U prva četiri mjeseca ove godine, prema podacima Hrvatske udruge banaka, došlo je do snažnog oporavka novoodobrenih kredita u svim tržišnim segmentima. Tako je iznos novih stambenih kredita građanima povećan za gotovo 15 posto, a onih za ostale namjene gotovo 30 posto. Novoodobreni krediti poduzećima istodobno su porasli 9,9 posto.
- Nakon što je kriza u Agrokoru u toku prošle godine poremetila očekivanja na strani potražnje za kreditima i utjecala na procjene rizika i ponašanje na strani ponude, u ovoj je godini primjetno otpuštanje privremeno zapetih kočnica u oba segmenta privatnog kreditiranja - i u poslovima s poduzećima i u poslovima sa stanovništvom, objašnjava HUB u najnovijoj publikaciji HUB Pregled.
Pritom navodi kako brže rastu krediti poduzećima manjih pojedinačnih iznosa i onih najvećih, "što ohrabruje u pogledu daljnjeg gospodarskog rasta i promjena gospodarske strukture". Također, primjetan je porast udjela kredita s valutnom klauzulom u novim kreditima, dok potražnja za kunskim kreditima raste sporije ili čak pada. U prva četiri mjeseca kunski stambeni krediti u kunama su smanjeni za 21,4 posto, dok su oni odobreni uz valutnu klauzulu povećani za 54,8 posto. Kod kredita za druge namjene kunski kredit su rasli 24,7 postom, a oni uz valutnu klauzulu za 45,3 posto.
Razlike u kamatnim stopama
HUB to objašnjava reakcijom građana na razlike u kamatnim stopama koje su se na kredite s valutnom klauzulom nastavile smanjivati. Također, ističu kako su na strani ponude, banke sve više ograničene nedostatkom kunskih izvora sredstava, "što naročito dolazi do izražaja pri odobravanju dugoročnih stambenih kredita koji u kunama bilježe oštar pad". U slučaju poduzeća također upozorava da je kreditni sustav na strani ponude "dotaknuo limite kunskih izvora", osobito za dugoročne kredite. Jer, kako se povećava potražnja za dugoročnim kreditima, banke su "prisiljene uravnotežiti ročnu strukturu uz pomoć inozemnih instrumenata (jer domaćih, osim strukturnih repo operacija, nema)". Zbog toga je udjel inozemne u ukupnoj pasivi nakon dugo godina pada, počeo bilježiti rast.
Kada je riječ o kamatnim stopama, HUB gotovo uvijek ističe da se one kreću "unutar intervala eurozone". Prosječne kamatne stope na kratkoročne depozite stanovništva pale su ispod jedan posto, pri čemu je tijekom 2017. zabilježen značajniji pad prosječnih kamatnih stopa, ali kreću se "unutar intervala eurozone". Istodobno, nova statistika ECB-a u koju je uključena i Hrvatska pruža uvid u efektivne kamate stope na stambene kredite s rokom dospijeća preko 10 godina. One su u Hrvatskoj u ožujku 2017.iznosile 3,91 posto i kretale su se "ispod gornjeg ruba intervala kamatnih stopa za države koje su uvele euro". Među zemljama članicama euro područja, navodi HUB, Litva i Latvija imaju više kamatne stope na ovu vrstu kredita, a sve nove članice izvan euro područja imaju više stope.
Kamatna stopa na potrošačke kredite od 1 do 5 godina u ožujku 2018. iznosila je 5,6 posto i kretala se "unutar intervala kamatnih stopa euro područja, bliže donjem rubu". Više stope zabilježene su u bankama u baltičkim državama, Slovačkoj, Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu te Danskoj i Velikoj Britaniji i u većini članica EU izvan euro područja.
Oporavak novih poslova
Brz oporavak novih poslova, navodi HUB, otvara mogućnost za smanjenje kamatne marže (razlika između kamatnih stopa po kojoj se štedi i one po kojoj se posuđuje novac). Njen godišnji "pomični prosjek" smanjio s 2,87 postotnih bodova u zadnjem tromjesečju prošle godine na 2,83 u prvom tromjesečju ove 2018.
-To je prvo smanjenje ovako definirane marže nakon pet godina, navodi se, uz objašnjenje kako kreditna ekspanzija u sprezi s jačanjem potražnje i konkurencije dovodi do smanjenja kamatne marže. U takvim uvjetima, ističe se u publikaciji, rast dobiti banaka može proizaći samo iz povećanog volumena posla ako se isključe vrijednosna usklađenja odnosno ispravci vrijednosti.
Iako brojke pokazuju da novoodobreni krediti značajnu rastu, ukupna razina kredita se smanjuje, dijelom zbog nastavka prodaje lošeg kreditnog portfelja. Tako su ukupni plasmani banaka u travnju bili jedan posto ili 2,3 milijarde kuna manji nego u istom mjesecu lani. Gledano po sektorima, u travnju su krediti stanovništvu nastavili rasti po međugodišnjoj stop od 2,1 posto, dok je u sektoru poduzeća zabilježen nastavak negativnih stopa, pri čemu je stopa od -3,5% bila nešto viša nego na kraju 2017. godine. Najveća promjena u odnosu na prethodne godine zabilježena je u kategoriji kredita državi koji se kontinuirano smanjuju po stopi od oko 12 posto, "što je posljedica manjih potreba za financiranjem države uslijed smanjenja deficita". M.K.