Interjvu s ministrom

Pavić: 'Majkama i posvojiteljicama za svako rođeno i posvojeno dijete dižemo mirovine'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

23.11.2018. u 10:36

AUTOR:

OBJAVLJENO:

23.11.2018. u 10:36

Srđan Vrančić / Vojko Bašić / Hanza Media

Mrako Pavić, ilustracija starijih ljudi i trudnica

Paket zakona mirovinske reforme priprema se za drugo saborsko čitanje, a koje nas sve izmjene očekuju, u intervjuu za Jutarnji otkriva ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, koji je govorio i o štrajku sindikata javnih službi i putovanju Vladinim avionom u Finsku, što istražuje Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.

Paket zakona iz mirovinske reforme ide u drugo saborsko čitanje. Što će se sve mijenjati u odnosu na prvu verziju?

- Nakon prvog saborskog čitanja iznjedrili smo nekoliko novih prijedloga koje smo uključili u zakone, a koji će, nakon što ih usvoji Vlada, biti poslani u drugo čitanje. To je prije svega ublažavanje penalizacije sa 0,34 posto mjesečno na 0,30 posto, što znači da će za one koji idu u mirovinu pet godina ranije ona biti manja za 18 posto, umjesto 20,4 posto kao u prvom prijedlogu.

U isto vrijeme nagrađivanje će biti 0,34 posto, što znači da će za pet godina duljeg ostanka u svijetu rada mirovina biti 20,4 posto veća. Isto tako prihvatili smo prijedlog Matice umirovljenika Hrvatske da se usklađivanje mirovina prema tzv. švicarskoj formuli u oba ciklusa određuje prema formuli 70:30, a ne kao do sada u prvom ciklusu 50:50, a u drugom 70:30, što će također utjecati na visinu mirovina.

Također bih napomenuo da su mirovine u prve dvije godine Vlade Andreja Plenkovića rasle 6,39 posto, a izvršili smo i obećanje da ćemo pored redovnog usklađivanja podići najniže mirovine za dodatnih 3,13 posto sljedeće godine. Treća komponenta koju smo unaprijedili odnosi se na kapitaliziranu štednju gdje smo smanjili naknade kako bi mirovine iz drugoga stupa bile veće te ćemo proširiti mogućnosti ulaganja u infrastrukturne projekte i u male i srednje tvrtke i startupe u ranoj fazi razvoja.

Radimo i na jednoj demografskoj mjeri u okviru mirovinske reforme, kojom bismo majkama i posvojiteljicama povećali mirovine za svako rođeno i posvojeno dijete. No, ovu mjeru još finaliziramo pa ne mogu ulaziti u detalje.

Najavili ste i da će mirovinski fondovi moći ulagati do 0,2 posto portfelja u startupe, odnosno 100 milijuna kuna. To je ogroman novac, većina je to pozdravila, ali kako izbjeći rizike kad znamo da samo 10 posto startupa uspije?

- Ustvari širimo mogućnosti ulaganja mirovinskih fondova tako što im omogućujemo ulaganje u startupe, mala i srednja poduzeća, a na fondovima je odluka žele li i koliko u njih ulagati. Međutim, ovdje želim umiriti građane zbog nekih natpisa u medijima o riziku takvog ulaganja. Naime, neće biti omogućeno ulaganje u pojedine tvrtke nego isključivo u platforme i fondove specijalizirane za ulaganje u brzorastuće kompanije koje onda ulažu u startupe tj. tvrtke u ranoj fazi razvoja čime se značajno umanjuje rizik ulaganja, a uz to sve će biti pod nadzorom Hanfe.

Neki su mediji objavili da je Ivan Šuker spasio mirovinsku reformu. Je li to točno? Tko je najzaslužniji za spašavanje II. stupa, jer ona prva verzija je doista uključivala njegovo postepeno ukidanje?

- Moram priznati da ne znam odakle je došla ta informacija. Najveću potporu mirovinskoj reformi pružio je premijer Andrej Plenković, s kojim sam vodio proces donošenja odluka od same inicijative do upućivanja u Sabor paketa zakona koji čine cjelovitu mirovinsku reformu. Razgovarao sam s kolegama u Vladi, koalicijskim partnerima, HANFA-om, socijalnim partnerima, brojnim stručnjacima, pa sam se tako sastao i s gospodinom Šukerom oko dodatka 27 posto jer je on bio u Vladi koja je donosila taj dodatak.

No, cjelovita mirovinska reforma projekt je ove Vlade koja je imala tri cilja kada se upuštala u rad na mirovinskom sustavu, a to su: održivost mirovinskoga sustava, veće mirovine za naše građane i rješavanje generacijske nejednakosti. Proveli smo veliku strukturnu reformu, možda i najveću reformu u dosadašnjem mandatu ove Vlade. Vjerujem da smo u zadanim gospodarskim i financijskim okvirima pronašli optimalna rješenja za sve izazove na koje smo naišli.

Stručnjaci kažu da bi prava mirovinska reforma bila ona u kojoj biste napravili reviziju tzv. povlaštenih mirovina koje nas koštaju 5,8 mlrd. kuna godišnje. Imate li namjeru to napraviti u budućnosti i kome bi se po vašem mišljenju trebali revidirati iznosi mirovina po posebnim propisima?

- U nekoliko navrata sam već rekao da smo najprije krenuli u reformu općeg sustava u koji ne spadaju mirovine po posebnim propisima. To smo morali što prije učiniti kako bismo prije svega riješili generacijsku nejednakost naših umirovljenika rođenih do 1962. koji su ili uplaćivali samo u prvi stup ili su imali pravo izbora žele li ostati u prvom stupu ili uplaćivati u prvi i drugi stup i onih rođenih nakon 1962. koji su morali obavezno uplaćivati i u drugi stup, a koji bi po važećem zakonu imali nekoliko stotina kuna manju mirovinu od osoba rođenih do 1962.

Već sada imamo nekoliko desetaka takvih osoba, a do 2020. bit će ih više od 3000 i to u najvećem broju žene, znači morali smo nešto pod hitno za njih učiniti i to smo riješili dodatkom od 27 posto za staž do kraja 2001. i dodatak od 20,25 posto za staž od 2002. do umirovljenja na uplate u prvi stup. Iduće godine krećemo s analizom sustava mirovina po posebnim propisima i tek nakon detaljne analize znat ćemo kakva je situacija s mirovinama po posebnim propisima. Sustav je kompleksan i zahtijeva dubinsku analizu prije nego se krene u njegovo rješavanje.

Sindikati javnih službi najavljuju štrajk jer traže povišice veće nego što je Vlada predložila. Postoji li mogućnost da dobiju što traže ili ćemo gledati zastoje u javnim službama?

- Želim prije svega reći da sindikati imaju legitimno pravo na štrajk. Naglasio bih da je samo u prošlog godini ova Vlada povećala osnovicu plaće za šest posto i isplatila regres, božićnicu i dar za djecu. Kao odgovorni socijalni partneri sa sindikatima smo prošli nekoliko krugova razgovora u kojima smo ih ministar Marić i ja podrobno izvijestili o mogućnostima proračuna i Vladinom prijedlogu o povećanju osnovice plaće od tri posto. To je u ovom trenutku maksimalni iznos koji možemo ponuditi.

Sindikati državnih službenika tu ponudu su ocijenili prihvatljivom, dok sindikati javnih službi nisu i najavljuju štrajk. Treba reći da su uz mirovine, stavke materijalna prava i osnovica plaće državnih i javnih službenika i namještenika najviše rasle u 2018. U usporedbi s lani, za te stavke ove smo godine osigurali više od milijardu kuna i uz to smo povećali naknadu za prijevoz za više od 140 milijuna kuna godišnje.

Za sljedeću godinu pripremili smo paket od tri posto povećanja plaća u iznosu od 900 milijuna kuna, a za božićnice i regres osigurali smo još pola milijarde kuna. Dogovorili smo i da ćemo iduće godine nastaviti pregovore sa sindikatima.

Hrvatskoj kronično nedostaje radne snage. Planirate li iduće godine ponovno povećati kvote za strance, ako da, za koliko?

- Svjesni smo da Hrvatskoj nedostaje radne snage i zato svakodnevno, intenzivno radimo na stvaranju uvjeta da bismo to promijenili. Nama je glavni cilj aktivirati domaću radnu snagu, a samo u slučaju kada ih na tržištu nema, odobravamo kvote i uvijek to činimo na zahtjev poslodavaca u sektorima u kojima je problem nedostatka radne snage takav da može ugroziti poslovanje, poput turizma, ugostiteljstva, graditeljstva.

Kako komentirate postupak Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa vezano uz put u Finsku i kako to da vi niste išli Vladinim zrakoplovom? Tko je platio put i smještaj?

- Predsjednik Vlade je sve rekao što se tiče putovanja u Finsku Vladinim zrakoplovom. U Finskoj nisam bio na Kongresu EPP-a, nego na EPSCO TRIO, ministarskom sastanku koji okuplja predstavnike ministarstava nadležnih za zapošljavanje i socijalnu politiku iz Rumunjske, Finske i Hrvatske kako bismo razmotrili zajedničke prioritete TRIO programa za predsjedanje Vijećem za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača kojim će Hrvatska predsjedati u 2020., a ja ću biti domaćin uz ministricu Murganić. Kada su u pitanju sastanci EPSCO TRIO, smještaj tijekom trajanja sastanka plaćaju domaćini, a put pokriva ministarstvo.