U četvrtak se održava sastanak tzv. “trojke” koji će procijeniti je li Grčka spremna na financijsku neovisnost te ukoliko je, pod kojim uvjetima.
Prošlo je punih osam godina od kraha grčke ekonomije, stoga će se europski dužnosnici u četvrtak sastati s predstavnicima grčke vlade kako bi procijenili je li ekonomski najproblematičnija država Europe napokon spremna na financijsku neovisnost.
- Ono što očekujemo od dogovora u četvrtak je postizanje uvjeta koji bi omogućili Grčkoj da ponovno postane ekonomski suverena država, poput svih ostalih članica Europske unije, rekao je za Blogactiv povjerenik Europske komisije Pierre Moscovici.
U jeku nove talijanske euroskeptične vlade, američkih carina, Brexita i migrantske krize, Bruxelles je željan prikazati slučaj Grčke kao uspješno završenu priču koja svoj sretni završetak duguje upravo Europskoj uniji.
- Očekujemo da će Grčka od kolovoza biti spremna samostalno stupiti na financijsko tržište. Sastanci koji su se sada vodili između “trojke” i grčke vlade, od tada će se voditi između grčke vlade i predstavnika tržišta, što je veliki napredak. - rekao je za Euractiv predstavnik Europske središnje banke Benoit Coeure.
Na sastanku u četvrtak, dogovorit će se uvjeti prema kojima će se Grčkoj isplatiti posljednja rata od 1,6 milijardi eura financijske pomoći, koje joj je MMF odbio alocirati prije ispunjenja elementarnih uvjeta za ekonomsku samoodrživost. Također, na sutrašnjem će se sastanku definirati proces nadzora budućeg javnog zaduženja.
Slučaj 'Grčka'
Postoji samo nekoliko država na svijetu koje su se susrele s magnitudom ekonomske krize koja bi bila usporediva s Grčkom. Od 2010. godine, državu je trebalo ekonomski spašavati čak 3 puta te je u njezin spas investirano više od 320 milijardi eura. Iako je od onda neupitno napredovala, s javnim dugom koji iznosi 180 posto BDP-a, Grčka je još uvijek država s daleko najvećim javnim dugom u eurozoni.
- Grčki dug postao je prevelik da kao takav opstane, ali i prevelik da ga se opet spašava - rekao je financijski savjetnik u Ateni, Jens Bastian.
S obzirom na to da kreditori žele isposlovati dogovor do četvrtka, grčka vlada želi u što skorijem roku olakšati stroge propise koje je bila implementirala u jeku štednje. Grčki premijer Aleksei Tsipras, koji je na vlast došao zagovarajući stroge mjere štednje, želi iskoristiti povijesni momentum i biti taj koji će je iz krize i izvesti.
Unatoč tome što su briselski dužnosnici spremni priznati da je Grčka znatno napredovala posljednjih godina, eskalacija novih problema u regiji (poput migrantske krize) još dovoljno osnažila njezinu ekonomiju da bude imuna na moguća previranja.
Europska komisija procjenjuje da grčki BDP raste stopom od 1.9 posto, kojeg ocjenjuju zadovoljavajućim. Rekordna stopa nezaposlenosti koja je u kriznim danima bila 28 posto, posljednjih se godina uspješno spustila na 20 posto, iako je to i dalje jedna od većih stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji. Kao najveći izazov ekonomskoj samostalnosti, europski stručnjaci navode veliki odljev mozgova, niske plaće i loše ugovore rada.
Prema procjenama MMF-a, Grčkoj će trebati 12 milijardi eura da do 2052 godine isplati dug. Međutim, ukoliko se postigne dogovor s kreditorima, postoji vjerojatnost da će se ispregovarati povoljniji tj. dulji rokovi isplate.