Toležan Barlibajev veleposlanik je Republike Kazahstan u Hrvatskoj u doba kad s jedne strane dolazi do važnih promjena u njegovoj zemlji, a s druge do jačanja odnosa s našom zemljom.
Proteklih smo dana svjedočili silasku predsjednika Nursultana Nazarbajeva s položaja.
- Da, gospodin predsjednik je 19. ožujka odlučio napustiti taj položaj. Privremeni je predsjednik postao Kasim-Žomart Tokajev. Predsjednik Nazarbajev je vodio Kazahstan od raspada Sovjetskog Saveza i stjecanja neovisnosti te je radio na stabilizaciji zemlje koja je u devedesetim godinama pretrpjela veliku krizu. No, od 2000. do 2009. godine ostvarivali smo gospodarski rast od 10 posto godišnje, najviše na svijetu uz Kinu i Katar. Sad je došlo do usporavanja, rast je 4,5 posto, ali vlada inzistira da se podigne na 7 posto.
Predsjednik Nazarbajev se odlučio na mirnu tranziciju vlasti, pa će se 9. lipnja održati predsjednički izbori na koje se već prijavilo više kandidata. Nazarbajev je dao podršku Tokajevu, što je važan korak. Naime, predsjednik Nazarbajev je sačuvao kontrolu nad političkim procesima, sve se mora s njime usuglasiti kako ne bi došlo do krize.
Kakvi su odnosi Hrvatske i Kazahstana?
- U velikom usponu. Mi smo otvorili veleposlanstvo u Zagrebu još 2007. godine, a 30. travnja u Kazahstan putuje hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović-Burić, koja će najaviti otvaranje hrvatske ambasade. To će dodatno ojačati našu suradnju jer u Kazahstanu je važna politička podrška poduzetničkim projektima. Želim naglasiti kako je prije samo tri godine robna razmjena naših dviju zemalja iznosila 30 milijuna dolara, a sada se popela na 353 milijuna. U Kazahstanu su hrvatske tvrtke cijenjene, pozitivan su trag ostavili Ericsson Nikola Tesla, Dalekovod, Montmontaža koja trenutno u glavnom gradu, Nursultanu, gradi poslovni kompleks koji će nositi ime Zagreb, a posebno je popularan Aqua Maris, pa volim reći da gotovo svaki Kazahstanac u nosu osjeća miris Jadrana. Na svemu ovome moram zahvaliti premijeru Andreju Plenkoviću, koji je pokazao veliki interes za jačanje veza između naših država.
Koji su daljnji planovi?
- U Splitu ćemo otvoriti počasni konzulat 6. svibnja, to će mjesto preuzeti gospodin Mateo Tramontana. Otvorit ćemo i predstavništvo nezavisne državne firme KazakhInvest za investicije, koja je odlučila doći uz podršku gospodina Ivana Pirića, koji je puno pomogao razvoju nogometa u Kazahstanu, a nadamo se da ćemo i na sportskoj razini ostvariti veću suradnju. Želimo učiti od zemlje koja je druga na svijetu u nogometu, na čemu čestitam Hrvatskoj. Sredinom svibnja u gradu Aktauu održat će se prvi Kaspijski lučki i brodarski forum, gdje bi mnoge hrvatske tvrtke mogle pronaći poslove. Jer, Kaspijsko je more sve važnija poveznica Srednje Azije i Europe. Nadamo se dolasku Brodotrogira, primjerice.
Nadam se da ćemo tijekom posjeta ministrice Pejčinović-Burić uspjeti dogovoriti formiranje međuvladine komisije koja bi dodatno poticala sve oblike suradnje između naše dvije države. Očekujem da nakon toga trgovina opet u kratkom razdoblju poraste deset puta. Potencijal je velik.
Kazahstan je važni dio kineskog projekta “Jedan pojas, jedan put”.
- Mi smo još prije deset godina potpisali sporazum o suradnji s Kinom, a kad je Peking lansirao svoj projekt, odmah smo se uključili. I postali smo izuzetno važna točka u povezivanju Kine i Europe: gradi se veliki magistralni put, duži od 4000 kilometara, od naše kineske do ruske granice. Tu su i luke na Kaspijskom moru, razvijanje željezničkih pruga, moćna infrastruktura koja je dovela do velikog prometa roba preko Kazahstana. I vidimo Hrvatsku kao važan dio ovog projekta, smatramo da je najbolja točka iz koje se može ući u srednju i istočnu Europu. Jugoistočna vrata EU za Kazahstan je Hrvatska. Povijesna veza postoji još od doba Marca Pola, koji je opisao našu zemlju u svojoj knjizi. I želim dodati da je Hrvatska treći najvažniji partner Kazahstana na ovom prostoru, odmah iza Rumunjske i Grčke.
Pribojava li se Kazahstan ekstremizma koji se lažno poziva na islam?
- U našoj je zemlji 130 nacionalnih manjina. U razredu sam bio jedini Kazahstanac, a u cijeloj nas je generaciji bilo samo pet ili šest. Ali u razredu je bilo 12 Nijemaca. Predsjednik Nazarbajev je kao temelj budućnosti Kazahstana postavio međureligijski dijalog i toleranciju. Evo jedne osobne priče: dok sam bio na službi u Poljskoj, nazvala me majka i pitala molim li se. Rekao sam joj da ne jer nema džamije. A ona me pitala postoji li crkva. Rekao sam da postoji. ‘Otiđi lijepo u crkvu i pomoli se, mi štujemo istog Boga’. Pokrenuli smo i međunarodni interreligijski skup na kojem se svake tri godine raspravlja o kulturnom i vjerskom dijalogu. To je Kazahstan, to je naša svakodnevna slika, a ideju religijske tolerancije potičemo i globalno.
Postali ste i važna točka međunarodnih pregovora.
- Upravo ovih dana kod nas traje novi krug mirovnih pregovora o Siriji, takozvani astanski proces, kod nas su održani neki od prvih pregovora vezanih uz iranski nuklearni sporazum, preciznije dva kruga pregovora. A u rujnu organiziramo veliki susret predsjednika parlamenta Euroazije. Bit će tu sve zemlje, Kina, Japan, Iran, Turska. Iz ove regije su nam dolazak potvrdile BiH i Crna Gora. Nadamo se da će i predsjednik Sabora biti naš gost.