Zbog krize izazvane koronavirusom Vlada je donijela paket gospodarskih mjera za pomoć radnicima, poduzetnicima i gospodarstvu. Na konferenciji za novinare u Banskim dvorima okupljenima se obratio premijer Andrej Plenković.
- Pandemija koronavirusa mijenja svijet. Globalizacija kakvu poznajemo, trgovina kakvu poznajemo se mijenja - istaknuo je premijer, dodajući kako broj zaraženih munjevito raste.
Život i proizvodnja su stale u brojnim država. Ulice brojnih gradova su puste, otkazane su manifestacije, sportska događanja, ali i turizam. Sve to ukazuje na činjenicu da će ova kriza imati veliki utjecaj na gospodarstvo, a još uvijek nitko ne može reći koliko će trajati ni kakve će biti njene posljedice, nastavio je Plenković.
Istaknuo je kako se danas nalazimo pred puno većom krizom od one 2008. godine, te da se u ovakvim uvjetima moramo pripremiti za tešku bitku, ali i sačuvanje svakog radnog mjesta zbog čega je Vlada prošli tjedan izašla s prvom fazom gospodarskih mjera.
- Najvažnije je da sačuvamo gospodarsku aktivnost - pojasnio je Plenković, dodajući kako je sada pred nama bitka za sačuvanje radnih mjesta, te da će Vlada svoje mjere prilagođavati situaciji.
Premijer je istaknuo kako su danas otvorena i dva računa ministarstva financija, jedan za koronavirus, te jedan za posljedice potresa gdje svaki građanin može donirati dio sredstava. Također, donacijama će se pridružitit i ministri.
- Mi smo svjedoci simetričnog šoka, istodobnog pada ponude, proizvodnje i potražnje u svim gospodarstvima na svjetskoj razini. Tako nešto nije zabilježeno u modernoj povijesti, kazao je.
- I druge države će poduzeti iste ili slične mjere, objasnio je. Uz sve nam se dogodio i potres koji druge države nisu imale.
Ići ćemo u rezanje svih troškova koji nisu nužni na rashodovnoj strani. Sve ove naše mjere su pripremljene na jedinstven i cjelovit način, osmišljenje su kao koncept pristupa za ovu prvu inicjalnu fazu.
Mi ćemo našu plaću donirati za ožujak donirati na račun za Zagreb, kazao je Plenković.
Od Vladinih mjera izdvojio je tri horizontalne mjere namijenje pomoći gospodarstvu - beskamatnu odgodu javnih davanja poduzetenicima s poteškoćama. "To znači, nema poreza na dohodak, na dobit, doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje", rekao je.
Financiranje 100 posto troška neto minimalne plaće po zaposlenom
Ta je mjera za prva tri mjeseca, po potrebi još tri mjeseca. Ne znači da je to kraj, poručio je premijer.
Druga mjera je usmjerena očuvanju zaposlenosti - financiranje 100 posto troška neto minimalne plaće po zaposlenom.
Kao treću izdvojio je mjeru usmjerenu mikro, malim i srednjim poduzetnicima i odnosi se na kredite za likvidnost i radni kapital, uz poček od 12 mjeseci i vrlo nisku kamatu stop.
"Mi ćemo osiguravati mjere za financiranje gospodarstva. Već smo kazali da ćemo na rashodnoj strani proračuna ići u rezanje svih troškova, apsolutno svih koji nisu nužni i nastojati uključiti sve mjere i sredstva koja su nam na raspolaganju kao članici Europske unije", rekao je premijer, iznoseći kako će Hrvatskoj za potrebe likvidnosti države žurno biti na raspolaganju dodatnih 240 mlijuna eura, odnosno 1,8 milijardi kuna.
Ponovio je da Hrvatska ovu krizu, za razliku od ranijih, dočekuje sa stabilnijom i otpornijim gospodarstvom nego prije.
Istaknuo je i kako je potrebno brzo, promišljeno i odlučno donositi odluke radi zaštite sugrađana, društva i gospodarstva te kako će se mjere pomoći gospodarstvu prilagođavati sukladno razvoju situacije.
Marić: Odgađaju se sve vrste poreznih davanja
Ministar Zdravko Marić istaknuo je kako se od danas mogu podnijeti zahtjevi poreznoj upravi za mogućnost odgode plaćanja pojedinih javnih i poreznih davanja.
- Od danas se mogu podnositi zahtjevi za odgodu plaćanja doprinosa i poreza i njihovu obročnu otplatu. Kriteriji su krajnje jednostavni i prohodni. Ako imate pad prihoda od 20 posto jedan je od uvjeta, to je već kvalifikacija i u mogućnosti ste neplaćanja javnih davanja. Mi smo postavili kriterije i vremenski rok, kamo sreće da će ovo biti dovoljno, ali svi smo duboko svjesni da će efekte pandemije proći razdoblje o kojem govorimo, a to su 3+3 mjeseca - rekao je ministar i objasnio da poreznim obveznicima nakon kraja krize, svi troškovi neće doći na naplatu odjednom, već će biti omogućena beskamatna odgoda na 24 rate.
Ministar Marić istaknuo je kako ovaj prvi inicijalni set mjera može polučiti efekt u kratkom roku, ali da Vlada mora početi planirati i mjere za duže razdoblje.
Odgađaju se sve vrste poreznih davanja, kaže Marić, te je dodao kako će povrat poreza ove godine ići ranije.
Marić apelira da sustav e-porezna bude primarna i uporišna linija komunikacije. Tu je i kanal "pišite nam", dok ministar financija sugerira da se telefonski pozivi zbog "zagušenosti" najmanje koriste.
Pravilnik koji je danas stupio na snagu iznimno predviđa da podnositelj zahtjeva za dospjelu obvezu PDV-a može biti poduzetnik koji u prethodnoj godini nije ostvario vrijednost isporuka dobara i usluga u iznosu većem od 7,5 milijuna kuna (bez PDV-a) te koji poreznu osnovicu utvrđuje prema obavljenim isporukama sukladno posebnom propisu o porezu na dodanu vrijednost.
"Oni koji su u tom dijelu do 7,5 milijuna kuna, pod uvjetom da PDV po izdanim računima nije naplaćen, kao i da postoji dodatan utjecaj na likvidnost, govorimo o PDV-u već za ožujak, odnosno za one koji prijavljuju tromjesečno, za prvi kvartal, i takvi imaju odgodu, i tako svaki mjesec iduće primjene", pojasnio je Marić, napomenuvši da se radi o novini u odnosu na mjere predstavljene prošli tjedan.
Tko zadovoljava uvjete i obavi prijavu, na taj se način kvalificira i dobiva odmah obavijest od Porezne uprave da je zahtjev prihvaćen i ide u obradu, kaže Marić.
Marić je poručio kako je razgovarao i sa svim vodećim bankama u Hrvatskoj o moratoriju kredita za građane i poduzetnike. Osim toga, u suradnji s HAMAG-BICRO-om Vlada će osigurati dodatna likvidna sredstva za, prije svega obrtnike i male poduzetnike.
Aladrović: osigurano 5 milijardi kuna
- Do ovog trenutka imamo oko 7.400 prijava poslodavaca koje uljučuju oko 40 tisuća radnih mjesta - kazao je ministar Josip Aladrović, te dodao kako se 80 posto zahtjeva već obradilo.
Ovaj paket mjera Ministarstva rada prije svega namjenjene su onim najosjetljivijim sektorima, točnije ugostiteljima, ali i ostalim uslužnim djelatnostima.
Ciljane skupine koje su obuhvaćene tom mjerom su turizam i ugostiteljstvo, prijevoz i skladištenje, radno intenzivne industrije te poslodavaci iz djelatnosti zdravstvenog turizma.
"To su grane koje su prve pogođene koronavirusom", rekao je Aladrović, dodavši da će u mjere biti uključene i druge djelatnosti koje se osjećaju pogođene krizom.
Poslodavci kojima je odlukom Stožera civilne zaštite onemogućen rad na određeno razdoblje automatski su uključeni u tu mjeru, kao i svi drugi poslodavci koji mogu dokazati utjecaj koronavirusa na svoje poslovanje, istaknuo je ministar.
Naglašava i kako se željelo naglasiti osiguranje djelatnosti mikro poduzeća pa se tako posebno stimuliraju svi oni koji imaju do deset zaposlenika.
Kriteriji za sam odabir i mogućnost apliciranja na mjeru definirani su krajem prošlog tjedna na sjednici Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Kriteriji su, kako je istaknuo, vrlo široki, no prije svega bitno je opisati razloge zbog kojih se traži potpora za očuvanje radnih mjesta i potkrijepit to dokazima.
Kriterij za dobivanje pomoći je pad prihoda poduzeća u prvom tromjesečju od 20 posto i više.
"Ono što prihvaćamo kao opis je nemogućnost novih narudžbi, sirovina, repro materijala, alata neophodnih za rad i sl., kao i samu nemogućnost isporuke gotovih proizvoda", rekao je Aladrović.
Možda su mjere nesavršene, kaže ministar, ali najavljuje i da će kriterije ažurirati već ovaj tjedan i tako omogućiti i drugim poslodavcima, koji su možda onemogućeni u određenom dijelu u korištenju mjera, da mjere i koriste.
Po podacima koje je iznio, više od 80 posto zahtjeva je poslano putem on line obrazaca, a oko 300 djelatnika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje radi isključivo samo taj posao.
Nadalje, uspostavljen je kontakt centar s 50 aktivnih agenata koji odgovoraju na upite poslodavaca i građana.
Aladrović očekuje da prve isplate sredstava krenu do kraja ovoga tjedna, odnosno da se sva sredstva doznače do 15. travnja.
Za te mjere osigurano je, u dogovoru sa Ministarstvom financija, oko pet milijardi kuna, rekao je ministar.
Povoljni mikro zajmovi od tisuću do 25 tisuća eura
Ministar Darko Horvat istaknuo kako je veliki broj mjera stavljeno u funkciju, te da je najvažnije osigurati likvidnost poduzeća pogođenih krizom. Ovom prilikom Horvat je još jednom istaknuo mjere namjenjene poduzetnicima, te je dodao kako su subjekti malih gospodarstava prepoznati kao najranjivija skupina.
Za srednja i velika poduzeća Vlada u suradnji s bankama planira još jednu mjeru koja će startati 1. travnja.
Prva mjera je moratorij svih rata za ruralni razvoj mikro i malih zahtjeva. Neće dospijevati kamata niti glavnica do 31. srpnja. Druga mjera je prolongiranje i moratorij na otplatu svih kredita kojima je jamstvo izdao Hamag BCIRO. Treća mjera su povoljni mikro zajmovi od tisuću do 25 tisuća eura. Kamatne stope smanjuju se na maksimalno jedan postotni poen, poček je 12 mjeseci i rok otplate do tri godine.
To su zajmovi za obrtna sredstva, za to je već osigurana likvidnost. Početak provedbe je 23. ožujak. Četvrta mjera su povoljni uvjeti za mikro i male investicije, za planirano i već započeto ulaganje da nastave svoju proizvodnu ili uslužnu djelatnost. Peta mjera je povećanje stope jamstva za obrtna sredstva. Šesta mjera su mikrozajmovi za ruralni razvoj, iznos zajma je 1000 do 25.000, identična kao i mjera za mala i srednja poduzeća. Sedma mera su zajmovi COVID19, to je novost, starta s 1. 4. U ovom trenu za srednja i velika poduzeća planiramo osmu mjeru, kazao je ministar gospodarstva Darko Horvat.
Državne potpore male vrijednosti za ribarstvo
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković predstavila je mjere pomoći poljoprivrednom sektoru iz prvog seta Vladinih mjera za pomoć gospodarstvu zbog utjecaja epidemije koronavirusa, najavivši da se radi i na dodatnim mjerama.
"Prva mjera koju smo predložili i za koju smo već podnijeli zahtijev EK, osiguranje je fleksibilnosti između stupova zajedničke poljoprivredne politike. Tražimo da nam se omoguće dodatna sredstva u treći stup, odnosno u osiguranje dovoljnog dohotka poljoprivrednicima. Planirani iznos u odnosu na moguću fleksibilnost u ovom trenutku je minimalno 120 milijuna kuna ukoliko EK, uz potporu i drugih zemalja, to podrži", kazala je Vučković.
Druga mjera je program potpora malih vrijednosti za mikro segment poljoprivrede, za obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrte, poslodavce koji imaju jednog do deset zaposlenih i u ovom su trenutku najosjetljiviji. Za taj program predviđa se osigurati 53 milijuna kuna proračunskih sredstava. Program se odnosi na različite sektore biljne i stočarske proizvodnje i biti će objavljen najkasnije početkom idućeg tjedna, najavila je Vučković.
Treća mjera je namijenjena uspostavljanju kreditne linije za malo gospodarstvo i za sektor drvno-prerađvačke industrije. Riječ je o kreditima do 25 tisuća eura, s kamatom do 0,5 posto, a linija se, kako je navela, financira iz Programa ruralnog razvoja.
Što se sektora ribarstva tiče, Vučković je rekla da su EK podnijeli zahtijev da se ponovo uspostave mjere privremene obustave ribolova.
"Pomoću te mjere omogućeno je poslodavcima u ribarstvu financirati pune plaće djelatnicima i mislimo da je to najbolje u ovom trenutku. Rasprava o toj mjeri očekuje se sutra putem video konferencije", izjavila je Vučković, napominjući kako se pomoću toga namjerava pomoći segmentu malog, priobalnog ribolova s najmanje 30 milijuna kuna.
Sljedeća mjera koja se odnosi na sektor ribarstva i akvakulture su nove državne potpore male vrijednosti za ribarstvo. Po riječima Vučković, odobreno je povećanje potpore s 30 na 120 tisuća eura. Ta mjera moći će se koristiti do kraja godine.
Neke od mjera su i mogućnost sufinanciranja ambalaže u sektoru ribarstva, zatim mjere odgode plaćanja naknada za koncesije i privez brodova u ribarstvu i dr., rekla je Vučković.
