Najveći trgovinski sporazum u povijesti - između Japana i Europske unije - u petak je stupio na snagu. Analitičari predviđaju veliku ekonomsku korist za oba partnera, sporazum šalje i jaku političku poruku Trumpovoj Americi, a neki od elemenata sporazuma otvaraju nove prilike i za male hrvatske tvrtke i poduzetnike.
“Europa i Japan svijetu šalju poruku o budućnosti otvorene trgovine”, rekao je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. “Novi će sporazum potrošačima donijeti veći izbor i niže cijene, zaštitit će europske proizvode u Japanu i obrnuto, poput austrijskog tirolskog špeka ili kobeanske govedine.”
Sporazum o kojem se pregovaralo više od pet godina postupno će ukinuti carine na većinu proizvoda - čak 94% proizvoda koje EU izvozi u Japan te 99% proizvoda koje Japan izvozi u Europu. Japanski potrošači vole europska alkoholna pića i prehrambene proizvode, na koje su se dosad plaćale carine do 30%, dok će EU ukinuti tarife na motorna vozila, autodijelove i elektroničke uređaje proizvedene u Japanu, koje su dosad bile oko 10%.
Tvornice
Ipak, to ne znači da se možemo veseliti 10% jeftinijim automobilima japanskih marki - osim što je cijena carine samo manji dio konačne cijene vozila u prodajnim salonima, većina japanskih proizvođača automobila već ima svoje tvornice u zemljama EU. Čak dvije trećine “japanskih” automobila prodanih u EU proizvedeni su lokalno. Proizvodnju u Japanu drže samo Mazda, Subaru i neke premium marke poput Lexusa.
Ipak, kako se u europske tvornice i dalje uvoze mnogi gotovi dijelovi iz Japana, sporazum će vjerojatno dodatno sniziti cijenu proizvodnje, a moguće i povećati europski izvoz japanskih marki - čak 240.000 automobila koje japanske tvrtke proizvedu u Europi svake se godine izveze na treća tržišta.
Cijene elektroničkih uređaja proizvedenih u Japanu mogle bi pasti do desetak posto - Sony je jedan od rijetkih svjetskih giganata potrošačke elektronike koji nije preselio proizvodnju u Kinu, pa će njegovi proizvodi biti izuzeti od carina EU. Ipak, sve se to neće dogoditi preko noći. Carine na vozila spuštat će se polako tijekom razdoblja od osam godina, a carine na televizore tijekom šest godina. Japan je sa svoje strane također predvidio prijelazno razdoblje do čak 15 godina za određene skupine proizvoda.
Prilika
Za hrvatske tvrtke i OPG-ove prilika leži u postupnom rezanju carina na prehrambene proizvode, pogotovo na tvrde i meke sireve, vina i alkoholna pića. Ukidaju se i carine na proizvode tekstilne i drvne industrije te lijekove i kemikalije. Vino i tuna, koje Hrvatska već sad izvozi u Japan, postat će još konkurentniji na tom tržištu od 127 milijuna stanovnika.
Najvažniji je dio sporazuma pojednostavljivanje regulative potrebne za izvoz u Japan - dok se EU uglavnom drži međunarodnih standarda, Japan je dosad inzistirao na vlastitim standardima i složenim procedurama za odobravanje uvoza robe, što je zatvaralo vrata malim tvrtkama. S novim pravilima, malim će europskim tvrtkama, pa tako i hrvatskim, biti znatno jednostavnije pristupiti japanskom tržištu.
Japan je za Hrvatsku dosad bio relativno minorni trgovinski partner - godišnji izvoz od oko 380 milijuna kuna tek je 0,4% ukupnog hrvatskog izvoza, a uvoz u vrijednosti od oko 200 milijuna kuna tek je 0,1% ukupnog uvoza. Ipak, radi se o zemlji s kojom imamo trgovinski suficit - gotovo dvostruko više izvozimo nego što uvozimo iz Japana, a ta bi brojka mogla nastaviti rasti u našu korist.
Japan je četvrto najveće svjetsko gospodarstvo, a trgovinski blok koji je nastao ovim sporazumom pod svojim će pravilima pokrivati oko trećine svjetske ekonomije.
Dosad je Europa izvozila oko 58 milijardi eura robe i 28 milijardi eura usluga u Japan godišnje, a mnoge analize predviđaju da će te brojke ubrzo znatno narasti, u korist obje strane. Opsežna analiza predviđenih učinaka, koje je proveo London School of Economics, predviđa da će europski BDP porasti za 0,76%, samo od posljedica sporazuma. Predviđa se i ukupni rast izvoza EU za oko 13%, dok će europski izvoznici uštedjeti oko milijardu eura godišnje na ukinutim carinama.
Nije zanemariva ni geopolitička važnost sporazuma, koji stupa na snagu u trenutku kada se najveći trgovinski partner Unije - Sjedinjene Države - sve više okreće protekcionizmu i prijeti carinama na europske proizvode.
“Naš sporazum pokazuje da trgovina nisu samo kvote i carine, milijuni i milijarde”, rekao je Juncker. “Radi se o vrijednostima, principima i poštenju. Sporazum postavlja naše principe u područjima rada, sigurnosti, zaštite klime i potrošača kao globalni zlatni standard.”
Sektori
Sporazum obvezuje obje strane da se pridržavaju zakona koji štite radnike i dosljedno ih provode, a neovisna analiza koju je naručila Europska komisija pokazala je kako će znatno pridonijeti i zaštiti okoliša. Prema analitičarima, sporazum će dovesti do povećane trgovine “zelenim” tehnologijama, više koristiti sektorima koji troše manje energije i ispuštaju manje stakleničkih plinova te potaknuti fokus proizvodnje na “čišće” sektore i u Japanu i u EU. Sporazumom se zabranjuje i oslabljivanje ili neprovođenje postojećih zakona o zaštiti okoliša.
Dok SAD pod Trumpom pokušava ograničiti slobodnu trgovinu i pokreće trgovinske ratove i ignorira Pariški sporazum, sporazum s Japanom posebno je važan zbog potencijalnog globalnog utjecaja - služi kao pozitivan primjer u kojem države mogu postići dogovor na obostranu korist, u kojem nema gubitnika.