Hrvatska udruga poslodavaca očekuje hitnu definiciju kriterija po kojima će poslodavci moći pristupiti svim državnim mjerama pomoći gospodarstvu, a posebno se to odnosi na mikro i male tvrtke. U priopćenju u srijedu napominju da potpore trebaju biti veće, a traže da se dio javnih davanja poslodavcima bezuvjetno otpiše.
“Kako bi se sačuvala radna mjesta i izbjegla ili značajno smanjila otpuštanja, dobro je da je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava donijelo posebnu mjeru kojom će se financirati 100 posto troška neto minimalne plaće u tvrtkama čije je poslovanje ugroženo. Procjena je da će se ovom mjerom obuhvati oko 400 tisuća radnih mjesta, ali HUP smatra da mjere za potporu malih i srednje velikih tvrtki trebaju biti veće jer ovo već sada nije dovoljno”, objavili su.
Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, kaže da je mjera davanja bespovratnih sredstava za isplatu plaća prioritet. “Važno je da ova mjera obuhvati što je šire moguće sve sektore i veličine gospodarskih subjekata, jer svagdje ima ugroženih koji ne mogu izdržati nekoliko mjeseci bez prihoda. Moramo zaustaviti otpuštanja koja su krenula i dati poslodavcima podršku i jasne smjernice moguće pomoći u narednim danima i mjesecima”, poručio je Majetić.
Traže i da se dio davanja poslodavcima bezuvjetno otpiše na svim razinama države za vrijeme poslovne neaktivnosti “jer svaka odgoda plaćanja u ovom trenutku može biti privremena pomoć”.
Nakon sastanka čelnika HGK, HOK-a, HUP-a i Hrvatskih izvoznika, upozorili su kako provedba mjere minimalne plaće “mora biti žurna i jasno komunicirana prema svim pogođenima, kako ne bi dolazilo do nepotrebnog otpuštanja zaposlenika”. Dodaju i kako mjera mora obuhvatiti i oslobađanje plaćanja svih doprinosa vezanih uz minimalac.
“Snažno predlažemo definiranje jasnih kriterija za utvrđivanje dodantih mjera pomoći za one poduzetnike koji nisu prekinuli poslovanje, ali im je ono u značajnoj mjeri narušeno ili ugroženo epidemijom koronavirusa, a u vidu subvencioniranja dijela plaće zaposlenih radi očuvanja randih mjesta”, zaključuje se u priopćenju HGK.
U srijedu se oglasilo Udruženje organizatora i realizatora događanja jer im je zbog pandemije potpuno obustavljen rad. Traže sufinanciranje minimalno 60 posto plaća svih zaposlenika osim vlasnika i članova uprave, kao i oslobođenje od plaćanja komunalne naknade. Darko Tuček iz Udruženja tako ističe da im komunalna naknada predstavlja “astronomski trošak”, jer se za skladišta koja su im potrebna za svu opremu naplaćuje po kubikaži, a ne po kvadraturi. “Odgode plaćanja nam ništa ne znače, trebaju nam egzaktne i prohodne mjere koje možemo koristiti odmah”, poručio je Marko Perica iz tog Udruženja. Ono okuplja 54 tvrtke, a procjenjuju da u toj industriji u Hrvatskoj trenutno postoji oko 280 tvrtki s oko 2700 zaposlenih.
Iz F.O. Grupe koja upravlja najvećim trgovačkim centrom u Hrvatskoj - Westgate Shopping Cityjem, pozvali su također na privremeno ukidanje komunalne naknade, s obzirom na golem pad prometa i prognozu da će tako ostati dok traje kriza zbog koronavirusa.
“Sektori trgovine i ugostiteljstva trenutno su na koljenima, pad prometa je između 80 i 90 posto već dva tjedna i ostat će takvi dok god je epidemija, a rashodi i obveze prema državi ostaju isti. Stoga je privremeno ukidanje komunalne naknade i svih ostalih parafiskalnih nameta, a ne samo odgoda plaćanja, nužnost za uopće pokušaj zaštite radnih mjesta i gospodarstva”, kažu u F.O. grupi. Pozivaju gradonačelnike da bez odgode privremeno ukinu komunalnu naknadu. Ističu mjere bjelovarskoga gradonačelnika Darija Hrebaka, koji je ukinuo gradski prirez te odgodio naplatu komunalne naknade, a sada traži da Vlada gradovima omogući da tu naknadu privremeno ukinu. “Pozivamo i predsjednika Udruge gradova Željka Turka da u ime Udruge podrži tu mjeru te kao gradonačelnik Zaprešića i sam bude primjer svojim kolegama”, kaže se u priopćenju F.O. grupe.
Hrebak, koji je ujedno predsjednik HSLS-a, na svojoj je Facebook stranici napisao da su smanjivanje poreza na dobit, ukidanje njegova predujma, obračun PDV-a poduzetnicima tek nakon što se oni naplate “mjere o kojima još dodatno treba razmišljati, ali to ne smijemo napraviti prekasno”.
Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava “Život” zatražila je u srijedu isplatu poticaja u punom iznosu najkasnije do 15. travnja, osiguranje brzih beskamatnih kredita i oslobađanje plaćanja zakupa državnog zemljišta. Smatraju da Vladine mjere za pomoć gospodarstvu ne osiguravaju olakšanje privrednicima, nego samo odgodu njihovih obveza na određeno vrijeme, što može uzrokovati njihovo još veće opterećenje u budućnosti. “Vlada nudi odgode, što bi značilo da ćemo nadoknaditi u budućem razdoblju sve što smo izgubili zbog koronavirusa, a to nije moguće i nije dostatno da se riješe problemi koji nastaju”, ističu iz Udruge. Predlažu i smanjenje cijena osnovnih energenata neophodnih za poljoprivrednu proizvodnju, povećanje kvota plavog dizela i snižavanje njegove cijene te osiguranje kompenzacijskih mjera za izvoznike hrane koji su pogođeni zabranom izvoza i zatvaranjem granica. Iz te Udruge pokazatelji poljoprivredne proizvodnje ukazuju da bi Hrvatska, ako se zatvore granice na tri-četiri mjeseca, bila suočena s nestašicom većine poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.