Novi EU proračun: Smanjenje iznosa za nove članice ugrozit će gospodarski rast Hrvatske

Europska komisija iznijet će dugoočekivani prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Iščekuje ga se s nestrpljenjem jer se spekulira o značajnim promjenama kohezijske politike, za koju je išao velik dio proračuna EU i od koje su najviše koristi imale nove, slabije razvijene članice Unije.

Bit će to prvi višegodišnji financijski okvir nakon Brexita. Izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije ostavit će rupu u njezinu proračunu od oko 14 milijardi eura godišnje. To će se vjerojatno nadoknaditi povećanjem uplata drugih država članica, ali i rezanjem omotnica za neke programe. Za Hrvatsku je bitno da se u kohezijska sredstva zagrabi što je manje moguće.

Hrvatskoj je iz kohezijske politike trenutno na raspolaganju 8,6 milijardi eura za razdoblje od 2014. do 2020., a uz to ima i 2,3 milijarde za ruralni razvoj. Ako se ostvare najave o smanjenju transfera iz blagajne EU prema novim članicama, tranzicijskim članicama Unije u sljedećem desetljeću prijeti usporavanje gospodarskog rasta. Upozorenje je to uglednog Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW), koje dolazi u trenutku kada su rasprave o usvajanju novog proračuna EU za razdoblje od 2021. do 2027. godine na vrhuncu.

“Ako nove članice EU iz Srednje Europe od 2021. nadalje budu dobivale manje novca, to će ugroziti gospodarski rast u njima, a posebno javne investicije, te će uzrokovati i smanjenje privatnih investicija. U kombinaciji s negativnim demografskim trendovima, to će predstavljati još jedan dugoročni izazov za regiju”, ističe se u studiji.

U priopćenju WIIW-a ne analizira se kako će se izgledno smanjenje priljeva novca iz Bruxellesa u nove članice Unije odraziti na pojedine države. Jasno je jedino da manji dotok novca neće ići u prilog nijednoj od njih. Uostalom, novac iz blagajne EU uveliko je odredio razvoj novih članica u proteklom razdoblju te ga je znatno ubrzao.

Kao pozitivne primjere kako se novac iz fondova EU može dobro iskoristiti za ubrzanje gospodarskog rasta, analitičari obično izdvajaju Poljsku, jedinu članicu EU koja je izbjegla recesiju, i Mađarsku.

“Vjerujemo da proračun EU predstavlja ‘win-win’ situaciju za cijelu EU i svako smanjenje moglo bi se negativno odraziti na sve članice. Koristi za siromašnije članice bloka bile su velike i zato je bitno da transferi nastave dolaziti u duljem vremenskom razdoblju kako bi se osiguralo da se zacementiraju već postignuti rezultati i osigura održiva konvergencija”, ističu u WIIW-u.

Manje raspoloživa novca za nove članice, već sada je jasno, negativan je signal i za Hrvatsku, kao uostalom i za ostale države koje su u EU ušle u zadnja tri kruga proširenja.

"Sada se, nakon Brexita, resetira cijeli sustav povlačenja novca iz fondova EU. Svi će izgubiti dio raspoloživog novca, pa tako i Hrvatska, jer je Velika Britanija bila veliki uplatitelj", upozorava Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Ipak, upozoravaju analitičari, moglo bi se reći da je, na određeni način, sreća u nesreći što će Hrvatska smanjenje raspoloživa novca iz fondova EU vjerojatno osjetiti manje od drugih. Hrvatska se ni do sada baš nije iskazala u povlačenju novca koji joj je EU stavila na raspolaganju, pa će i smanjenje financijskog kolača koji Bruxelles priprema prije svega za nove članice osjetiti manje od drugih.

"Jasno je da ćemo imati manje novca na raspolaganju nego sada, no naš problem ni dosad nije bio iznos koji nam je stavljen na raspolaganje, nego mala uspješnost u povlačenju tog novca. U biti, našoj će politici to dati dodatni alibi za slabo povlačenje novca iz fondova EU", ističe Lovrinčević.

I dugogodišnji analitičar WIIW-a Vladimir Gligorov smatra da utjecaj manje financijske omotnice za nove članice ne bi trebao biti prevelik iz jednostavnog razloga što se Hrvatska ni dosad nije pretjerano iskazala u povlačenju novca koji joj je EU stavio na raspolaganje.

"Smanjenje od 10 do 20 posto ne bi se trebalo pretjerano osjetiti, posebno ako se poveća iskorištenost i efikasnost", kaže Gligorov. Upravo na bolju pripremu projekata i veće povlačenje novca kao recept za nove okolnosti koje nas čekaju apelira i Zdeslav Šantić, makroekonomist Splitske banke.

"Ako pripremimo projekte i bolje iskoristimo novac koji nam je sada na raspolaganju, te onaj koji će nam biti na rasplaganju nakon 2021., možemo izbjeći negativne posljedice smanjenja novca iz proračuna EU", kaže Šantić.

Unatoč tome, otvorenim ostaje pitanje hoće li se zavrtanje pipe EU nakon 2021. odraziti i na dinamiku gospodarskog rasta u nas. Ekonomisti ističu da će to prije svega ovisiti o nama samima. No, osim iskorištavanja fondova EU i brzine reformi, na to će, upozoravaju, utjecati i stanje u okruženju i politička stabilnost.

"U velikoj će mjeri to ovisiti i o tome hoćemo li ući u eurozonu jer bi članstvo u zoni eura potaklo gospodarski rast u nas", smatra Šantić.

"Hrvatska polako, ali sigurno ulazi u desetljeće stagnacije. Naše su stope gospodarskog rasta manje od onih koje bismo mogli ostvariti, kao što su manje i od onih u drugim novim članicama EU. U sljedećih pet do sedam godina ne očekujem da ćemo ostvarivati stope gospodarskog rasta veće od tri posto", zaključuje Novotny.