“Facebookova elektronska pošta pokazuje njegovu pravu misiju: namlatiti pare i skršiti konkurenciju”.
Ovim je naslovom The New York Times više nego precizno definirao dosege nove afere koja se sručila na ovu tehnološku kompaniju čiji ugled u javnosti opada iz dana u dan.
Damian Collins, konzervativni zastupnik u britanskom parlamentu i čelnik odbora za medije i kulturu, u srijedu je, u jeku rasprava o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz EU, objavio dokumente koji potvrđuju da je Facebook određenim tvrtkama, među kojima su Netflix i Airbnb, omogućio privilegiran pristup korisničkim podacima. Aplikacija za pronalaženje partnera Badoo i za usluge prijevoza Lyft također su bile na listi kompanija koje su imale tu privilegiju, a kanadski The Globe and Mail otkrio je da je poseban tretman imao i Royal Bank of Canada.
Dokumentacija
Britanski je zastupnik dokumente dobio od programerske tvrtke za razvoj aplikacija Six4Three koja trenutno vodi sudsku bitku s Facebookom. Inače, Six4Three je sada propala aplikacija koja je omogućavala korisnicima da traže slike osoba koje nose bikini koristeći podatke koje su dobivali od Facebooka.
“Dokumenti koje je Six4Three prikupio za svoj neutemeljen slučaj samo su dio priče i predstavljeni su na način koji obmanjuje, bez šireg konteksta”, rekao je glasnogovornik Facebooka. “Stojimo pri promjenama koje smo uveli 2015. godine s ciljem sprečavanja dijeljenja korisničkih podataka drugim tvrtkama”, rekao je.
U tvrtki kažu da su, kao svaka druga kompanija, imali interne razgovore o raznim načinima pomoću kojih žele izgraditi održiv poslovni model. “Činjenice su jasne. Nikada nismo prodali podatke naših korisnika”, tvrde u Facebooku.
Netflix, Airbnb, Lyft i Badoo se o cijelom slučaju uopće nisu oglasili.
Zastupnik Colllins je objavio izvješće na 223 stranice u kojima se nalazi interna kompanijska komunikacija između 2012. i 2015. godine, a među porukama su i one koje je slao osnivač i čelni čovjek ove društvene mreže Mark Zuckerberg. Collins je rekao kako smatra da je nužno bilo objaviti mailove jer potvrđuju spornu praksu kojom Facebook iskorištava svoju dominantnu ulogu na medijskom tržištu.
“Samo naprijed”
U dokumentima su poruke koje je Zuckerberg slao višem direktoru Justinu Osofskom 2013. godine, a u kojima zabranjuje pristup podacima Vineu, usluzi za razmjenu videosadržaja u vlasništvu Twittera. To se dogodilo na dan kad je Twitter pokrenuo svoju uslugu razmjene videosadržaja. “Pripremili smo reaktivni PR (reakciju prema javnosti)”, javlja Osofsky, a Zuckerberg odgovara: “Yup, samo naprijed”. Među mailovima su i oni između Facebooka i nekoliko drugih tehnoloških tvrtki u kojima pristaje dodati neke nove aplikacije na listu onih koji već imaju pristup korisničkim podacima s Facebooka. Osim Badooa, tu su bile uključene i aplikacije za upoznavanje Hot or Not i Bumble. Međutim, nekima je pristup podacima bio odbijen, uključujući uslugu za prodaju ulaznica Ticketmaster i aplikacije Airbiquity. U svakoj od odluka ključno je bilo dobiti “odobrenje s Markove razine”. Nakon objave prepiske iz Facebooka su objavili kako će ublažiti postojeću zastarjelu politiku koja je ograničavala konkurentima korištenje njihovih podataka, prenosi Reuters. Royal Bank of Canada je od Facebooka 2013. godine dobio pristup podacima kako bi napravio aplikaciju za svoju uslugu Messenger, prenosi Globe and Mail. Banka je za kanadske novine izjavila kako je tek dvije godine nakon toga saznala za Facebookovu promjenu pristupa podacima te da nikad nije razmjenjivala podatke svojih klijenata s Facebookom. Društvena je mreža 2014. godine napravila popis oko 100 aplikacija koje su imale kategorizaciju “Markovi prijatelji” ili “prijatelji Sheryl” - ova se potonja odnosi na Sheryl Sandberg, vodeću operativnu dužnosnicu kompanije.
Sandberg se našla pod snažnom kritikom javnosti krajem prošlog mjeseca kad je otkriveno da je naložila zaposlenicima da istraže financijske interese milijardera i filantropa Georgea Sorosa, što je prenio The New York Times.
Naredba je stigla nakon što je Soros u svom govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u siječnju ove godine napao Facebook i Google prozvavši ih “prijetnjom”.
Poslovni model
Američki senator Richard Blumenthal izjavio je kako su ovi dokumenti dio “rastućih dokaza da se Facebook ponaša kaotično, nemarno i da djeluje mimo zakona dajući pristup podacima privatnih korisnika kako bi ostvario financijsku korist”. Naime, druge su kompanije mogle dobiti pristup - kad bi ga “Mark ili Sheryl” odobrili - samo u slučaju da kupe određenu količinu reklamnog prostora od Facebooka. Sam Zuckerberg u jednom mailu iz 2012. godine navodi kako je inspiraciju za taj poslovni model pokupio iz knjiga o radu bankarske industrije.
Jučer je Facebook doživio još jedan udarac. Naime, talijanska agencija za zaštitu konkurentnosti i tržišta izrekla je tvrtki dvije kazne od 10 milijuna eura zbog prodaje podataka korisnika bez da je to nadzorno tijelo bilo o tome “korektno” obaviješteno. Prva je kazna izrečena jer je Facebook uvjerio ljude da otvore račune na toj društvenoj mreži bez da ih se odmah obavijestilo da će se njihovi podaci prikupiti i koristiti u komercijalne svrhe. Druga kazna se odnosi na prosljeđivanje korisničkih podataka trećoj strani. Nevolje sada, očito, stižu jedna za drugom.