Digitalna razvijenost

Novo istraživanje: rast digitalizacije od 1% trajno povećava zaposlenost za 1,2%

AUTOR:

  • Tea Trubić

OBJAVLJENO:

3.7.2018. u 14:09

AUTOR:

  • Tea Trubić

OBJAVLJENO:

3.7.2018. u 14:09

Zagreb, 020718.
Kongresna dvorana Ekonomskog fakulteta, Kennedyjev trg.
Konferencija Indeks digitalizacije potencijal i prepreke brzem rastu.
Na fotografiji: Maruska Vizek.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Suvar / CROPIX / CROPIX

Konferencija Indeks digitalizacije potencijal i prepreke brzem rastu; dr.sc. Maruška Vizek

- Hrvatska po digitalnoj razvijenosti definitivno nije kao Afrika, ali nije ni kao Švicarska, stoga je prostora za napredak mnogo. - jedan je od zaključaka istraživanja o digitalnoj razvijenosti Zapadnog Balkana, koje je jučer predstavila autorica studije dr. sc. Maruška Vizek u konferencijskoj dvorani Ekonomskog fakulteta.

Konferencija je prvi put do sada okupila stručnjake i najvažnije hrvatske igrače u digitalizaciji kako bi kroz konstruktivnu raspravu i prezentaciju nedavno provedenog istraživanja pronašli rješenja za unapređenje digitalne infrastrukture u državama Zapadnog Balkana.

Studija nastala u organizaciji regionalne inicijative WB6 prva je u sklopu koje su izračunati indeksi digitalizacije svih šest zemalja Zapadnog Balkana i stavila ih u međusoban odnos. Rezultate istraživanja predstavili su ravnateljica Ekonomskog instituta dr. sc. Maruška Vizek te voditelj Centra za studije o jugoistočnoj Europi Sveučilišta u Grazu prof. dr. sc. Florian Bieber.

Snažna povezanost

Provedeno je istraživanje potvrdilo snažnu povezanost između indeksa digitalizacije i razvijenosti nacionalnog gospodarstva. Jedan od najvažnijih zaključaka studije je da će povećanje investiranja u razvoj digitalne infrastrukture po stopi od 1 posto rezultirati porastom BDP-a od 0,67 posto.

Prema rezultatima, digitalizacija najpozitivnije utječe na poduzeća u proizvodnom i uslužnom sektoru, što znači da povećanjem investicija u digitalnu infrastrukturu može omogućiti reindustrijalizaciju zemlje, kao i brži rast izvoza. Unatoč tome što su kritičari nerijetko navodili da će se investiranjem u digitalizaciju ugasiti radna mjesta, studija je dokazala da povećanje digitalizacije od 1 posto u poduzećima zapravo trajno povećava zaposlenost za 1,2 posto.

- Ako telekomunikacijski sektor godišnje investira 2,2 milijarde kuna, studija dokazuje da bi se time kreiralo 11.544 novih radnih mjesta te bi se povećao BDP za 0,75 posto - istaknula je Vizek predstavljajući zaključke istraživanja.

Studija također dokazuje da digitalizacija ima najpozitivnije učinke u ruralnoj sredini, zbog čega bi trebala postati jedna od bitnih mjera svake vlade Zapadnog Balkana.

Kvalitetnija digitalna infrastruktura imala bi pozitivan učinak i na migracije, s kojima se sve te zemlje trenutno bore.

- Osnaživanjem digitalne infrastrukture otvorili bi se novi poslovi kojima bi se ljudima omogućilo da ostanu u svojoj zemlji i od kuće rade u inozemstvu - naglasio je prof. Bieber.

Neke od preporuka ekonomskih stručnjaka za poboljšanje digitalne infrastrukture su ulaganje u ljudski kapital, digitalizacija javnih usluga te investiranje u povezivost. S druge strane, najveći izazovi budućem razvoju digitalne infrastrukture su broj i visina fiskalnih i parafiskalnih nameta, brzina dobivanja potrebnih dozvola, porezno opterećenje te nedostatak vještina.

Ubrzanje procesa

Rezultati istraživanja bili su kvalitetna podloga za raspravu najistaknutijih hrvatskih stručnjaka iz sektora digitalizacije.

Tijekom dvije panel-diskusije raspravljalo se o načinima ubrzanja procesa digitalizacije, kao i o tome kako iskoristiti njezin puni potencijal.

- Za jednu malu Hrvatsku vidim puno prilika u području digitalizacije, ako smo uspješni u nogometu, turizmu, zašto ne bismo bili dobri i u području AI-ja? Da nam država izađe u susret i ne postavlja ovakve namete, mogli bismo puno toga napraviti. Predsjednici uprava koji budu mogli napraviti digitalne reforme, osvojit će budućnost - rekao je  Milan A. Račić, suosnivač i Chief Growth Officer Gideon Brothersa.