Europska komisija

Poboljšana očekivanja za hrvatsko gospodarstvo, najveći optimizam u građevinskom sektoru

AUTOR:

OBJAVLJENO:

28.3.2019. u 15:31

AUTOR:

OBJAVLJENO:

28.3.2019. u 15:31

, Image: 314886507, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Ilustracija, radnici

Očekivanja za hrvatsko gospodarstvo blago su poboljšana u ožujku, poduprta pojačanim optimizmom u uslužnom i maloprodajnom sektoru, dok je građevinski sektor pokazao najveći optimizam otkada su u Komisiji počeli pratiti podatke za Hrvatsku, pokazuje istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u ožujku za 1,1 bod u odnosu na prethodni mjesec, na 115,4 boda. Time je zabilježio rast drugi mjesec zaredom, nakon pogoršanja u siječnju.

Najviše su u ovom mjesecu poboljšana očekivanja u uslužnom sektoru, iskazana u rastu indeksa za 6,3 boda, na 25,9 bodova.

Osjetno je poboljšano i raspoloženje u maloprodaji čiji je indeks uvećan za četiri boda, na 16,2 boda.

Pojačani su optimizam iskazali i poslovni čelnici u građevinskom sektoru, što se očitovalo u povećanju indeksa za 2,7 bodova, na najvišu vrijednost otkada su u Komisiji počeli pratiti te pokazatelje, od 21,3 boda.

Popravljeno je i raspoloženje među potrošačima, iskazano u rastu indeksa za 1,4 boda, na minus 6,2 boda.

Pogoršana su tek očekivanja u industriji čiji je indeks pao za 2,4 boda u odnosu na veljaču, na 11,7 bodova.

Bez većih promjena u EU

Na razini Europske unije ekonomska je klima u ožujku bila gotovo nepromijenjena, uz gotovo nepromijenjenu vrijednost ESI-ja u odnosu na revidirani podatak za veljaču, od 105 bodova.

Pritom su izrazitije pogoršana očekivanja u proizvodnom sektoru, iskazana u padu indeksa za 1,3 boda. Protuteža je bilo poboljšanje u sektoru maloprodaje, čiji je indeks porastao za jedan bod u odnosu na veljaču.

Uslužni sektor bilježio je neznatno poboljšanje, iskazano u rastu indeksa za 0,7 bodova, dok su u građevinskom sektoru očekivanja blago pogoršana, uz pad indeksa za 0,8 bodova.

Raspoloženje među potrošačima bilo je gotovo nepromijenjeno u odnosu na veljaču, utvrdili su u Komisiji.

Među vodećim gospodarstvima EU-a koja nisu u sastavu eurozone, britanski je ESI porastao u ožujku za 1,6 bodova dok je poljski bio gotovo nepromijenjen u odnosu na prošli mjesec.

Neznatno pogoršanje u eurozoni

Na razini eurozone ekonomska je klima neznatno pogoršana u ožujku, uz pad ESI-ja za 0,7 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost za veljaču, na 105,5 bodova.

Najviše je pao indeks koji mjeri očekivanja poslovnih čelnika u industriji, za 1,3 boda.

Blaže pogoršanje bilježio je uslužni sektor, čiji je indeks kliznuo za 0,8 bodova.

Najviše je poboljšano raspoloženje u maloprodaji, iskazano u rastu indeksa za 1,5 bodova a nešto veći optimizam iskazali su i poslovni čelnici u građevinskom sektoru, čiji je indeks porastao za 0,9 bodova.

Očekivanja potrošača bila su gotovo na razini prethodnog mjeseca, pokazuje istraživanje EK.

U odvojenom je izvješću Komisija izvijestila da je indeks poslovne klime (BCI u eurozoni u ožujku pao za 0,16 bodova u odnosu na prethodni mjesec, na 0,69 bodova.

Uteg su bile osjetno pogoršane ocjene menadžera o proizvodnji u prethodnom razdoblju, te ukupnim i knjigama izvoznih narudžbi, kao i pogoršana očekivanja proizvodnje u predstojećim mjesecima.

Blaže su pak pogoršane ocjene zaliha završenih proizvoda, pokazuje izvješće EK.