Kako doznajemo od Lučke kapetanije Korčula, ispostave u Korčuli, inspektori su u četvrtak izdali usmenu zabranu izvođenja svih radova pokraj Dominikanskog samostana Sv. Nikole u Korčuli zbog, kako ističu, nedopuštenih radova na pomorskom dobru.
Korčulani su u šoku, popularno gradsko kupalište Mandrač u srijedu je osvanulo betonirano te ograđeno željeznim stupovima i užetom, što je izazvalo burne reakcije lokalnog stanovništva.
Dominikanski samostan Sv. Nikole nalazi se na jednoj od najljepših gradskih lokacija, a odmah je uz samostan i zaklonjena lučica lokalnog naziva Mandrač, koju Korčulani, osim veza za barke, koriste i kao kupalište.
Prvi stradali čempresi
Priča o Mandraču započinje prije nekoliko godina, kad su dominikanci uklonili dugogodišnje čemprese u blizini samostana što je izazvalo polemike na društvenim mrežama.
Iako je dio Korčulana odobravao ovaj pothvat dominikanaca u želji očuvanja okoliša i uzgoja nekih plemenitijih kultura, na koncu je ispalo da su dominikanci pripremali teren za privatnog investitora, tvrtku Villa Gabriela d.o.o. iz Zagreba. Potvrdom na Glavni projekt, koju je izdala i potpisala pročelnica Konzervatorskog odjela u Dubrovniku Žana Baća, dopušta se unutarnje uređenje zgrade i okoliša na česticama zgrade i zemlje odmah uz samostan. Radi se o zgradi 495/1 odmah uz more koja je u prošlosti služila kao zaklonište za barke ili fruštucima, vrtovima iznad zgrade te čestici zemlje 970, odmah uz more.
Gradsko kupalište Mandrač
Osim što se čestice nalaze u šest metara neopozivog zakonskog pojasa pomorskog dobra, one su označene i kao A zona kulturnog dobra potpune zaštite povijesnih struktura, no to nije spriječilo investitore da na stoljetnom mostu naliju betonsku podlogu, zalijepe pločice, u kamen zabiju željezne stupove i ograde most užetom kako ga lokalno stanovništvo ne bi moglo koristiti, a sve uz dozvolu Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. Iako je dozvola Konzervatorskog odjela izdana 17. svibnja, nekoliko Korčulana koji žive odmah uz samostan tvrde kako su radovi počeli dosta ranije.
Kako doznaje Slobodna Dalmacija od gradonačelnika Korčule, Andrije Fabrisa, komunalni redari su nakon pregleda gradilišta slučaj prijavili Lučkoj Kapetaniji, Ispostavi u Korčuli, a inspektori su u četvrtak tijekom jutra obustavili radove.
"Inspektori su jutros bili na očevidu, utvrđeno je kako se radovi izvode na pomorskom dobru te je izdana usmena zabrana svih radova.
Gradsko kupalište Mandrač
Zatečeni su svjedoci, uzete su izjave te je pokrenut Upravni postupak“, poručili su iz Lučke kapetanije u Korčuli napominjući kako je moguće, ako se Upravnim postupkom utvrdi povreda pomorskog dobra, uklanjanje nastale štete te novčana kazna.
'Nema izjava'
Međutim, ostaje pitanje kako je Konzervatorski odjel u Dubrovniku izdao potvrdu na Glavni projekt koji predviđa betoniranje i zabijanje stupova na pomorskom dobru i to na česticama koje su zaštićene kao spomenik kulture i kulturno dobro A kategorije?
Pročelnica Žana Baća ne želi "davati nikakve izjave do kraja inspekcijskog nalaza“, pa smo obaveze izvođača radova, odnosno investitora provjerili u Upravnom odjelu za gospodarstvo i more.
Gradsko kupalište Mandrač
Dio radova na mostu u mandraču zaista se izvodi na čestici 139 koja je pomorsko dobro, no problem su i čestice koje su u privatnom vlasništvu. Ako imate zgradu koja se nalazi unutar šest metara pomorskog dobra, bez obzira što ste vlasnik, ne možete izvoditi nikakve radove bez posebnih dozvola, koncesijskih odobrenja i koncesija!
"Županija nije izdavala nikakve dozvole ni koncesije na području uz Dominikanski samostan Sv. Nikole na Korčuli niti smo dobili ikakav zahtjev za dozvole, suglasnosti i koncesije", poručuje Ivo Klaić, v.d. pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i more u Dubrovniku.
Gradsko kupalište Mandrač
Upitali smo i Grad Korčulu jesu li za sporni most u Mandraču i zgradu izdana ili zatražena koncesijska odobrenja na što nam je Mirjana Burica Žuvela, pročelnica Upravnog odjela za upravljanje Gradskom imovinom, gospodarstvo i turizam, potvrdila kako nikakva odobrenja nisu izdana niti zatražena od strane investitora.
Nedostupni dominikanci i misteriozni investitor
Što o betonizaciji kulturnog i pomorskog dobra misle dominikanci, nažalost nismo doznali, budući da ne odgovaraju na telefonske pozive.
Međutim, neslužbeno smo od sugrađana doznali kako je investitor jedan zagrebački poduzetnik koji, između ostaloga, vodi i narodnjački klub, no ta informacija zasad nije potvrđena.
Od stoljetne zgrade zakloništa napravljene su sobe za iznajmljivanje, ograđeni most u Mandraču trebao bi služiti za odmor gostiju, a vrtovi iznad zgrade pretvoreni su u bazen.