Premijer Andrej Plenković i Ante Vlahović, predsjednik Uprave Adris grupe, održali su u petak u Banskim dvorima sastanak na temu najnovijih događanja u procesu restrukturiranja Agrokora.
To nam je službeno potvrđeno iz Ureda premijera, s tim da nam je rečeno da se predsjednik Vlade na tom sastanku izravno informirao o poziciji Adris grupe u procesu sklapanja nagodbe vjerovnika. Sastanak je održan dan nakon što je Fabris Peruško, izvanredni povjerenik koncerna, ustvrdio da je Adris jedna od tri tvrtke koje stoje “na putu prema izglasavanju nagodbe vjerovnika”. Nema sumnje da je predsjedniku Vlade itekako stalo do toga da jedna od najjačih hrvatskih kompanija i jedan od najvećih domaćih vjerovnika Agrokora pristane na nagodbu vjerovnika i tako joj da legimitet, kao što se može pretpostaviti da je Vlahović kod premijera pokušao štititi interese svoje kompanije.
Potraživanja
- Premijer Andrej Plenković želio se iz prve ruke informirati o pozicijama Adrisa u odnosu na stanje nagodbe - odgovoreno nam je u Vladi na pitanje u povodu čega je premijer primio predsjednika Uprave i najvećeg dioničara Adrisa Antu Vlahovića i je li na tome sastanku što dogovoreno.
Brojke pokazuju da Adris od Agrokora potražuje nešto više od milijardu kuna na ime danih kredita. Od toga ima oko 230 milijuna kuna razlučnih potraživanja koja će naplatiti u stopostotnom iznosu (pretvaranjem duga u vlasništvo), a pregovori se vode o preostalih oko 900 milijuna kuna kredita kojima su kolateral dionice Jamnice i Konzuma. Kako se može doznati, Adris je u pregovorima do sada inzistirao na naplati 40 posto od tih oko 900 milijuna kuna, što je oko 55 milijuna eura, a drugi financijski vjerovnici i dobavljači nisu pristali na to i nudili su maksimalno 25 do 30 posto naplate. Doduše, prema neslužbenim informacijama koje smo bili dobili, činilo se da su ostali vjerovnici također pristali na 40-postotnu naplatu Adrisa u tom dijelu, ali nam je naknadno rečeno da to ipak nije točno jer bi takva naplata bila previše u odnosu na ostale vjerovnike iz te skupine. Naime, neslužbeno smo doznali da bi, sukladno entity priority modelu (EPM) naplate potraživanja, Adris trebao naplatiti oko 15 posto od 900 milijuna kuna jer kao zalog ima dionice u tvrtkama koje će biti insolventne primjenom EPM-a (knjiženjem jamstava, s time da je Konzum i bez aktivacije jamstava u negativnom kapitalu).
Kompromis
To bi značilo da Adris traži oko tri puta više nego što mu pripada po EPM-u, ali, s druge, strane, iz Adris grupe već su problematizirali vrednovanje njihovih kolaterala u EPM-u, ističući kako nije fer da su svrstani u grupu neosiguranih financijskih vjerovnika koji bi imali najmanji postotak naplate u ovom procesu. Iz izvanredne uprave Agrokora u povodu toga poručuju da su pravila ista za sve, pa tako i ona vezana uz vrstu jamstava u okviru EPM-a, te da samo privremeno vijeće vjerovnika može dati dozvolu za eventualno odustajanje od tog standarda. No, neće biti čudno ako na kraju PVV i Adris sklope neki kompromis i postignu dogovor, jer Adris je sistemski bitan za proces glasanja o nagodbi vjerovnika, a rovinjska kompanija sasvim sigurno ne želi biti percipirana kao netko tko je neprijateljski nastrojen prema nagodbi i Agrokoru.
Osporavanje
Strateška pozicija Adrisa u ovom postupku proizlazi iz toga što je osporio tražbine imatelja obveznica, pa iako postoji mogućnost da će Trgovački sud, unatoč tome, dopustiti glasanje imateljima obveznica, otvara se drugi problem. Naime, čak i u slučaju da Trgovački sud dozvoli imateljima obveznica da glasaju, postoji bojazan da bi dio institucija i fizičkih osoba koje imaju obveznice Agrokora mogle procijeniti da im je bolje da Agrokor ide u stečaj, jer bi se na temelju dobrih kolaterala dobro naplatili, nego da glasaju za nagodbu, pri čemu bi svoj dio kolača morali čekati nekoliko godina zbog sudskog procesa između njih i Adris grupe. Drugi strateški akter u ovoj priči, Agram Invest, osporavatelj jamstava, pristao je, kako sada stvari stoje, na posebni sporazum i nagodbu, a pregovara se i o dogovoru Agrokora i Alce, trećeg faktora koji predstavlja sistemski problem za sklapanje nagodbe zbog osporavanja tražbina imateljima obveznica.