Sastanak Vijeća vjerovnika Agrokora u vezi s implementacijom nagodbe vjerovnika, koji se trebao održati danas, odgođen je i drugi tjedan zaredom. Iako formalno pojašnjenje iz koncerna glasi kako se nisu stigle srediti sve administrativne procedure vezane za registraciju vlasničkih tvrtki u Nizozemskoj, neslužbene informacije govore kako je jedan od glavnih razloga to što se još nije usuglasio Statut nove kompanije i ustroj upravljačke strukture.
Prema informacijama kojima raspolažemo, novi vlasnici Agrokora, a najveći među njima su ruska Sberbank i američki fond Knighthead Capital Management predlažu takav upravljački i nadzorni ustroj u kompaniji koji nije sukladan hrvatskim korporativnim propisima.
Odgoda
Naime, ustrojilo bi se tijelo koje u sebi ujedinuje izvršne i nadzorne funkcije, ali je problem u tome što bi se, prema sadašnjim zamislima, njime omogućilo da odluke donose osobe koje nisu izabrani izvršni članovi uprave ili direktori društva. Odnosno, omogućilo bi se upravljanje društva “paralalenim zapovjednim sustavom”, a to izvanredna uprava želi izbjeći, jer to nije sukladno hrvatskim korporativnim propisima.
Zbog svega toga je navodno Fabris Peruško, izvanredni povjerenik Agrokora odgodio i ovotjednu sjednicu Vijeća vjerovnika, ali to, navodno, ne bi trebalo prolongirati implementaciju nagodbe vjerovnika koja bi trebala biti realiziran do kraja ožujka ove godine. Nakon implementacije nagodbe, ako do nje dođe u predviđenom roku, bi se, pak, krenulo u refinanciranje roll-up kredita sklopljenog u lipnju 2017. Podsjetimo, od srpnja do prosinca kamata na taj prolongat je bila osam posto, uz plaćanje naknade od dva posto za ukupni period. Međutim, od 10. siječnja do 10. veljače 2019. kamatna stopa je 10 posto plus Euribor te raste za 0,50 postotnih poena svaki idući mjesec. U srpnju 2018. platilo se, dakle, dva posto naknade, a u siječnju i travnju 2019. još po jedan posto naknade.
Penali
U travnju ove godine, pak, kamata bi iznosila više od 12 posto, odnosno više od 14 posto efektivno.
To znači da bi osnovna kamata do rujna, što je rok isteka kredita, narasla na više od 14 posto, a efektivno na više od 18 posto. To su penalizirajuće kamate koje Agrokoru odnose znatan dio likvidnosti. Nedavno smo pisali o tome kako je američki investicijski fond HPS Investment Partners sa sjedištem u New Yorku, koji upravlja sa 47 milijardi dolara, zainteresiran za sudjelovanje u refinanciranju roll-up kredita, a nove informacije to potvrđuju, s tim da američki fond ipak nije dao pismenu ponudu i za vlasničko preuzimanje Agrokora, iako je to u razgovorima najavljivao. Kako sada stoje stvari, bit će jako teško u pregovorima s HPS-om i drugim zainteresiranim investitorima dobiti osnovnu kamatu manju od osam posto, a efektivno vjerojatno još i veću. U tom je kontekstu zanimljivo kako je koncern jučer u izvješću o poslovanju za prosinac izbjegao dati podatke o poslovanju za taj mjesec, navodeći kako će se revidirani izvještaj za cijelu 2018. dati u travnju ove godine. Prema nerevidiranom i nekonsolidiranom izvješću Agrokor Grupe za prvih 11 mjeseci, pak, realizirano je 21,5 milijardi kuna prihoda, pri čemu je EBITDA (dobit prije poreza, kamata i amortizacije) iznosila 1,7 milijardi kuna.
Mercator
U tom se izvješću navodi kako su ukupni prihodi niži od planiranih te da je i EBITDA za oko 2,5 posto niža od plana. Sukladno tome bi EBITDA u cijeloj 2018. iznosila oko 250 milijuna eura (bez Mercatora, od čije EBITDA se ne mogu plaćati kamate roll-up kredita), što znači da je odnos EBITDA i roll-up kredita jedan prema četiri, ali ako se uključe još druge financijske obveze iz nagodbe vjerovnika te investicijske potrebe Agrokorovih tvrtki, taj odnos se penje na visokih jedan prema pet ili jedan prema šest (regularni bi odnos bio najviše jedan prema tri). Naravno, moguće je da će revidirane brojke konsolidirane Agrokor Grupe biti bolje kada se objave u travnju, ali zasad se čini da Agrokor treba drastično poboljšati operativno poslovanje kako bi mogao ugovoriti kamate manje nego u vrijeme Ivice Todorića. A znamo do čega su takve kamate dovele. Uz sve to, slovenska vlada i tamošnji vjerovnici i dobavljači sve više šalju signale kako namjeravaju preuzeti Mercator. Iako porezni obveznici, za razliku od Uljanika, nisu platili ni kune za spašavanje Agrokora, taj je koncern zbog svoje veličine opet vruća priča u Hrvatskoj i regiji.