Odgođeno glasanje

Otpor banaka: Ne želimo turističke članarine plaćati po najvišoj stopi

AUTOR:

OBJAVLJENO:

16.4.2019. u 17:07

AUTOR:

OBJAVLJENO:

16.4.2019. u 17:07

Split,100617.
Dolaskom vrucih dana povecao se i broj turista u trajektnoj luci i centru grada.
Na fotografiji:Peristil.
Foto: Bozidar Vukicevic / CROPIX
Bozidar Vukicevic / CROPIX / CROPIX

Split

Točno dva milijuna kuna vrijedna je bitka koja se trenutačno vodi između banaka i saborskih zastupnika zbog prijedloga Zakona o turističkoj članarini, a čini se kako je novac onda i glavni razlog zbog kojega je prošli tjedan ipak odgođeno glasanje o dugonajavljivanom paketu triju turističkih zakona.

Podsjetimo, Hrvatski je sabor prošli tjedan, nakon što su prošli dva čitanja te ih je već usvojila Vlada, trebao glasati o prijedlozima Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, Zakona o turističkim zajednicama i promicanju turizma te Zakona o turističkoj pristojbi, no glasanje je na kraju odgođeno.

Amandmani

Tome je, doznaje Jutarnji, kumovala činjenica da je na prijedlog Zakona o turističkim članarinama pristiglo 25 amandmana, od kojih je čak 19 vezano uz način na koji će se turistička članarina naplaćivati teleoperaterima i bankama, s obzirom na to su saborski zastupnici predložili da se banke i teleoperateri “oporezuju” po višoj stopi nego što je to predloženo zakonom.

Naime, u drugom prijedlogu Zakona o turističkim članarinama propisano je da banke, koje dosad uopće nisu bile obveznici turističke članarine, uđu među obveznike ovog nameta, i to kao dio treće skupine obveznika koji namet plaćaju po “umjerenoj” stopi od 0,096 posto prihoda ostvarenih po osnovi provizija i bankarskih naknada, dok teleoperateri ostaju u trećoj skupini, u sklopu koje su i dosad plaćali ovu taksu.

To se, međutim, nije dopalo mnogim saborskim zastupnicima kako onima s lijevog, tako i onima s desnog političkog spektra, pa čak ni samom HDZ-u. Zbog toga je prošli tjedan uoči glasanja u Saboru pristiglo čak 19 amandmana kojima se traži da se i banke, ali i teleoperateri ipak prebace u drugu skupinu obveznika turističke članarine.

Između ostalog, takav su amandman uputili Branko Bačić, Ivan Pernar, Tomislav Saucha, Klub zastupnika IDS-a i Boris Milošević, dok Mostovi zastupnici (Ines Strenja Linić, Miro Bulj, Robert Podolnjak i Sonja Čikotić) svi redom predlažu još jače oporezivanje prema kojemu bi banke i teleoperatere “strpali” u najopterećeniju, odnosno prvu skupinu obveznika članarine.

Pritisak

Tako je u počecima bilo razmišljalo i samo Ministarstvo turizma koje je prvim prijedlogom Zakona o turističkim članarinama, upućenim na javno savjetovanje još u rujnu prošle godine, banke doista uvrstilo u prvu skupinu obveznika članarine, s obrazloženjem kako financijske institucije dosad uopće nisu plaćale turističku članarinu iako su tijekom turističke sezone ostvarivale itekakav rast prihoda i porast dobiti.

Tim istim prvotnim prijedlogom Zakona o turističkoj članarini bilo je predviđeno da se namet poveća i za teleoperatere koji su iz treće prebačeni u drugu skupinu obveznika članarine, no do drugog čitanja ovog zakona banke su, kako neslužbeno doznajemo, napravile pritisak na donositelje legislative te isposlovale da ih se iz prve ipak prebaci u treću skupinu obveznika članarine.

Glavni argument pritom su pronašle u činjenici da zakon predviđa naplatu članarine po osnovi prihoda od svih bankarskih provizija i naknada, što banke smatraju da baš i nema previše veze s turizmom.

Obračun naknade

“Svi se slažemo da banke trebaju platiti članarinu, no apsurdno je da se to odnosi na sve prihode koje ostvarimo kroz provizije i naknade. Naime, nije sporno kad se članarina naplaćuje na prihod od kartičnih naknada jer te naknade doista rastu u vrijeme turističke sezone, no zakon predviđa da se članarina naplaćuje na sve naknade koje banka ostvaruje, a tu onda spadaju i naknade po osnovi stambene štednje, stambenih kredita i slično, što nema nikakve veze s turizmom. Predlagali smo da se način obračuna naknade mijenja, ali kako taj prijedlog nije prihvaćen, onda su banke inzistirale da barem ne budu u najskupljoj kategoriji obveznika članarine”, neslužbeno doznajemo stav banaka s domaćeg tržišta.

Iz Ministarstva turizma istodobno neslužbeno poručuju kako je, kad su u pitanju banke, prebacivanje iz prve u treću skupinu obveznika za banke rezultiralo uštedom od samo dva milijuna kuna, što drže iznosom koji bankama, s obzirom na njihove profite, ne bi trebao biti problem platiti.

“Banke su napravile pritisak, a kako će sve završiti, teško je predvidjeti. Nadamo se da će biti usvojeni amandmani saborskih zastupnika jer doista nema argumenta zašto bi se štedjelo na bankama i teleoperaterima”, doznajemo od jednog dobro upućenog izvora.