Plan za euro

Poslali smo pismo namjere, a euro možemo uvesti 2023.

AUTOR:

OBJAVLJENO:

5.7.2019. u 8:42

AUTOR:

OBJAVLJENO:

5.7.2019. u 8:42

Zagreb, 030719. Vlada.
Banski dvori.
Predsjednik Vlade Andrej Plenkovic predsjedao je sjednicom Nacionalnoga vijeca za uvodjenje eura kao sluzbene valute u Republici Hrvatskoj.
Na fotografiji: Zdravko Maric ministar financija i Boris Vujcic.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Zdravko Marić ministar financija i Boris Vujčić.

Vlada je na jučerašnjoj sjednici ovlastila ministra financija Zdravka Marića za potpisivanje pisma namjere za pristupanje tečajnom mehanizmu ERM II, nakon čega je Ministarstvo financija objavilo kako je Hrvatska isti dan zemljama članicama eurozone, Danskoj i institucijama Europske unije uputila pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II).

Pismo namjere su, u ime Republike Hrvatske, potpisali ministar financija Zdravko Marić i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. Time je učinjen prvi formalni korak prema sudjelovanju u ERM-u II, koje prethodi uvođenju eura kao službene valute. Uz pismo namjere, članicama i institucijama EU dostavljen je i Akcijski plan u kojem su detaljno opisane reforme koje će Hrvatska provesti prije ulaska u ERM II.

Zadovoljavanje uvjeta

U dogovoru s institucijama Europske unije, ističu u Ministarstvu, Hrvatska se u pismu namjere obvezala na provedbu reformi u šest područja: daljnje jačanje supervizije bankovnog sustava uspostavom bliske suradnje između Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke, jačanje okvira za provođenje makroprudencijalne politike uvođenjem eksplicitnog mandata za mjere usmjerene na zajmoprimce, jačanje okvira za sprečavanje pranja novca, unapređenje sustava prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka, poboljšanje upravljanja u javnom sektoru te smanjenje administrativnog i financijskog opterećenja za gospodarstvo.

Hrvatska je već počela provedbu nekih od navedenih mjera pa je tako 27. svibnja 2019. Europskoj središnjoj banci upućen zahtjev za uspostavu bliske suradnje između Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke. U Ministarstvu financija tvrde kako sve mjere navedene u pismu namjere i Akcijskom planu Hrvatska namjerava provesti do sredine 2020., nakon čega će institucije EU ocijeniti jesu li mjere adekvatno provedene. Očekuje se da će nakon dobivanja pozitivne ocjene Hrvatska početi sudjelovanje u tečajnom mehanizmu ERM 2. Ako 2020. uđemo u ERM 2, uspješnim sudjelovanjem u tečajnom mehanizmu tijekom najmanje dvije godine Hrvatska bi trebala formalno zadovoljiti tečajni kriterij takozvane nominalne konvergencije. Preostale kriterije - stabilnost cijena, održivost javnih financija i konvergenciju kamatnih stopa - Hrvatska zadovoljava već neko vrijeme, a razborita monetarna i fiskalna politika, naglašavaju u Ministarstvu financija, trebale bi osigurati da tako i ostane. Vedran Šošić, viceguverner HNB-a, rekao nam je kako se nada da će Hrvatska u tom vremenu uspjeti provesti potrebne reforme kako bi se osigurali svi uvjeti za prelazak na euro te da bi stupanjem u ERM 2 kao početni korak bio definiran paritet kretanja kune u odnosu na euro.

Dubinska analiza

Ulazak u ERM 2 naime, ističe Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, podrazumijeva četiri proceduralna koraka, od kojih je prvi slanje zahtjeva za članstvo u eurozoni, nakon čega se organizira zatvoreni sastanak Odbora za ERM 2 na kojem se raspravlja o središnjem paritetu (tečaju po kojem će se nacionalna valuta pretvoriti u euro) i granicama fluktuacije tečaja zemlje pristupnice (koje su automatski određene u sklopu plus/minus 15 posto oko središnjeg pariteta). Nakon toga Odbor za ERM 2 provodi dubinsku makrofinancijsku analizu gospodarstva zemlje članice kako bi se utvrdilo je li postojeći makroekonomski okvir kompatibilan s odrednicama ERM-a 2, ekonomske politike EU i Pakta o stabilnosti i rastu. U sljedećem koraku, na sastanku o deviznom tečaju, utvrđuju se konačni paritet i granice fluktuacije, nakon čega slijedi takozvana završna komunikacija. Razdoblje boravka u ERM-u 2 značajno se razlikuje među sedam novih zemalja članica koje su uvele euro te se, kako napominje Šonje, kreće u rasponu od 2,5 godina (Slovenija) do više od deset godina (Litva). Ovako velik raspon, dakle, pokazuje da ulazak u ERM 2 ne mora voditi automatskom uvođenju eura u kratkom roku - u idealnom slučaju Hrvatska bi mogla prijeći na euro već 2023., ali je jasno da se to razdoblje može i produljiti.

Koraci do nove valute
Ulazak u ERM 2 i prelazak na euro

1. Zahtjev za članstvo u eurozoni

2. Odbor za ERM 2 raspravlja o tečaju po kojem će se kuna pretvoriti u euro i granicama fluktuacije

3. Odbor “dubinski” makro-financijski analizira gospodarstvo

4. Utvrđuje se konačni paritet i granice fluktuacije

5. U ERM 2 najranije možemo 2020.

5. Boravak u ERM 2 dosta se razlikuje po državama - Slovenija 2,5 godina, Litva više od 10

6. U idealnom slučaju Hrvatska uvodi euro 2023.

Šest reformi

1. Jačanje supervizije bankovnog sustava

 2. Jačanje zaštite zajmoprimaca

3. Jačanje okvira za sprečavanje pranja novca

4. Unapređenje sustava prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka

5. Poboljšanje upravljanja u javnom sektoru

6. Smanjenje administrativnog i financijskog opterećenja za gospodarstvo