Tijekom 2019. u odnosu na 2018. iznos fiskaliziranih računa je povećan za 11,627.034,672 kuna, odnosno za šest posto, dok je u siječnju 2020. u odnosu na siječanj 2019. iznos fiskaliziranih računa povećan za 1,088.177,026 kuna, odnosno za devet posto, objavila je Porezna uprava u priopćenju koje je objavljeno povodom u javnosti "istaknutih pitanja s obzirom na to da se u javnom prostoru pojedinačni slučajevi u kojima se provode nadzori prikazuju jednostrano, neobjektivno i paušalno, odnosno isključivo iz pozicija poreznih obveznika koji su teško kršili porezne propise".
Stoga iz Porezne uprave poručuju kako su ciljane mjere suzbijanja najtežih oblika porezne evazije rezultirale pozitivnim trendovima u izdavanju računa. Ti pozitivni trendovi su, napominju, rezultat i nadzornih aktivnosti, te navode kako je u 2018. i 2019. ukupno provedeno 39.051 nadzora u području fiskalizacije.
Ciljani nadzori
Od toga je u 20.601 nadzoru utvrđena nepravilnost (53 posto), izrečene su 603 mjere zabrane obavljanja djelatnosti, izdano su 10.129 prekršajna naloga, načelo oportuniteta (ne provodi se sankcioniranje, nego se djeluje edukativno) primijenjeno je u 5224 slučaja (približno 25 posto).
Nadalje, tijekom 2019. u postupcima nadzora fiskalizacije oduzeto je 6,738.883 kuna nezakonito stečene imovinske koristi (navedeni institut je uveden izmjenama Općeg poreznog zakona i primjenjuje se od 2019.). Tijekom siječnja 2020. provedeno je, pak, 1107 nadzora u području fiskalizacije, a od toga je u 728 nadzora utvrđena nepravilnost (66 posto), izrečeno je 13 mjera zabrane obavljanja djelatnosti, izdano je 406 prekršajnih naloga, dok je postupcima nadzora fiskalizacije oduzeto 606.548 kuna nezakonito stečene imovinske koristi.
Iz Porezne uprave posebno napominju da se u navedenim nadzorima "nije radilo o minornim ili formalnim pogreškama obveznika, kao što se to pogrešno i paušalno sugerira u javnosti, nego o evidentnom i dokazanom kršenju poreznih propisa s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi".
Naime, kako se navodi u priopćenju, nadzori u području fiskalizacije se provode ciljano, a kao rezultat prethodno provedene analize rizika i pripreme provedbe nadzornih aktivnosti sustavnim praćenjem evidentiranih prometa. "Dakle, opservacija prakse poslovanja obveznika je osnova za provedbu neposrednog nadzora, pri čemu se upravo takvim nadzornim postupanjem uredni porezni obveznici niti na koji način ne opterećuju poreznim nadzorima.
Odgovornost
Nadzorne metode koje se primjenjuju radi postizanja toga cilja podrazumijevaju, primjerice, izviđanje, opserviranje objekata, aktivnu i smislenu uporabu IT sustava fiskalizacije u realnom vremenu, opažanje i evidentiranje neizdavanje računa i drugo, a sve kako bi se otkrili porezni obveznici koji evidentno i sustavno krše porezne propise s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi", pojašnjavaju iz Porezne uprave, te tvrde kako se "niti u kojem slučaju ne može govoriti o bilo kakvoj 'poreznoj presiji', kako se to zlonamjerno ističe u dijelu javnosti, te što se potencira upravo od samih prekršitelja koji time pokušavaju izbjeći odgovornost i naplatu dužnih poreznih davanja zbog počinjenih poreznih prijevara".
Cilj nadzora u području fiskalizacije, rezolutno poručuju iz PU, "nikako nije otkrivanje manjih ili formalnih povreda, nego teških poreznih prijevara i posljedično jačanje položaja obveznika koji uredno ispunjavaju svoje obveze i kojima izravno konkuriraju oni obveznici koji postupaju nezakonito i ne izdaju račune".