Skup

Odgovoran poslodavac za odgovorno roditeljstvo: Zadovoljan roditelj je i zadovoljan radnik

AUTOR:

OBJAVLJENO:

29.11.2019. u 10:21

AUTOR:

OBJAVLJENO:

29.11.2019. u 10:21

Zagreb, 291119. HUP, Radnicka cesta.
Konferencija Odgovorni poslodavci za odgovorno roditeljstvo u organizaciji Jutarnjeg lista i Insistuta zaposlena mama. Na fotografiji: nagradjeni.
Foto: Ronald Gorsic / CROPIX
Ronald Goršić / CROPIX

Nagrađeni

Voditi poslovanje danas je obveza, ali voditi odgovorno poslovanje i dalje je izazov - tim je riječima Ana Hanžeković, članica uprave i vlasnica Hanza Medije otvorila današnju konferenciju 'Odgovorni poslodavac za odgovorno roditeljstvo 2.0'. 

Istaknula je kako je upravo zadovoljan čovjek, ali i roditelj ujedno i zadovoljan radnik, a svaka kompanija trebala bi unatoč direktivi trebala voditi brigu o svojim radnicima. 

- Mi kao poslodavci moramo stvoriti što bolje uvijete i težiti ka tome da postanemo što poželjniji poslodavac. Našim radnicima moramo pružimo ugodnu radnu atmosferu kako bi svaka žena, majka, ali i svaki roditelj što lagodnije balansirao u svom privatnom i poslovnom životu - dodala je Ana Hanžeković.

- Danas konstantno govorimo o održivom razvoju koje se najčešće odnosi na očuvanje okoliša, ali malo tko zna da se ono isto tako odnosi na brigu o ljudima – kazala je izvršna direktorica Global Compact Mreže Hrvatska pri HUP-u, Vali Marszalek.

 


Između ostalog, Marszalek je istaknula kako Europska unija već godinama vodi brigu o rodnoj ravnopravnosti žena i muškaraca na tržištu rada, te povećanju broja žena, odnosno majki na njemu, a uz ovu novu direktivu o ravnoteži privatnog i poslovnog života upravo će tu praksu u sve većoj mjeri morati primjenjivati i Hrvatska.


- Vjerujem da smo danas svi svjesni koliko je potpora roditeljima-zaposlenicima važna za napredak jedne kompanije. Uvođenjem fleksibilnije poslovne kulture, svako od tih radnika postat će još bolji zaposlenik – zaključila je Marszalek.

Implementacija u zakonodavstvo


Okupljene je u kratkom uvodnom govoru pozdravila i predsjednica Instituta Zaposlena mama Diana Kobas Dešković koja se prije svega osvrnula na direktivu EU koja je donesena prije šest mjeseci, a Hrvatska za njenu implementaciju u svoje zakonodavstvo ima do kolovoza 2022. godine.


- Glavni naglasak ove direktive upravo je na fleksibilnosti, ali i većem uključivanju očeva u odgoj djece – istaknula je Kobas Dešković, dodajući kako nas je danas zbog negativnih demografskih trendova sve manje, te kako je usklađivanje obiteljskog i poslovnog života stavka kojoj moramo posvetiti najviše pažnje.


- Za demografiju su oduvijek bile važne žene. Ukoliko ženama osiguramo posao i dobre uvijete rada koji omogućavaju i obiteljski život sve će nam se to vratiti kroz rast gospodarstva i nataliteta, jer ravnoteža privatnog i poslovnog života povećava produktivnost svakog zaposlenika – zaključila je Kobas Dešković.

Što nas zapravo očekuje u iduće tri godine koje sve prepreke postoje pri implementaciji već ranije spomenute direktive u Hrvatsko zakonodavstvo, u razgovoru s Brunom Šimlešom, otkrio je ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović.


- Prije svega moramo uložiti sve napore kako bi ona uistinu i zaživjela u gospodarstvu. Zapravo je implementacija u zakonodavstvo najlakši dio posla. Ono za što se moramo pobrinuti je to da direktiva ne ostane samo mrtvo slovo na papiru – kazao je ministar.
Da je društvena svijest, ali i ekonomski i gospodarski imperativ upravo ono na čemu moramo poraditi istaknuo je ministar Aladrović.


Veća uključenost, očeva u odgoji proces djece, fleksibilnije radno vrijeme neke su od glavnih točaka ove direktive. Njenim uvođenjem očevi bi, između ostalog, dobili pravo na minimalno dva mjeseca roditeljskog dopusta koje bi mogli iskoristiti sve do osme godine života djeteta.

Promjena društvenih stavova


Na pitanje s čim će Hrvatska imati najviše problema prilikom implementacije direktive, ministar Aladrović istaknuo je kako je to upravo promjena naših društvenih stavova.
- Najveći izazov stvarat će upravo društveno uređenje, odnosno ono kako mi kao društvo gledamo na ove elemente. Veliku ulogu u izmjeni našeg mindseta igrat će upravo mediji – pojasnio je Aladrović.


- Moramo biti iskreni. Već je sada vidljiva promjena u našem društvu. I mi, kao i ostale zemlje lagano postajemo dio EU okvira, ali to i dalje nije dovoljno. Moramo dalje probijati naše 'društvene stavove' kako bi mogli vidjeti konačni benefit rodne ravnopravnosti – dodao je.


Sugovornici su se između ostalog i dotaknuli pitanja odgoja naše djece, pogotovo onog dijela gdje zapravo mi danas obrazujemo djecu za poslove koji u trenutku kada oni stupe na tržite rada neće niti postojati. U prilog tome ide i podatak istraživanja koji je pokazao kako današnja djeca predškolske dobit kada doći na tržište rada neće zateći gotovo 65 posto poslova koji danas postoje.

'Prilagođavanje naše djece budućem tržištu'


- Da između ostalog moramo raditi i na prilagođavanju naše djece budućem tržištu – pojasnio je Aladrović.


Osim djeci i njihovoj budućnosti, veliku pažnju posvetili su i jazu koji je prisutan između žena i muškaraca na tržištu rada. U Europskoj uniji prosječna stopa zaposlenih žena u odnosu na muškarce iznosi 10 posto, dok je u hrvatskoj ona 9 posto. Kada se pogleda razlika u plaćama, na razini EU-a iznosi 16, a u Hrvatskoj 11 posto. No, kada je riječ o broju nezaposlenih u Hrvatskoj tu ipak prednjače žene s lošijim stupnjem obrazovanja.
O tome kako će Vlada uskladiti uvođenje fleksibilnog radnog vremena i rada od kuće sa zakonom o zažutiti o radu, ministar Aladrović istaknuo je kako danas tu više nema pitanje može li se nešto učini, nego kako želimo li ići naprijed sve promjene moraju uvesti.

 


- Promjene ne možemo uvesti, ali ih moramo uvesti. Mi to stvarno moramo učiniti. Možemo mi tu sada razglabati o tome moramo li ili ne mijenjati zakon o zaštiti o radu ili bilo koji drugi zakon, ali u konačnici ga moramo izmijeniti. Zakonski okviri vezani uz tržište rada krucijalni su za razvoj ekonomije u Hrvatske s toga ih moramo modificirati I učiniti fleksibilnijima – zaključio je ministar.

I Nizozemska ima problema s rodnom ravnopravnošću

Nizozemska nije bila među članicama EU koje su podržale novu direktivu, jer je smatrala da je to problematika koja se treba riješiti kroz nacionalno zakonodavstvo, no ipak je počela implementirati odredbe Direktive EU u svoje zakonodavstvo, pa bi se novi propisi pred zastupnicima u nizozemskom Parlamentu trebali naći već početkom sljedeće godine, kazala je Andreja Kocijan, savjetnica za gospodarstvo u nizozemskom veleposlanstvu u Zagrebu.


Tako se, među ostalim, u Haagu predlaže produženje rokova za očinski dopust. Iako, naime, Nizozemska ima percepciju vrlo liberalne zemlje sa sretnim ljudima, i tamo postoje problemi s rodnom ravnopravnošću. O tome govore i podaci koje je iznijela Kocijan, prema kojima samo 11 posto očeva u Nizozemskoj koristi očinski dopust, kao i to što većina žena na tržištu rada zapravo radi skraćeno.


Ipak, i takva je situacija znatno bolja od one u Hrvatskoj, u kojoj manje od osam posto očeva koristi očinski dopust, dok je zastupljenost žena na tržištu rada znatno manja. Promjene u agendi postizanja rodne ravnopravnosti odražava i nizozemsko zakonodavstvo u kojem postoje tri vrste dopusta za roditelje s malom djecom: trudnički i rodiljni dopust, zatim očinski i partnerski te roditeljski dopust.


Kocijan je istakla i da se u Nizozemskoj potiče rad od kuće, pa tako 67 posto nizozemskih kompanija pruža tu mogućnost, a 35 posto kompanija omogućuje zaposlenicima rad s dislociranih mjesta ako to zatraže.


"Zaposlenik može pitati i zatražiti, a kompanija mora razmotriti zahtjev za fleksibilnim radnim vremenom. Kada se zaposlenik i kompanija oko toga dogovore, to se i poštuje ", istakla je Kocijan.


"Stvari se mijenjaju svugdje u svijetu, pa tako i u Nizozemskoj", poručila je Kocijan.
Ivica Bošnjak, državni tajnik u Ministarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, upozorio je da se cijela Europa, pa tako i Hrvatska, suočava s negativnim demografskim trendovima. Ipak, dodao je, Hrvatska aktivno radi na ublažavanju demografskih minusa, za što ima i posebno ministarstvo. Donose se i nove demografske mjere, istakao je Bošnjak.

'Leteće dadilje'

U drugom dijelu današnje konferencije primjere dobre prakse svojih kompanija s uzvanicima su podijelile predstavnice Ina i A1 grupe. Tom je prilikom Vladimira Senčar Perkov iz Ina grupe kroz svoje predavanje ‘Raznolikost i uključivanje u Ina Grupi’ istaknula kako se njihova kompanija koja pripada prvenstveno muškoj industriji ipak može pohvaliti velikim brojem žena.

Od kada su se 2015. godine intenzivnije počeli baviti pitanjem rodne ravnopravnosti u svojoj kompaniji bilježe čak 43 posto više promocija kod žena. Uz to 30 posto više žena zaposleno je na glavnim i operativnim pozicijama, a osim toga bilježe i porast od 28 posto žena na menadžerskim pozicijama.

- Statistike pokazuju kako žena u početku ima istu startnu poziciju kao i muškarac. No, kako se penjemo po piramidi moći, broj žena sve je manji i upravo. Mi upravo tu sliku želimo promijeniti u našoj kompaniji – dodala je. Osim toga Senčar Perkov pohvalila se i kako su u posljednje četiri godine svojim zaposlenicima, a pogotovo uveli i fleksibilnije radno vrijeme, ali i program Kids Day gdje djeca mogu na jedan dan posjetiti svoje roditelje u kompaniju i vidjeti čime se to njihovi roditelji bave dok nisu kod kuće.

Sličnu sliku predstavila je i Marina Morić iz A1 koja je unutar svoje prezentacije 'Život u A1 iz roditeljske perspektive' prisutnima pokušala predočiti kako se ovaj telekomunikacijski div brine o svojim zaposlenicima. Od ukupno nešto više od 2.000 zaposlenika koliko trenutno broji A1, polovina njih su roditelji. Od toga njihovi roditelji ukupno imaju 183 bebe, 567 djece vrtićke dobit te 795 djece školske dobi. Kako bi svojim zaposlenicima pružili lagodniji boravak na radnom mjestu ova kompanija, razvila je i vlastit korporativni vrtić kroz koji je prošlo čak 500 djece. Za onu malo stariju djecu ti je i bazen, ali i ostale sportske aktivnosti kao i mala škola robotike. Kako je istaknula Marina Morić, kada su krenuli su uvođenjem ovakve prakse primjer im je bila upravo Ina grupa.

- Osim vrtića i malih škola, naši roditelj imaju pravo na fleksibilno radno vrijeme, ali i rado od kuće kako u slučaju bolesti djeteta ne moraju uzimati bolovanje – dodala je. Morić je istaknula kako 67 posto zaposlenih koristi neku od mjera koje imaju u kompaniji, a od idućeg tjedna uvest će i program 'leteće dadilje' putem koje će osigurati brigu o djeci za vrijeme praznika. Prije završne panel-rasprave dodijeljene su nagrade Mamforce standarda kompanijama koje su već sada počele uvoditi bolje radne uvijete za svoje roditelje-zaposlenike. Tako su u kategoriji osnovnog programa, odnosno prvog stupnja, dodijeljene Gradskoj plinari Zagreb, Končar Grupi te Zagrebačkom holdingu. S druge pak strane, nagrada u drugoj kategoriji naprednog Mamforce standarda dodijeljena je A1 grupi, tvrtki Fiducija, HEP-u, Ina grupi, te odvjetničkom društvu Hanžeković i partneri.

Postizanje balansa

Osobe koje ne ostvare ravnotežu između privatnog i poslovnog života nisu zadovoljne i pod stresom su, a u takvim je uvjetima teško izvući najbolje od radnika, poručila je Mirna Koričan Lajtman iz Zagrebačke škole ekonomije i managementa i Luxembourg School of Business na panelu o ekosustavu ravnoteže između privatnog i poslovnog života, koji je danas održan u sklopu konferencije “Odgovorni poslodavci za odgovorno roditeljstvo”.
Stoga, smatra ona, konstantno treba raditi na postizanju tog balansa. To je, upozorila je Koričan Lajtman, posebno važno u digitalnom dobu u kojem živimo, u kojem se sve više gube granice između privatnog i poslovnog.


Istraživanja, dodala je pokazuju da mladi sve više inzistiraju na fleksibilnom radnom vremenu, što kompanije stavlja pod velik izazov, s obzirom na to da u globaliziranom svijetu vlada jaka borba za talente. Mladi, istakla je Koričan Lajtman, najviše traže zanimljiva radna mjesta, koja će im omogućiti razvoj i napredovanje, te fleksibilno radno vrijeme, a sve je veći trend i želja da postanu Influenceri, budući da vjeruju da tako mogu mijenjati društvo.


“U digitalnom vremenu jako je važna i potrebna i kultura dijaloga”, naglasila je Koričan Lajtman.


Vladimira Senčar-Perkov iz Ine ukazala je, pak, da kompanije koje njeguju različitost ostvaruju bolje rezultate. To se posebno odnosi na rodnu raznolikost i ravnopravnost.
“Kompanije koje imaju rodnu raznolikost ostvaruju i puno bolje rezultate. To se posebno odnosi na tvrtke koje imaju žene u upravljačkim strukturama”, istakla je Senčar-Perkov.
U A1 opet ističu mjere koje su poduzeli kako bi olakšali rad roditeljima. Osim fleksibilnog radnog vremena, tu je, pohvalila se Marina Morić iz A1, i projekt “letećih dadilja”, koje brinu za djecu zaposlenika.


Dosta je primjedbi sudionika panela iz privatnog sektora bilo na ponašanje države i njenu ulogu u daljnjoj fleksibilizaciji radnog vremena. No, Marijana Vuraić Kudeljan iz Porezne uprave istakla je kako su u poreznom sustavu napravljene značajne izmjene koje omogućuju poslodavcima da nagrade radnike, Pritom je posebno istakla neoporezivih 5.000 kuna po radniku. Iz privatnog sektora su na to rekli da je to novac koji najprije trebaju zaraditi kako bi ga mogli isplatiti radnicima.
I Ivica Bošnjak iz Ministarstva demografije smatra da je Vlada puno napravila na pomoći roditeljima koji rade. Tako je istakao da stotinjak vrtića u Hrvatskoj već nudi produljeni boravak za djecu.