Izlazak na burzu je nešto o čemu trenutno razgovaramo. Do odluke bismo mogli doći u sljedećih nekoliko mjeseci, pola godine, godinu dana - kazao je zagonetno Silvio Kutić, suosnivač i predsjednik Uprave vodnjanskog IT diva Infobip prije dva tjedna u razgovoru za Bloomberg, najavljujući mogućnost IPO-a. Sada je Silvio Kutić, jedan od osnivača istarske tehnološke tvrtke koja surađuje s velikim svjetskim kompanijama kao što su Uber i WhatsApp, uz Izabela Jelenića i Roberta Kutića, ekskluzivno za Nedjeljni Jutarnji progovorio o planovima za IPO na njujorškoj burzi.
vlasnici Infobipa Roberto Kutić, Izabel Jelenić i Silvio Kutić
- Konačnu odluku o IPO-u donijet ćemo tek kroz godinu-dvije. Ali, da, s obzirom na sve planove koje imamo za daljnji rast te činjenicu da smo do sada rasli isključivo organski, logično je da razmišljamo o mogućim investicijama, a dugoročno i o IPO-u - potvrdio je Kutić.
Razlozi su, veli, to što nema potrebe za čekanjem. Jedna su od prve tri kompanije u svijetu koje se bave komunikacijskim platformama, njihov sektor bilježi veliki rast, a 35 posto godišnjih prihoda već ostvaruju na američkom tržištu.
- Tamo su naši najveći konkurenti, poput kompanije Twilio, ali i naši veliki partneri, kompanije kao što su Google, Oracle, IBM. Zato se u sljedećih nekoliko godina želimo još snažnije fokusirati na američko tržište i sada razmišljamo o mogućoj prvoj rundi investicija. Radimo s jednom od vodećih investicijskih banaka u svijetu na tom planiranju - kaže Kutić ne otkrivajući o kojim se potencijalnim investitorima radi.
Pravo je čudo što kompanija iz malog istarskog gradića nije punila novinske stupce do, eto, nekoliko godina unazad i nakon što su osnivači ove godine osvojili nagradu EY poduzetnika godine.
Trojac je počeo 2006. godine u Vodnjanu, a Silvio Kutić ispričao je za Telegram kako je, nakon završetka FER-a, radio u Elektri i to tek četiri sata. Već u pauzi prvog radnog dana otputovao je natrag za Vodnjan gdje su osnovali tvrtku i pokrenuli projekt Virtualne općine. Danas se svaki grad diči takvom inovacijom, ali tada ta njihova ideja nije zaživjela.
Naša budućnost u Hrvatskoj
Srećom, početni neuspjeh nije ih pokolebao pa danas zapošljavaju više od 1800 ljudi, a polovica je u Hrvatskoj - u zagrebačkom, riječkom i splitskom uredu te onom u Vodnjanu gdje su 2017. otvorili visokotehnološki kampus na 17 tisuća četvornih metara. Sjedište im je, također, i u Londonu, gdje je prijavljena matična tvrtka Infobip Limited, imaju više od 60 ureda u svijetu i broje 300 tisuća klijenata. Lani su zabilježili prihode od oko 3,5 milijardi kuna (točnije, 443 milijuna eura). Zadnje dvije godine, kažu, rastu po stopi od 30 posto.
Sjedište Infobipa u Vodnjanu
Na pitanje hoće li ih njujorški IPO natjerati da napuste Hrvatsku i presele u Silicijsku dolinu, susjedstvo koje više priliči tvrtki njihovih gabarita, Kutić odgovara da je njihova “budućnost u Hrvatskoj i da se to neće promijeniti”.
- Ovdje stvaramo i ulažemo od samih početaka. Surađujemo s inovativnim hrvatskim kompanijama, studentima i akademskom zajednicom. Cilj nam je i dalje biti u središtu tehnološke inovacije i inženjerstva u Hrvatskoj. Osim Vodnjana, imamo urede u Rijeci i Splitu, a u Zagrebu počinjemo s gradnjom našeg drugog kampusa. Također, u sljedeće tri godine planiramo zaposliti još dvije tisuće inženjera na globalnoj razini i nastaviti graditi Infobip kao centar izvrsnosti inženjerstva - odgovora.
Uz financijske rezultate i potencijalni IPO, ono što je dodatno rasplamsalo maštu domaćeg poslovnog sektora jest i mogućnost da bi Infobip mogao biti prvi, dugoiščekivani, hrvatski “jednorog”. U ekonomskom žargonu, slično kao i u mitološkom, jednorog predstavlja iznimnu statističku rijetkost uspješnog startupa, procijenjenog na preko milijardu dolara tržišne vrijednosti. Svijet ih trenutno broji 360, prema podacima portala Dealroom, a najveći broj je u SAD-u. No Kutić takvim spekulacijama prilazi s dozom opreza.
- Ne želimo ulaziti u bilo kakva nagađanja koja se tiču vrijednosti kompanije. Infobip do sada nikada nije raspolagao udjelima u kompaniji prema vanjskim investitorima tako do ovog trenutka niti ne postoji tržišno utvrđena valuacija. U slučaju da se odlučimo za takav korak u budućnosti, tada će se pouzdano utvrditi i naša tržišna vrijednost - kaže nam.
Titulu jednoroga startup može zaraditi preko ulagača ili preuzimanjem. Tako, primjerice, možemo reći da je tvrtka Rimac Automobili procijenjena na 600 milijuna eura, odnosno nadomak je statusa jednoroga, jer su južnokorejski proizvođači automobila Hyundai i Kia u svibnju investirali 90 milijuna eura u Rimca i time ostvarili udio od 14 posto u tvrtki. Drugi način, preuzimanje, je puno direktnije. Primjer ćemo naći u Estoniji gdje je Skype, komunikacijska platforma, postala prvi baltički jednorog jednim potezom pera kada ih je kupio moćni Microsoft za 8,5 milijardi dolara u 2011. Nakon toga estonska startup scena je procvala. Iz Skypea je nastalo još nekoliko jednoroga, među ostalim Taxify i TransferWise. Osnivači su zaradili nadimak “Skype Mafia” jer su svi bili bivši zaposlenici Skypea koji su stečenim kapitalom pokrenuli svoje vlastite tvrtke. Možda je i to jedan od izglednih scenarija za hrvatsku startup scenu.
Konkurencija već na burzi
Danas, valja reći, takvi startupi i nisu osobita rijetkost i raste njihov broj iz godine u godinu. No 2013., kada je termin skovala američka investitorica Aileen Lee, bilo ih je puno manje pa se naziv uvriježio, a ostali su oni koji osporavaju njegovu prikladnost. Semantika, međutim, postaje manje važna zadobije li Infobip tu magičnu valuaciju od milijardu dolara jednom kada krene u pripreme za javnu ponudu dionica. Infobip je vjerojatno već i ima, ali s obzirom na to da Istrijani, prema vlastitom priznanju, nisu dosad primili investicije vanjskih ulagača, kao što je to činio Rimac, a informacije o izdašnim ponudama za preuzimanje, kojih je zasigurno bilo, skrivaju kao zmija noge, još uvijek smo u sferi nagađanja. Kako bilo, titula jednoroga značila bi da jedna naša tvrtka stoji uz bok velikih svjetskih tvrtki, koje su sve zadnjih godina izašle na burzu - Spotify, Pinterest, PagerDuty i Twilio, njihov najveći prekooceanski takmac.
Kalifornijska tvrtka Twilio (osnovana 2008.), svoj je IPO imala već 2016. godine kada su prodali prve dionice po cijeni od 50-ak dolara. Danas je cijena njihovih dionica skočila za gotovo tri puta i drže 17 milijardi dolara u tržišnoj kapitalizaciji. Oni su, naime, jedna o tri tvrtke koje posluju u istoj uskoj tržišnoj niši kao i Infobip. Rade ono što bismo mogli nazvati neglamuroznim softverskim poslom - za tehnološke divove proizvode dijelove softvera, većinom nevidljive krajnjem korisniku, koji omogućavaju komunikaciju. Infobip je tako, među ostalim, zaslužan za skrivanje broja mobitela i osobnih podataka kada korisnik u Uberovoj aplikaciji komunicira s vozačem. Rade i za WhatsApp, ali i banke, telekome, trgovce, a njihova rješenja koriste milijarde ljudi.
Svaki SMS koji korisnik dobije od svoje banke, trgovačkog lanca ili telekoma, vjerojatno je došao preko Infobipa. Slično tome, Twilio radi na rješenjima za automatsku komunikaciju preko chatbota, a lani su zabilježili prihode od 650 milijuna dolara. Prije Twilija, bio je tu i australski Atlassian koji je zapravo radio iste stvari, a njihov IPO 2015. donio im je pet milijardi dolara u tržišnoj kapitalizaciji.
Svi ti primjeri ohrabruju da vodnjanska tvrtka može ostvariti valuaciju od milijardu dolara i imati prilično uspješan IPO. Tako na stvari gledaju i naši domaći financijski stručnjaci. Poduzetnik Davorin Štetner, predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela, uvjeren je da Infobip zaista već jest prvi hrvatski jednorog.
- Infobip je proteklu godinu po podacima koje imam završio s oko 3,5 milijarde kn prihoda te mislim da je već u ovome trenutku valuacija veća od milijardu eura. Uvjeren sam da se radi o prvom hrvatskom jednorogu - prokomentirao je.
Andrej Grubišić, ekonomski analitičar i stručnjak za korporativne financije, vjeruje da tvrtka (tvrdi da Infobip ne možemo više nazivati startupom jer “svatko tko je startup duže od deset godina, već je malo neozbiljan”) ne bi trebala imati problema da značajno probije valuaciju od “polovice jednoroga”, odnosno, 500 milijuna dolara.
Oni nisu ‘fake’ priča
- To je ozbiljno, oni nisu ‘fake’ priča. Iz Infobipa nikada nisu dolazile priče, niti su oni za sebe govorili da su tvrtka ‘jednorog’ kao što su to činili, primjerice, Uber i Lyft prije svog IPO-a, a ovi su procijenjeni na desetke milijardi dolara i pitanje je hoće li ikada išta zaraditi. Rekao bih zato da je manji rizik procijeniti Infobip na milijardu dolara, nego Uber na 70 milijardi dolara - govori Grubišić kroz smijeh. Na pitanje kako to da u Hrvatskoj do sada nismo imali “jednoroga”, odgovara da se Infobip od ostalih domaćih kompanija razlikuje jer zadovoljava dva kriterija:
- Prvo, oni su stvarno multinacionalna operacija, a drugo, relevantan su igrač u svojoj branši. Koliko razumijem, ne postoji puno tvrtki koje se bave time čime se oni bave - sumira.
Iako postoje naši startupi koji bi mogli u budućnosti pucati na status jednoroga, među ostalim, Electrocoin, Gideon Brothers, Nanobit i Include, prave šanse, prema zadnjem istraživanju portala Dealroom, zasad imaju tri domaće tvrtke. Prvi je Infobip, potom Rimac Automobili i na kraju zagrebačka tvrtka sa sjedištem u San Franciscu, Bellabeat.
Inače, ta tvrtka matematičara Sandra Mura i slovenske umjetnice Urške Srše, do prije dvije godine kotirala je kao najizgledniji hrvatski jednorog. Proizvodeći pametni nakit (npr. privjesak koji prikuplja podatke o spavanju, disanju i menstrualnim ciklusima) privukli su brojne investicije, a među ulagačima našla se i holivudska glumica Jessica Alba. Magija je ipak izblijedila kada je 2017. njihov bivši zaposlenik izašao s YouTube videom “Prava istina o Bellabeatu” u kojem je optužio startup da se lažno oglašava i loše tretira programere. Takav nedostatak transparentnosti ostavlja trajnu mrlju na imidžu kompanije, a to je posebno pogubno u situaciji kada razmatraš potencijalni IPO.
Što se Infobipa tiče, Kutić veli da oni već poduzimaju potrebne korake za izlazak na njujoršku burzu, a to se posebno odnosi na jačanja internih kontrola i sustava izvještavanja te transparentnog dijaloga s investicijskom zajednicom.
- Za izlazak na renomiranu burzu, poput New York Stock Exchangea (NYSE) ili NASDAQ-a, gdje prirodno gravitiraju vodeće kompanije iz naše industrije, potrebno je osigurati i imati spremne dodatne interne resurse - upozorava. Kutić neće ulaziti u detalje izbora baš njujorške burze, ali Goran Vorkapić, financijski savjetnik, smatra da se ona nameće kao najbolja opcija.
Likvidnost je najveća u SAD-u
- Ovo je burza na kojoj je izlistan niz kompanija s kojima Infobip surađuje, od kojih vrijedi istaknuti Facebook i Google kao najpoznatije. Može se stoga očekivati da će investitori koji su ulagali u te velike kompanije biti spremniji uložiti svoj novac u tvrtku s kojom surađuju ti tehnološki divovi - objašnjava. Kada se usporede mjesečni prometi na pojedinim burzama, stvari postaju još jasnije, dodaje Vorkapić. Na Bečkoj burzi je promet u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio 2,6 milijardi eura, a na Londonskoj burzi 95 bilijuna eura. Istovremeno, burza u New Yorku, s NASDAQ-om, ostvarila je prosječan mjesečni promet od 950 bilijuna eura, što pokazuje kako najveća financijska središta u Europi ne mogu niti izbliza konkurirati likvidnosti i broju investitora koje pruža američko tržište. Izlistavanje na Zagrebačkoj burzi, dodatno, bilo bi posve besmisleno jer se tamo trguje s par milijuna kuna dnevno, a može se očekivati da će samo dnevno trgovanje Infobipovim dionicama biti u nekoliko milijuna eura.
Drugačiji poslovni model
Ono što se može pojaviti kao otegotna okolnost za IPO vodnjanskog diva jest relativno novi trend na koji ekonomski stručnjaci u zadnje vrijeme upozoravaju, a to je tzv. “unicorn bubble”. Riječ je o trendu precjenjivanja vrijednosti pojedine tvrtke, u trenutku dok je ona još uvijek privatna ili u samom IPO-u. Događa se to zbog titule jednoroga i stvorene fame da oni zadržavaju ogromne stope rasta. Što se onda događa može se vidjeti na primjeru Ubera, najiščekivanijeg i najvećeg IPO-a nakon Facebooka iz 2012. i Alibabe 2014. godine. Dionice taksi aplikacije na prvi dan trgovanja pale su s 45 dolara na 41 dolara. Taj se trend nastavio do danas kada su na 33 dolara, a istu je sudbinu doživio i njihov rival Lyft.
Za kraj smo stoga Kutića upitali je li zabrinut zbog takvih burzovnih trendova i kako gleda na potencijalni rizik IPO-a, na što je odgovorio da je njihov poslovni model drugačiji od ostalih tehnoloških tvrtki koje su izašle na burzu, odnosno, da su oni uspješno balansirali visoku stopu rasta s pozitivnim poslovanjem.
- U tom kontekstu postoji puno manji rizik od gore navedenog scenarija. Zajedničko većini tehnoloških kompanija koje su izašle na burzu, a potom doživjele smanjene cijene u daljnjem trgovanju na tim burzama, jest činjenica da su to kompanije s izrazito velikim rastom prihoda i poslovanja, no inicijalno s negativnim operativnim rezultatima. Također, imate i slučaj Facebooka. U jednom trenutku tijekom trgovanja na burzi, odmah nakon IPO-a 2012. dionica im je pala ispod 50 posto originalne cijene izlistavanja, ali današnja je cijena dionice Facebooka mnogostruko veća te predstavlja odličnu investiciju za originalne IPO investitore - zaključuje Kutić.
Valja spomenuti da Infobip nije prva domaća kompanija koje je burzovne avanture potražila u inozemstvu. Na Londonsku burzu 1996. godine izašle su dvije kompanije, Pliva i Zagrebačka banka. Dionice Plive na koncu su povučene 2008. kada ih je preuzela američka farmaceutska kompanija Barr, a one Zagrebačke banke 2002.