Što je u pozadini?

Počinje veliki američko - ruski plinski rat za Europu

AUTOR:

  • Antun Masle

OBJAVLJENO:

11.12.2018. u 8:14

AUTOR:

  • Antun Masle

OBJAVLJENO:

11.12.2018. u 8:14

PARIS, FRANCE - NOVEMBER 11, 2018: Melania Trump with husband US President Donald Trump, Germany's Chancellor Angela Merkel, France's President Emmanuel Macron (L-R back), and Russia's President Vladimir Putin (front) attend a ceremony to celebrate the 100th anniversary of the end of the First World War at the Triumphal Arch on the Elysian Fields in Paris. Mikhail Metzel/TASS, Image: 395347570, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, TASS
Profimedia, TASS

Incident u Kerčanskim vratima ipak je dobacio na drugu stranu svijeta, sve do Buenos Airesa. Sukob ruske Federalne službe sigurnosti s dva brodića i remorkerom ukrajinske mornarice na ulazu u Azovsko more spriječio je službeno rukovanje Donalda Trumpa i Vladimira Putina na skupu G-20 u Argentini, a što je još važnije, i njihov ranije dogovoreni susret. Ako je to bio jedan od ciljeva Petra Porošenka kad je poslao tri broda prema ruskoj straži, pogođen je. Osim Kerča američkog predsjednika od susreta s ruskim pandanom mogao je spriječiti i stalni pritisak istrage o namještanju izbora na kojima je pobijedio.

No, ako već nije u Argentini nervozni i dekoncentrirani prvi muž, prema Putinu je bila susretljiva prva dama Melania koja se osmjehivala toliko da je ruska propaganda počela pisati o koketiranju. Nisu oni prvi iznijeli tezu nego su u svojoj podmetačkoj maniri malo nategnuli opservacije zapadnih portala, pa je na koncu sam Putin spašavao damu riječima “ostavite Melaniju na miru”!

Vladimir Putin pažljivo važe svaku riječ kad govori o drugim državnicima i zemljama, a tek rijetko si dopusti malo blagog sarkazma. I dok je u Buenos Airesu većina šefova izbjegavala susret sa saudijskim princom Muhamedom bin Salmanom, zbog surove likvidacije kolumnista Adnana Kašogija, Putin ga je srdačno pozdravio s “gimme five”. Široki osmijesi i rukovanje dvojice izopćenika iz zaleta na koncu je ispalo glavni kadar skupa svjetskih moćnika, tako da je Putinov glasnogovornik Peskov morao izdati priopćenje. Bin Salman i naš predsjednik su stari prijatelji – napisao je. Otkud, kako, nije pojasnio dugu vezu šefova u Rijadu i Moskvi. Muhamed bin Salman imao je priliku prihvatiti rukovanje s jednom od dama, ali se u skladu s tradicijom napravio da nije vidio pruženu ruku.

Glavni sukob skupa, onaj između Trumpa i Kineza Xija, završio je neriješeno. Trump je pristao na odgodu uvođenja novog paketa carina na kinesku robu, dok je kineska strana uzvratila ustupkom najavljujući da će ipak u svrhu poravnanja bilance kupiti više američkih proizvoda. Ostaje rok od tri mjeseca za novo suočenje kad će biti odlučeno što i kako dalje. Nesrazmjer je i dalje ogroman, u korist Kine, dakako.

Američki predsjednik u skladu sa svojom maksimom “Amerika first” i poduzetničkim backgroundom nastavlja zavrtati ruke svima kojima bi mogao nešto prodati. Glavnom metom osim Kine su Rusija i Iran, za što treba saveznike na europskom tlu. Rezultati su zasad dvojbeni. Poziv Washingtona na bojkot Irana dosad je u EU polučio najviše rezultata, dok pritisak na Rusiju nakon tri-četiri godine polako slabi. Nakon incidenta na Kerču Njemačka i Francuska, štogod na kraju budu odlučile, nisu oduševljene idejom o novim sankcijama Rusiji.

 

Njemačka protivno stalnim pritiscima američkog predsjednika ne želi odustati od plinovoda Sjeverni tok 2, kojim neće dobiti samo dovoljno plina za sebe nego i za kontrolu pola europskog tržišta. Kad je riječ o takvom interesu, Berlin ne odustaje, dok se iz političkih krugova sve češće čuju glasovi protiv američke dominacije. Gerhard Schroeder, bivši kancelar prije Angele Merkel i šef projekta Sjeverni tok 1, tako poručuje: “Ne mislite da je Njemačka vaša kolonija.” Zasad je posve izvjesno da odustajanja neće biti, osim ako ne dođe do generalnog loma. A kad je riječ o takvim interesima koji formiraju geostrategiju svijeta, ništa nije isključeno. Mnogi su se dobro zamislili nakon vijesti da je airbus kancelarke Merkel morao prekinuti let iz Berlina na skup G-20 u Buenos Airesu i zbog kvara prinudno sletjeti u Nizozemsku. Kvarovi se, dakako, događaju, ali kad je putnik šefica najmoćnije europske države, treba otvoriti četvere oči.

Dok predsjednik Trump pokušava uvjeriti glavne europske saveznike da ukrcaju više novca u obrambeni sektor i NATO, Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron uskrsli su staru, ali nikad realiziranu ideju o zajedničkoj europskoj vojsci, o čemu smo pisali u Globusu još sredinom devedesetih godina. Posebno oduševljen idejom, Macron je čak izjavio da bi ta vojska štitila staru Europu od svega i svačega, pa i od Amerike ako treba! Francuska ima dugu povijest neslaganja s NATO-om. Još je veliki predsjednik Charles de Gaulle svojevremeno donio odluku o napuštanju NATO-saveza, ali mlađahni Macron, osim što je pola metra niži od de Gaullea, ne čini se usporedivim političkim formatom.

Rascjep u odnosima unutar EU i odnosima EU – SAD pomno prate u Moskvi i diskretno potiču neslaganja. Rusija u bilo kojoj varijanti predstavlja najisplativiji izvor energije za europske zemlje i to pokušava realizirati sa svih strana. Osim Sjevernog toka 2, otvorili su prvu cijev Turskog toka i dogovorili nastavak prema najvećim europskim tržištima kroz Bugarsku i Srbiju, a dalje vjerojatno Mađarsku i Austriju. Tim bi projektom Rusija ovladala tržištem EU iz dva najvažnija pravca.

Rusko-europski planovi u potpunoj su suprotnosti s interesima američkog plinskog naftnog biznisa. Trump u Ovalnom uredu pokušava uvjeriti velike europske potrošače da trebaju odustati od Rusije i kupovati američki plin s LNG-brodova. To mu baš i ne polazi za rukom. Osim Litve i djelomično Poljske, većina kalkulira da je doprema plina brodovima iz Amerike neusporedivo skuplja i nesigurnija od izravne veze s ruskim izvorima.

Nazire se početak velikog sukoba. Kako će se on manifestirati? Kao i dosad obojenim revolucijama i organiziranjem prevrata za skidanje nekooperativnih režima. Na primjer, turski predsjednik Erdogan našao se usred državnog udara čim je ponovno počeo surađivati s Rusijom, potpisao Turski tok i gradnju nuklearne centrale Akuju. Problemi se mogu očekivati i u nastavku trase, Bugarskoj i Srbiji. U Bugarskoj se priprema buna pod izgovorom visokih cijena goriva, dok Srbija ima trajno tempiranu bombu na Kosovu.

Kako će proći njemačko inzistiranje na Sjevernom toku 2, tek ćemo vidjeti. Njemačka je već duboko podijeljena po pitanju migranata i stvoreno je plodno tlo za masovne nerede kakvi se upravo odvijaju u Francuskoj.

A što su neredi u Francuskoj? Masovna buna zbog poskupljenja benzina ili nešto dublje, skrivenije? Je li cilj detronizacija Macrona nakon što je iznio ideju o emancipaciji stare Europe od NATO-a i SAD-a kroz formiranje europske vojske? Iako mediji, pa i hrvatski, uporno pišu o spontanim prosvjedima organiziranima preko facebooka, svima s tri čiste u glavi jasno je da je pobunu takvog formata i trajanja nemoguće izvesti bez dobre organizacije i hrpe novca u pozadini.

Tekst u potpunosti preuzet iz tiskanog izdanja Globusa

Naslovnica Globusa