Vlada odustala

Poslodavci protiv rada do 68.: 'Koliko ćemo morati plaćati bolovanja radnicima iza 65.?'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

24.9.2019. u 10:56

AUTOR:

OBJAVLJENO:

24.9.2019. u 10:56

Zagreb, 200919.
Sindikat, Ulica Florijana Andraseca.
Sindikalne sredisnjice Matica hrvatskih sindikata (MHS), Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), odrzali su konferenciju za novinare o namjeri Vlade da u potpunosti prihvati izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju sadrzane u referendumskom pitanju Inicijative 67 je previse.
Na fotografiji: Kresimir Sever, Ana Milicevic Pezelj, Vilim Ribic.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Šuvar / CROPIX

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo uprave, Ministarstvo znanosti i Ministarstvo zdravstva jučer su objavili prijedloge izmjena pet zakona kojim se usvajaju zahtjevi Inicijative “67 je previše”, a dodatna novost je izmjena Zakona o radu kojom se omogućuje puna mirovina s navršenih 65 godina, ali i dobrovoljni ostanak u svijetu rada do 68. godine života.

Sve promjene zakona trebale bi stupiti na snagu 2020. Sindikati su nakon održanog sastanka s predstavnicima Ministarstva rada i Hrvatske udruge poslodavaca jučer ujutro načelno pozdravili najavljene promjene, ali ističu da trebaju proučiti predložene izmjene zakona i dati eventualno svoje dodatne prijedloge. Davor Majetić, glavni direktor HUP, ustvrdio je, pak, da su poslodavci neugodno iznenađeni prijedlogom izmjena Zakona o radu prema kojem radnici imaju pravo na punu mirovinu s navršenih 65 godina, ali da mogu bez dogovora s poslodavcem raditi još tri godine.

“To poslodavce dovodi u podređenu situaciju u odnosu na radnike, jer radnik ima pravo na punu mirovinu sa 65 godina, ali i otpremninu ako mu poslodavac da otkaz. Uz to, ostala je odredba prema kojoj poslodavac nakon 65. godine života radnika plaća bolovanje za te radnike, i zbog toga smatramo da smo dovedeni u vrlo nezgodnu situaciju i nakon što sve proučimo, sigurno ćemo se očitovati s našim zahtjevima”, istaknuo je Majetić.

Neravnoteža

Viktor Gotovac, profesor na Katedri za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, također smatra da ovakvo rješenje, iako doneseno u najboljoj namjeri, dovodi u neravnotežu ne samo odnose između radnika i poslodavaca, nego i odnos Zakona o radu i Zakona o mirovinskom osiguranju.

Zagreb, 200919.
Sindikat, Ulica Florijana Andraseca.
Sindikalne sredisnjice Matica hrvatskih sindikata (MHS), Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), odrzali su konferenciju za novinare o namjeri Vlade da u potpunosti prihvati izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju sadrzane u referendumskom pitanju Inicijative 67 je previse.
Na fotografiji: Kresimir Sever,Ana Milicevic Pezelj, Vilim Ribic.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Suvar / CROPIX

Krešimir Sever,Ana Miličević Pezelj, Vilim Ribić

 

“Kad je riječ o odnosu radnika i poslodavaca, treba znati da ako poslodavac radniku koji ima više od 60 godina života može dati otkaz samo uz suglasnost Radničkog vijeća ili putem sudskih instanci, poslodavci generalno ne žele imati zaposlene iznad 60-te godine života. Sada se dodatno jača pregovaračka pozicija radnika koji napune 65 godina, jer oni imaju pravo na punu mirovinu, i poslodavci će još jače nastaviti s praksom da se na sve načine rješavaju radnika prije nego što navrše 60. godinu života. Bez mijenjanja ostalih odredbi iz radnog zakonodavstva, ovakvo rješenje pruža puno mogućnosti za manipulaciju s radničke strane, pa tako nakon 65. godine mogu ići stalno na bolovanje, jer im je to veće od mirovine, a ipak imati i nakon toga puni staž. A to bolovanje ide na račun poslodavca. Dakle, treba mijenjati i neke druge odredbe ako se želi zadržati ravnotežu u odnosima radnika i poslodavaca”, naglašava Gotovac, uz napomenu da u državnim službama radnici stariji od 60 godina imaju pravo na otpremninu od 60 posto prosječne plaće za svaku godinu staža. Stoga će, tvrdi Gotovac, odredba o produljenju rada do 68 godina najviše pogodovati radnicima u državnom sektoru i oni će je vjerojatno masovno koristiti, za razliku od radnika u privatnom sektoru.

Strogo normiranje

Zato bi, čini se, reformiranje državne uprave trebalo postati prioritet ovoj Vladi ako ide u ovakve promjene Zakona o radu. Nadalje, Gotovac tvrdi da sustav obveznog mirovinskog osiguranja zahtijeva strogo normiranje obveza i prava i ne poznaje ovakve institute koji radniku dozvoljavaju da ima punu starosnu mirovinu, a ipak može nastaviti raditi. “Uz to, Zakon o radu dozvoljava rad do 68. godine, a Zakon o mirovinskom osiguranju potiče rad nakon 65. godine s 0,34 posto za svaku godinu staža. Takvi disbalansi nisu dobrodošli u sustavima mirovinskog osiguranja i radnog zakonodavstva”, rekao nam je Gotovac.

Na web-stranici Ministarstvo i dalje promovira mirovinu sa 67

Na službenim internetskim stranicama Ministarstva rada i mirovinskoga sustava vrijeme je, čini se, stalo. Iako je Vlada u potpunosti odustala od reforme mirovinskog sustava kako bi izbjegla referendum “67 je previše”, na naslovnici službene web stranice resornog ministarstva prva je vijest da je to ministarstvo pokrenulo portal o cjelovitoj mirovinskoj reformi te je ponuđena aktivna poveznica na stranicu mirovinska.mrms.hr, kojoj je jedini cilj uvjeriti građane u apsolutnu nužnost produženja radnog vijeka do 67. godine.

Na početku portala vrti se promotivni spot, koji se prije nekoliko mjeseci stalno vrtio po televizijskim kanalima, a koji je posebno iziritirao sindikate koji su tadašnjeg ministra Marka Pavića optužili da troši proračunske novce kako bi opstruirao građanski referendum. U spotu se upozorava da “zahtjevi sindikata (isti oni na koje je Vlada upravo pristala, op.a.) znače manje mirovine i 45 milijardi kuna duga našoj djeci i unucima”.

Za tu kampanju Pavićevo ministarstvo potrošilo je oko 3,8 milijuna kuna, odgovorila je u srpnju Vlada na zastupničko pitanje Miranda Mrsića.

Što se točno mijenja?

Zakon o radu:

  • u odredbi prema kojoj ugovor o radu automatski prestaje “kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore” brojka “65” mijenja se brojkom “68”

Zakon o mirovinskom osiguranju

  • ukida se odredba o postupnom produljenju radnog vijeka za punu mirovinu prema kojoj bi osiguranik od 2033. išao u punu penziju sa 67
  • penalizacija za raniji odlazak u mirovinu smanjuje se sa sadašnjih 0,3 posto na 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu
  • ostaje poticanje rada nakon 65. povećanjem mirovine za 0,34 posto za svaki mjesec, maksimalno do pet godina
  • ukida se odredba prema kojoj bi 2032. pravo na starosnu mirovinu imao osiguranik kada navrši 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža osiguranja ute će to pravo imati osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina staža
  • umjesto od 2027., žene će, kao i muškarci, u punu mirovinu sa 65 godina od 2030. godine