energije (1,4 posto godišnje), dok su preostale kategorije GIG-a, kapitalni proizvodi i trajni proizvodi za široku potrošnju zabilježili godišnji pad za 4,5 posto, odnosno 5,3 posto. Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti u siječnju su sve djelatnosti osim rudarstva i vađenja (-3,9 posto na godišnjoj razini) zabilježile rast na godišnjoj razini. Prerađivačka industrija, s udjelom od oko 80 posto u ukupnoj proizvodnji, zabilježila je rast obujma za 3,8 posto dok je opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom rasla po stopi od 13,1 posto.
Nadalje, analiza RBA je pokazala kako je unutar prerađivačke industrije pozitivnoj godišnjoj stopi rasta najviše pridonio rast proizvodnje prehrambenih proizvoda za 5,1 posto (čime je zaustavljen i negativan trend koji je trajao od srpnja 2018.) koja unutar strukture prerađivačke industrije ima udio preko 14 posto. Rastu su doprinijeli i niz široko disperziranih industrija s pojedinačnim malim udjelima u ukupnom obujmu industrijske proizvodnje. Dvoznamenkasto povećanje obujma industrijske proizvodnje zabilježeno je tako kod osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka (+56,9 posto), proizvodnje proizvoda od gume i plastike (+16,6 posto), proizvodnje metala (+30,9 posto) kao i godišnji rast proizvodnje računala te elektroničnih i optičkih proizvoda (+36,8 posto).
S druge strane, napominje se, snažniji rast industrijske proizvodnje zaustavljen je, između ostalog, godišnjim padom proizvodnje odjeće (-0,9 posto), koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (-91,9 posto) te ostalih prijevoznih sredstava (-58,4 posto).
"Unatoč solidnom rastu na samom početku godine (po najvišoj stopi od siječnja 2017.) pozitivna godišnja stopa rasta svakako ne znači i značajan oporavak kretanja industrijske proizvodnje u ovoj godini. Prilikom procjena budućih kretanja treba ostati oprezan i svakako uzeti u obzir i usporavanje gospodarstava najvažnijih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera", oprezni su bili u procjeni trenda analitičari RBA, navodeći da očekuju kako "industrijska proizvodnja neće doživjeti svoj procvat niti u ovoj godini već će očekivana stopa oporavka biti skromna". "S druge strane, promatrajući sa strane ponude, rast će i dalje generirati djelatnosti vezane uz Trgovinu na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane, informacije i telekomunikacije te graditeljstvo", stoji u analizi RBA.