Deranja u Njemačkoj

'Obrazovni sustav trebalo bi urediti tako da djeca što lakše mogu krenuti na tržište rada'

AUTOR:

  • Lea Balenović

OBJAVLJENO:

7.12.2018. u 9:18

AUTOR:

  • Lea Balenović

OBJAVLJENO:

7.12.2018. u 9:18

Lea Balenović / Hanza Media

Gordana Deranja, Predrag Štromar, Dražen Opalić (savjetnik ministra Marka Pavića) i Ivan Bulić (generalni konzul RH u Düsseldorfu)

U Düsseldorfu je održan tradicionalni godišnji skup hrvatskih tvrtki koje posluju izvan hrvatskih granica, koji je bio usmjeren na teme zadržavanja radnika i uvođenja stimulativnih mjera poput međunarodne rente i trećeg stupa plaćenog od poslodavaca. Organizator je bio Ingra-DET, najveće i najstarije poslovno udruženje u Hrvatskoj i inozemstvu.

Velika se pozornost dala direktivi Europske unije, prema kojoj će tzv. izaslani radnici prvu godinu rada na određenom projektu moći raditi prema hrvatskom radnom pravu, a tijekom drugih 12 mjeseci njihovo radno vrijeme, godišnji odmor, minimalna plaća te ostali radni uvjeti bit će izjednačeni s onima njemačkih radnika. Nakon isteka te dvije godine hrvatski će se radnik morati vratiti u Lijepu našu. Na koliko dugo, još se ne zna. Tako će poslodavci kao ugovaratelji posla morati snositi određeni rizik.

Naime, budući da hrvatski radnici upućeni u inozemstvo djeluju unutar hrvatskog socijalnog sustava te nakon dvije godine rada u određenoj državi moraju"pauzirati" i vratiti se u Hrvatsku na dva mjeseca, nije jasno hoće li isto pravilo vrijediti i za radno pravo. Točnije, prema riječima Zorana Andračeca, direktora Ingre, "nije jasno je li pauza između izaslanja na hrvatskom radnom pravu dva ili više mjeseci, a nije ni jasno kako će se primijenjivati radno pravo povoljnije za radnika u konfliktu dvaju prava".

Nedostatak radne snage već je dugo problem poslodavaca, kako onih koji posluju u Hrvatskoj tako i onih koji imaju prijavljene kompanije u inozemstvu, a rješenje problema koji mori hrvatske poslodavce mnogi vide u obrazovanju i reformi hrvatskog obrazovnog sustava.

- Na obrazovanju i dalje treba puno raditi. Želimo radnu snagu iz Hrvatske, ali trenutno je nema, pa smo prisiljeni orijentirati se na uvoz radne snage. Obrazovni sustav trebalo bi urediti tako da djeca što lakše mogu krenuti na tržište rada. Hrvatska udruga poslodavaca pokrenula je niz inicijativa kojima smo spojili sveučilišta i poduzetnike kako bi se ostvarilo što više praksi - rekla je Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), te dodala da se prošle godine 400 poduzetnika uključilo u njihovu inicijativu kojom je studentima pružena prilika da dobiju uvid u praktični dio poslovanja.

No, kako je naglasio Predrag Štromar, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja, i hrvatska Vlada radi na "približavanju teorije i prakse" i ujednačavanju obrazovnog sustava i tržišta rada. Tako će se, nada se Štromar, barem djelomično riješiti problem radne snage.

- Na sjednici Vlade donesen je Zakon o udžbenicima, koji je temelj za nastavak reforme koja od sljedeće školske godine ulazi u sve škole. Uvodimo i dualno obrazovanje u srednjoškolski sustav, koje će omogućiti da učenici najveći dio vremena provedu kod poslodavca, dok školski kurikulum također predviđa veći naglasak na strukovne predmete. Radi se o eksperimentalnoj fazi, cilj je da upisne kvote određuju poslodavci, a učenici moraju primati plaću za svoj rad. I za te promjene u obrazovanju Hrvatska je prvi put dobila pohvale Europske komisije – pohvalio se ministar Štromar.

Hrvatskih je izaslanih radnika 40.000, a objasnili su nam kako su često pogrešno percipirani kao osobe koje novac i radnike izvlače iz države.

- Ne izvlačimo radnike iz Hrvatske, nego ih povećanim prihodom koji stječu na privremenom radu u svojim tvrtkama u inozemstvu, zapravo, u Hrvatskoj zadržavamo. Izaslani radnici koji rade izvan Hrvatske za naše tvrtke samo su privremeno u inozemstvu, a vrate se s novcem i znanjem, čime se u Hrvatskoj pokreće proizvodnja - objasnio je Zoran Andročec. Dodao je da je njihov cilj mladim ljudima i njihovim obiteljima pružiti sigurnost kako ne bi imali potrebu za iseljavanjem. Za to je, podsjetio je Andročec, potreban bolji socijalni sustav države, reforme u svim resorima, a posebice razvoj znanja, obrazovanja i unapređenje tehnologije.