- Pametni razvoj podrazumijeva gradove i otoke koji će učiniti život svojim građanima lakšim i ugodnijim ubrzavajući i olakšavajući sve procese, promet, očuvanje okoliša, upravljanje otpadom, vodama, energijom - rekla je u ponedjeljak Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, otvarajući konferenciju "Investicijske platforme za podršku pametnim gradovima i otocima u Europi", koja se održala u Arsenalu u gradu Hvaru.
Konferenciju su organizirali Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU te Europska investicijska banka (EIB), a partneri su Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) te Sporazum gradonačelnika Europe za klimu i energiju. Jasno, i Grad Hvar, čiji se gradonačelnik Rikardo Novak na početku konferencije pohvalio kako je upravo Hvar, uz još neke europske otoke, ušao u projekt tranzicije prema čistim izvorima i oblicima energije koji vodi Tajništvo za čistu energiju EU. Hvar radi na projektima energetske samoodrživosti, uveo je "pametne" kante za smeće koje olakšavaju zbrinjavanje otpada i radi na pametnoj rasvjeti. U tom projektu izravno sudjeluje i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, a HBOR daje kredit s vrlo niskim kamatnim stopama (ispod 1 posto). Na iznenađenje svih prisutnih, a i samoga gradonačelnika Novaka, potpredsjednik EIB-a Vazil Hudak ponudio je hvarskom gradonačelniku na kraju svojeg izlaganja da postane "EIB-ov ambasador za pametne otoke". Gradonačelnik Novak je za Jutarnji list izjavio da će razmotriti obveze koje donosi ta dužnost kako bi je mogao kvalitetno obavljati. Tijekom konferencije Hvaru je predloženo i da primijeni aplikaciju koja će grad učiniti prvim "kriptovalutnim" otokom. To je jedan klasični pametni projekt jer, osim plaćanja, donosi gradu informacije o navikama turista, gostiju i građana te olakšava donošenje niza strateških odluka.
Ministrica Gabrijela Žalac podsjetila je u nastavku svojeg izlaganja da Hrvatska, jedina uz Finsku u EU, ima poseban zakon za otoke koji navodi 1244 otoka, otočića i hridi. Na globalnoj razini takav zakon ima još Japan. Istaknula je da nejednak regionalni razvoj pogađa gradove, ali i otoke, pa je zbog toga problematiku "pametnih platformi" Ministarstvo uključilo u Nacionalnu strategiju razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine. Strategijom se broj projekata smanjuje i ograničava ne kako bi ih bilo manje, nego da bi bili održivi i ostvarivi, prije svega financijski. - Pametni gradovi i otoci dobivaju svoje mjesto konceptom Hrvatske naprednih regija kroz horizontalne mjere regionalnog razvoja - naglasila je ministrica Žalac. Ključni projekti odnose se na informacijsko-telekomunikacijske mogućnosti, razvoj digitalnoga gospodarstva, brigu za okoliš te mobilnost.
Tamara Perko, predsjednica Uprave HBOR-a, naglasila je da se već provodi projekt pametnog upravljanja vodom na otoku Krku. Potpredsjednik EIB-a Vazil Hudak je, pak, istaknuo da upravo hvarski Arsenal pokazuje kako se uz pomoć pametnih ideja mogu ostvariti posebni projekti koji čuvaju povijesne i kulturne vrijednosti, dajući im nove vrijednosti zahvaljujući modernoj tehnologiji. - To je ključno za budućnost Europe, to je najbolji dokaz ideje 'pametno' - rekao je potpredsjednik EIB-a. Dodao je kako i sama konferencija, druga nakon prošlogodišnje u poljskim Katowicama, pokazuje da su dobro razmišljali, da su razmišljali pametno kad su je, na prijedlog ministrice Žalac, odlučili organizirati na Hvaru.
Za pametne projekte posebno je važno uspostavljanje investicijske platforme koja znači bitnu promjenu u dosadašnjem načinu razmišljanja: nisu više dostatni samo grantovi, dakle, u pravilu nepovratna sredstva EU, nego je potrebno izgraditi financijsku platformu koja će uključiti i druge aktere, poput EIB-a, HBOR-a i sličnih institucija. Hudak je rekao da je Hrvatskoj donekle lakše jer je kraće vrijeme u članstvu pa se "nije naviknula" samo na grantove, a ovaj model financiranja predstavlja veći problem zemljama poput Poljske, Češke, Slovačke ili Mađarske. No, naglasio je potpredsjednik EIB-a, takav je model izuzetno važan za jačanje konkurentnosti EU u odnosu na druge globalne ekonomske sile, poput SAD-a i Kine. Ministrica Žalac je istaknula da se ovim modelom otvara mogućnost malim poduzetnicima, koji se dosad nisu mogli prijaviti za sredstva, da se udruže po "modelu kišobrana" te zajedno zatraže i dobiju financijsku podršku za svoje projekte.
Ministrica je istaknula da sa Siemensom "pilotiraju" određena područja: tako i Vis, osim Hvara, kao pametni otok, Šibenik kao pametan grad, pametna rješenja za novi model poslovanja luke Vukovar. Traže se i transportna rješenja, primjerice kako osigurati da se u jednom trenutku svi turisti ne sruče na Stradun u Dubrovniku. - Pametni projekti širit će se i na druga područja, pa se već radi na 'smart farmingu' (pametno selo) s Ministarstvom poljoprivrede - rekla je Gabrijela Žalac. Ukratko, zaključila je, potrebno je što prije dovesti sve pametne i druge moderne projekte u Hrvatsku te osmisliti investicijske platforme tijekom izrade plana. Vazil Hudak je istaknuo da je cilj investicijske platforme povezati fondove EU, a zatim i državne, ali i ostale izvore financiranja kako bi ostvarili svoj cilj: radili u korist ljudi.
Žalac: Treba razmišljati šire od lokalne jedinice
Ministrica Gabrijela Žalac posebno je istaknula da je važno projekte gledati na široj razini od jedinice lokalne samouprave. Kao primjer je navela natječaj za uvođenje širokopojasnog interneta, koji je u tijeku, a za koji naprosto nije moguće ograničiti se na pojedinačnu jedinicu. - Treba gledati šire, na potrebe šire zajednice, i tada se lakše pronađu izvedivi projekti, uključujući i pametne, koji mogu dobiti razne oblike financiranja - rekla je ministrica Žalac. Naime, sada nam se događa, naglasila je, da se prijavi više projekata nego što ima sredstava, a onda se analizom zaključi da se dobar dio njih mogao povezati i postati izvediv, prije svega kad je riječ o vanjskom financiraju. - Ključ za izbjegavanje takvih situacija je stalan međuresorni dijalog, kao i razgovori na horizontalnoj i vertikalnoj razini - rekla je ministrica Žalac.