Pat-pozicija

Posrnuli Uljanik ide u stečaj s preustrojem ili Vlada priprema 'redovno preuzimanje'?

AUTOR:

OBJAVLJENO:

20.9.2018. u 10:25

AUTOR:

OBJAVLJENO:

20.9.2018. u 10:25

Danijel Bartolić / Goran Šebelić / Hanza Media

Brodogradilište Uljanik i radnici Uljanika tijekom štrajka

Uljanik grupa po svemu sudeći ide u stečaj s restrukturiranjem ili Vlada priprema “redovno preuzimanje” tvrtke putem Skupštine i Nadzornog odbora taktikom iscrpljivanja svih drugih opcija, u suradnji s radnicima (dioničarima), mirovinskim fondovima i drugim dioničarima.

To je zaključak koji se logično nameće nakon izjava koje je Darko Horvat, ministar gospodarstva, dao jučer u Saboru, te pošto je Đino Šverko, povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske, dao ostavku na mjesto člana NO-a. I tako, u svojevrsnom duplom pasu s državom, “minirao” kvorum NO-a koji se trebao održati u petak. Moguće je, naravno, da Kermas Energy Danka Končara ili neki drugi investitor unaprijed uplati novac za isplatu plaća i nastavak poslovanja, ali to je sada već blijeda, iako ne i nemoguća opcija. Horvat je, nadalje, na pitanje novinara ustvrdio kako država, na temelju pravila Europske komisije, ne može isplatiti plaću za rujan iz državnog proračuna ili jamčiti za tu isplatu plaće, te je ponovio kako je moguće, ako Uprava ne pronađe novac, jedino da država isplati tri minimalne plaće.

Mogući scenariji

Pritom je znakovito kazao da će se takva odluka donijeti već idućeg tjedna. Podsjetimo, država tri minimalne plaće može isplatiti samo na temelju Zakona o osiguranju radničkih tražbina, i to ako je tvrtka u stečaju ili joj je račun blokiran. Moguće je, dakle, da država odluči isplaćivati plaće radnicima i ako računi njihovih tvrtki budu blokirani. U tom scenariju bi država “redovnim putem”, preko Skupštine i NO-a, preuzela kontrolu nad Uljanikom, jer će tvrtka, radnici i svi stakeholderi biti iscrpljeni za mjesec dana i pristat će na sve uvjete Vlade. Pogotovo će se to pokazati u situaciji kašnjenja plaće za rujan polovinom listopada. Postoji jednako tako i scenarij da Uljanikove tvrtke idu u stečaj, pa da vjerovnici, vjerojatno država, u toj situaciji, uz dobavljače koji potražuju 100 mil. eura, kao glavni vjerovnik preuzme kormilo. No za državu je problem što bi bilo jako nezgodno da neka državna tvrtka “aktivira” stečajni postupak, pa bi to bilo potrebno formalno provesti preko “trećeg” igrača, neke banke ili dobavljača. Horvat je, uz to, u Saboru kazao da je OTP Splitska banka već naplatila 48 mil. eura protestiranih jamstava za Uljanik.

"Dvostruko veća opasnost"

“Ako s kupcima brodova koji su u visokoj fazi gradnje postignemo dogovor o nastavku gradnje, država će ostati suočena s još milijardu kuna jamstava koja mogu doći na naplatu zbog otkazivanja brodova (nije jasno odnosi li se tih milijardu kuna i na troškove financiranja tih brodova u visokoj fazi gradnje). Ako ne bude takvog dogovora, ta će opasnost biti dvostruko veća”, kazao je Horvat, što znači da bi na naplatu moglo doći još 2 mlrd. kuna.

A da situacija ide prema stečaju ili nekom drugom scenariju u kojem bi Vlada preuzela uzde nad Uljanikom govori i činjenica da je prvo Ministarstvo gospodarstva kazalo da neće ući u NO Uljanika prije nego što se napravi program restrukturiranja, a potom je Dino Šverko jučer dao ostavku u NO-u koji tako neće imati kvorum u petak da izglasa novi program restrukturiranja. Šverko je dao ostavku jer nije za program restrukturiranja koji uključuje velik dio nekretninskog biznisa na sadašnjem zemljištu Uljanika u Puli.

To znači da do 16. listopada, za kada je predviđena  Skupština dioničara, nema NO-a, ne može se izglasati novi program restrukturiranja, a veliko je pitanje hoće li Uprava moći izglasati svoje članove NO-a i sve druge odluke na toj Skupštini. Država, naime, ima 25% dionica, radnici formalno imaju 47, ali i sigurno barem 25% onih, kako su tvrdili u sindikatu, koji neće glasati sukladno stavovima Uprave, a i mirovinski fondovi će glasati “kako država kaže”.