Oko 20, od ukupno 76, tvrtki u procesu lex Agrokor poslalo je početkom ovog tjedna izvanrednoj upravi Agrokora financijska izvješća za 2017. u kojima nisu aktivirana jamstva, nego su prikazana izvanbilančno u bilješkama uz izvješća, neslužbeno smo doznali. Među tim tvrtkama su, kako doznajemo, i velike tvrtke poput Jamnice, Leda, Konzuma i još nekoliko velikih kompanija, ali i manjih poput Adriatica.neta.
Svima njima je revizor PricewaterhouseCoopers, doznali smo neslužbeno, dao načelna pozitivna mišljenja za financijska izvješća uz određene ograde, ali PWC još nije dao završnu službenu ocjenu tih izvješća. Uprava Leda je, pak, danas službeno objavila na Zagrebačkoj burzi da je napravila izvješće, ali da čeka mišljenje revizora, a ta objava se čini i kao javni pritisak na PWC da se očituje.
Ledo i druge kompanije morale su do kraja svibnja objaviti izvještaje i sada je Ledo obznanio da je on napravio svoj dio posla te da čeka ocjenu revizora PWC-a, da se odluči daje li negativno ili pozitivno mišljenje (uz ograde). Sukladno našim informacijama, izvanredna uprava Agrokora odbila je izvješća tih kompanija tvrdeći da nisu sukladna međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, a to opet stvara poteškoće u ovom procesu 40-ak dana prije 10. srpnja, do kada se mora sudski sklopiti nagodba vjerovnika Agrokora.
No, prema nekim informacijama, a koje su nam potvrdili neki veliki vjerovnici, nagodba vjerovnika može se sklopiti i bez financijskih izvješća. Ipak, svi se slažu da bi za vjerodostojnost čitavog procesa bilo mnogo bolje da se nagodba temelji na izvješćima svih 76, pogotovo velikih, tvrtki. Radi se o tome da se do sada tumačilo kako je aktiviranje jamstava u financijskim izvješćima za 2017. nužno prije nego što se donese nagodba vjerovnika kako bi se mogao provesti model osnivanja tzv. zrcalnih društava.
Aktiviranje jamstva
Naime, aktiviranjem jamstava koja su Agrokorove tvrtke dale Agrokoru d.d. za njegove kredite kapitalno i vlasnički bi se "potopilo" Jamnicu, Ledo i druge tvrtke koje su inače operativno solventne. Tako bi svi dioničari ostali vlasnici bezvrijednih tvrtki na kojima bi ostale samo obveze, dok bi se osnovale nove, zrcalne kompanije u koje bi bila prenesena imovina tih tvrtki. Sada smo, međutim, dobili tumačenje kako je provođenje raspodjele jamstava po poduzećima unutar Agrokora putem Entity priority modela, tzv. vodopada, moguće provesti i bez financijskih izvješća koja bi prethodno potvrdila takvu raspodjelu jamstava. U svakom slučaju, bit će potrebno pričekati i stav Trgovačkog suda na tu temu, a veliko je pitanje bi li u Agrokoru bili spremni na takvu opciju i takav hazard (da se nagodba vjerovnika provede bez dijela financijskih izvješća za 2017.) da nisu već dobili pozitivno mišljenje Trgovačkog suda na tu temu.
Prema onome što nam je rečeno, uprave kompanija koje nisu aktivirale jamstva, nego su ih stavile u bilješke, odlučile su se tako postupiti zbog toga što nisu dobile nalog od izvanredne uprave (ili nagodbu vjerovnika) koji govori da je Agrokor u stvari u stečaju i da se jamstva raspodjeljuju na način kako je to odredio "algoritam" EPM-a. Naime, da su dobile takve dokumente, te uprave bi aktivirale jamstva, a tako bi postupile jer smatraju da bi na taj način bile maksimalno zaštićene od eventualnih sudskih postupaka koje bi netko mogao pokrenuti protiv njih ako bi aktivirale jamstva bez tih "papira". Ovako će pravnu odgovornost za taj osjetljivi postupak na sebe preuzeti vjerovnici u nagodbi vjerovnika.
Bezvrijedne dionice
Naravno, kako su sadašnje uprave Agrokorovih kompanija većinom i uprave iz razdoblja Ivice Todorića, one mogu biti odgovorne za preuzimanje tih jamstava za Agrokor iz tog vremena. Prema nekim informacijama, kada bi izvanredna uprava Agrokora prihvatila ovakva izvješća kompanija koje su knjižile jamstva izvanbilančno i kada bi prihvatila raspodjelu jamstava koja je u tim bilješkama, u slučaju aktivacije tih jamstava bi dioničarima tih tvrtki preostalo dva do pet posto ukupnog kapitala.
Uz pitanje odgovornosti, to je najveća razlika u odnosu na model izvanredne uprave prema kojem dioničarima u tim tvrtkama (osim Konzuma, koji je i bez aktiviranja jamstava u negativnom kapitalu) ne bi preostalo ništa od vrijednosti dionica. Naravno, sada je pitanje hoće li Fabris Peruško smijeniti članove uprava tih kompanija zbog nelojalnosti ili će to ostaviti budućim vlasnicima Agrokora na odlučivanje jer je ovo prava "pobuna direktora".
Nadalje, danas je održan i sastanak Vijeća vjerovnika Agrokora na kojem se raspravljalo o sporazumu izvanredne uprave sa Sberbankom, Agram Investom (koji osporava kreditna jamstva), Adris grupom (koja osporava potraživanja imatelja obveznica) i zahtjevima dobavljača da se pronađu sredstva za bolju naplata dobavljača koji su kreditirali Agrokor, poput Francka, Alce, Vindije i drugih. Vijeće će neprekidno zasjedati do petka, do kada bi se morao postići dogovor o svim tim točkama kako bi se mogla potpisati konačna nagodba. Ipak, postoji mogućnost, kako smo doznali, da sporazumi s Agram Investom i Adrisom ne uđu u nagodbu vjerovnika, nego da se njihovi odnosi riješe u naknadnim dogovorima s vlasnicima Agrokora, a da oni ipak odustanu od svojih osporavanja jamstava i obvezničara.