Rat u Agrokoru

Poletajev proziva kreditore iz roll-upa za lihvarske kamate za produženje roll-upa

AUTOR:

OBJAVLJENO:

6.6.2018. u 9:17

AUTOR:

OBJAVLJENO:

6.6.2018. u 9:17

Zagreb, 290517.
Trg svetog Marka.
Zavrsen sastanak drugog covjeka Sperbanke Maksima Poletaeva, Marija Henjaka (direktor Sperbanke u Hrvatskoj) i Andreja Plenkovica.
Foto: Damir Krajac / CROPIX
Damir Krajač / Hanza Media

Maksim Poletajev

Maksim Poletaejv, zamjenik predsjednika uprave ruske Sberbank je u intervjuu Večernjem listu, između ostalih problema koje su prenijeli i drugi mediji, kao ključni problem izdvojio visinu kamate roll-up kredita koju bi kreditori iz tog kredita nastavili naplaćivati Agrokoru nakon 10. srpnja, jer se nije pronašla povoljna ponuda za refinanciranje tog kredita.

„Ključni problem koji moramo riješiti, ne samo zbog nas, već zbog budućnosti Agrokora i hrvatskog gospodarstva u cijelosti, pitanje je previsokog troška prolongiranja roll-up kredita. Kreditori kroz naknade traže nerealne uvjete od čak 15 posto troška prolongata u godinu dana. To ne može preživjeti nijedna tvrtka pa ni Agrokor i zato Sberbank na takve uvjete neće pristati. Svi vjerovnici pristali su na određeni gubitak da bi spasili Agrokor pa nije u redu da pojedini akteri procesa očekuju previsoke zarade. Država tu može učiniti mnogo jer postoje pravila igre na tržištu koja se moraju poštovati kako bi se zaštitila hrvatska ekonomija“, odgovorio je Poletajev na pitanje o čemu se sve raspravljalo na sastanku s premijerom. 

Ova njegova izjava govori da se, u stvari, u procesu restrukturiranja Agrokora ne vodi najveći „rat“ između izvanredne uprave i većine vjerovnika s jedne strane, te Adrisa, Alce i Francka s druge strane (jer pregovori s Agram grupom su bar do jučer išli u dobrom pravcu), nego se „mrtvi i ranjeni“ broje u bitkama između kreditora iz roll-upa i drugih vjerovnika, koje očito tu zastupa i Sberbank, koja nije u roll-up kreditu. Podsjetimo, roll-up kredit je težak 1,06 milijardi eura i dogovoren je u lipnju prošle godine, kamata je bila 3,8 do četiri posto, ovisno o načinu plaćanja, a rok za plaćanje je 10. travnja ove godine. Problem je, međutim, nastao zbog toga što, iako je izvanredna uprava kontaktirala 76 kreditnih institucija, od kojih je njih 11 uputilo indikativne ponude, ni jedna od tih ponuda nije bila prihvatljiva Agrokoru. Navodno su kamate dosezale i do 20 posto. Zbog toga je prije dva tjedna pokrenut predviđeni mehanizam prolongacije kredita i nakon 10. srpnja, a krenuli su i pregovori oko uvjeta tog prolongiranja.

Glavni problem

Sada Poletajev tvrdi kako je to glavni problem u trenutnom postupku restrukturiranja Agrokora, jer traženu kamatu od 15 posto stvarno ni jedna tvrtka ne može podnijeti, pogotovo na toliki visinu duga. Tim prije jer je lako moguće kako ta kamata neće vrijediti samo par mjeseci, nego možda čak i iduće dvije godine, koliko je predviđeno kreditnim ugovorom. Dapače, po svemu sudeći do tada Agrokor ni neće uspjeti na tržištu dobiti povoljniji kredit. U stvari, čini se kako je glavni razlog dolaska Poletajeva kod premijera bio - uz to da predsjedniku Vlade napomene kako će budući vlasnici Agrokora konzultirati izvršnu hrvatsku vlast kada budu prodavali Agrokor za par godina -  upravo taj da Plenkovića upozori na to da Sberbank neće pristati na takvu kamatu, a ako se to ne dogodi, onda u pitanje dolazi i nagodba vjerovnika,  a tada slijedi stečaj Agrokora. Ili se, pak, mora produžiti rok za primjenu lex Agrokor.

Kamata od 15 posto

Kako smo jutros neslužbeno uspjeli doznati, kamata od 15 posto je bila početni prijedlog predstavnika roll-up kreditora, ali se u pregovorima kamata ipak spustila, no čini se kako to ipak nije ni blizu ovih četiri posto iz sadašnjeg roll-up kredita, inače Poletaev ne bi javno, a i kod premijera, to izdvajao kao trenutni ključni problem. Inače, od 33 kreditora u okviru rollupa ( naknadno su se priključivali i dobavljači u okviru svoje kvote od 50 plus 50 milijuna eura), ključni kreditori su investicijski fondovi Knighthead Capital Management, koji je sudjelovao u roll-up financiranju s 200 milijuna eura ili 20,83 posto, potom VTB banka, sa 181,49 milijuna eura ili 18,91 posto, Zagrebačka banka, 180 milijuna eura ili 18,75 posto te fond Monarch, sa 110,8 milijuna eura ili 11,54 posto. Nadalje, Erste banka sudjelovala je u roll-upu sa 39,9 milijuna eura ili s udjelom od 4,15 posto, VR Capital sa 38,2 milijuna eura ili 3,98 posto, York Capital s 27,4 milijuna eura ili 2,85 posto, a fondovi CQS i BIWA zajedno s 21,2 milijuna eura ili 2,21 posto. Od zvučnijih imena u globalnom investicijskom bankarstvu tu su Goldman Sachs s 19,4 milijuna eura ili 2,02 posto, Merrill Lynch s dva milijuna eura ili 0,2 posto, te J. P. Morgan s 1 milijun eura ili 0,1 posto.

Naravno, većina dobavljača koji su u roll-up kreditu, kako nam je rečeno, ne inzistiraju na kamati koja je previsoka za Agrokor u ovom trenutku.    

Horvat: Svjesni smo da u procesu nagodbe neće svi biti sto posto zadovoljni

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat izjavio je u srijedu da u procesu nagodbe u Agrokoru svi neće biti sto posto zadovoljni, no kako je namjera Agrokor osposobiti za tržišnu utakmicu i njegovu filozofiju poslovanja postaviti na jedan drugačiji način.

- Ono što je činjenica i čega smo svjesni je da u procesu nagodbe neće svi biti sto posto zadovoljni, ali naša je namjera i intencija da Agrokor osposobimo za jednu tržišnu utakmicu, da filozofiju poslovanja Agrokora postavimo na jedan drugačiji način - rekao je Horvat odgovarajući na pitanje novinara o jučerašnjem sastanku premijera Andreja Plenkovića s prvim zamjenikom predsjednika Uprave Sberbanka Maksimom Poletajevim te izvanrednom upravom Agrokora.

Ministar ističe da Agrokor, kao koncern i sva ovisna trgovačka društva, moraju biti jedan drugačiji servis hrvatskim građanima, a prvenstveno predstojećoj turističkoj sezoni.

Kada je riječ o jučerašnjim sastancima, Horvat je kazao da oni za njega ne predstavljaju ništa novog i čudnog, kako premijer želi biti informiran te čuti drugu stranu koja sudjeluje u procesu nagodbe, a "koju u ovom trenutku vrlo dobro vodi i kanalizira izvanredna uprava".

Ističe da su svjesni činjenice da su se ti razgovori, kako se bliži rok za nagodbu, odnosno 10. srpnja, intenzivirali, no smatra da je to u potpunosti normalna stvar.

Na upit o medijskim napisima da Sberbank misli ostati u novom Agrokoru maksimalno tri-četiri godine, a onda ga prodavati, Horvat je rekao da ne bi o tome spekulirao te da u ovom trenutku s predstavnicima Sberbanka nije razgovarao. "A procesi, kada se nagodba potpiše i počne primjenjivati, kako će teći u iduće dvije godine to ćemo vidjeti", rekao je Horvat odgovarajući na novinarska pitanja uoči konferencije "Strategije u vremenu disrupcije - nova pravila konkurentnosti", koju organizira Hrvatska poštanska banka (HPB). (Hina)