U Hrvatskoj se nedovoljno prepoznaje gospodarski potencijal otpadnog tekstila i obuće te se od 52 tisuće tona prikupljenog u 2016. odvaja i reciklira tek oko 4 posto, što je porazna brojka, poručeno je to uz ostalo u četvrtak s konferencije "Gospodarenje otpadnim tekstilom i vunom do novih radnih mjesta", održane u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Taj skup okupio je predstavnike tekstilne, odjevne, komunalne i drugih povezanih industrija te raznih institucija. To je ujedno i godišnji skup članica HGK-ove Grupacije za gospodarenje otpadom u tekstilnoj i odjevnoj industriji, koja je osnovana prije dvije godine upravo s ciljem poticanja i pronalaska boljih rješenja za taj segment, kao i skup kojim se HGK uključuje u "Euro green week", kojim Europska komisija promovira primjenu kružne ekonomije u gospodarstvu.
"Tekstilna industrija se u novije doba promatra i kao generator određene količine otpada, te je u cijelom svijetu izazov kako taj otpad iskoristiti, pogotovo jer tekstil, obuća, vuna i slični materijali mogu biti dobra sirovina za neke druge industrije, poput građevine, prometa, zrakoplovstva itd. Stoga je to prilika za određene prenamjene tekstilne industrije, na čemu se po svijetu već dosta radi", kazao je predsjednik HGK-ove grupacije Anđelko Švaljek.
Kazne za spaljivanje
Jagoda Divić iz HGK-ovog Sektora za industriju i IT naglasila je da je tekstilna industrija jedna od najvećih i najbrže rastućih u svijetu uz podatak da se njezina proizvodnja u posljednjih deset godina globalno udvostručila, dok se u Hrvatskoj smanjuje zbog sve većeg uvoza.
Kazala je i da je u Hrvatskoj udjel recikliranog materijala od otpada tek 18 posto, dok je to u EU-u 44 posto, te bi se zbog tog malog udjela komunalna poduzeća mogla suočiti s plaćanjem kazni i naknada za spaljivanje, što bi bilo šteta jer je to sirovina koja se može dalje koristiti i biti pravi primjer kružne ekonomije.
"Podložni 'diktatima mode' u svijetu se, pa i kod nas, bacaju ogromne količine odjeće, što uz druge odbačene tekstilne i vunene predmete iz kućanstava i raznih poduzeća stvara ogromne količine tekstilnog otpada. U Hrvatskoj trenutno 96 posto tog otpada završi na odlagalištma, što je oko 1 posto više nego prošle godine, ali s time ne možemo biti zadovoljni, te bi u sinergiji svih trebalo stvoriti poslovne politike koji će to promijeniti", ocijenila je Divić, dodajući da se tako nešto od Hrvatske očekuje i slijedom EU direktiva.
Prikupljanje i razvrstavanje
O tome je nešto više govorila Sandra Radović iz sektora za održivo gospodarenje otpadom Ministarstva zaštite okoliša i energetike i i Dunja Drmač iz briselskog sjedišta europskog krovnog udruženja za tekstil Eurotex, pri čemu su obje naglasile da će se po novim EU direktivama do 2025. tekstilni otpad morati obvezno prikupljati i razvrstavati.
Drmač iz Eurotexa je kazala da to udruženje kroz nacionalna udruženja okuplja oko 177 tisuća malih i srednjih tekstilnih tvrtki iz Europe, u kojoj tekstilna i odjevna industrija bilježe rast, ali i sve više se okreću kružnoj ekonomiji, koja je isplativa, a za što su najveće prepreke nedovoljno znanja, previše administracije, preveliki troškovi, problemi s kemikalijama i drugo.
"Prošle godine smo počeli prikupljati primjere dobre prakse tekstilnih tvrtki koje su po pitanju recikliranja otpada tekstila i vune već puno napravile, i trenutno je takvih u našoj bazi 21 u Europi. Vjerujemo da će ih uskoro biti puno više, jer je to budućnost", kazala je Drmač.