Poruka Washingtonu

Njemački ministar vanjskih poslova pozvao Washington da se ne miješa Sjeverni tok 2

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

11.1.2019. u 13:30

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

11.1.2019. u 13:30

- 2013. U FOTOGRAFIJAMA CROPIX-A -
Neurath (Njemacka), 071113.
Poduzece RWE je jedno od pet najvecih u Europi po proizvodnji, opskrbi i prodaji elektricne energije i plina. S oko 70 tisuca zaposlenih i proslogodisnjim prihodom od priblizno 53 milijarde eura, RWE opskrbljuje vise od 20 milijuna svojih korisnika u vecem broju europskih zemalja.
Na fotografiji: elekrana na ugljen kapaciteta 2200 MW, vrijedna 2,4 milijardi eura.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX

Ilustracija, elekrana na ugljen

Pitanja energetske opskrbe Europe trebaju se rješavati u njoj, a ne u SAD-u, upozorio je ministar vanjskih poslova Njemačke Heiko Mass u najnovijoj razmjeni poruka između Berlina i Washingtona o izgradnji plinovoda Sjevernog toka 2 koji bi trebao osigurati dopremu plina iz Rusije preko Baltičkog mora do Njemačke.

Massova izjava dolazi nakon najava iz Washingtona da bi se Njemačka trebala pridružiti sankcijama SAD-a prema Rusiji i zaustaviti projekt Sjeverni tok 2, inače bi se, zaprijetila je američka administracija, i sama mogla suočiti s sankcijama.
- Uvođenje jednostranih sankcija Sjevernom toku 2 ne bi bio dobar put – komentirao je njemački šef diplomacije na marginama skupa 'Istočnog komiteta – istočnoeuropske asocijacije njemačke ekonomije'.

Zavođenje sankcija, ustvrdio je Mass, ima smisla kada one nisu same sebi cilj nego su vezane za jasne i izvodljive zahtjeve prema onome na koga se primjenju, što je, istaknuo je, slučaj s sankcijama EU prema Rusiji.
- Sankcije SAD-a prema Rusiji više nisu takav slučaj – referirao se Mass na posljednje zaoštravanje sankcija Washingtona Rusiji. Dao je do znanja kako Sjeverni tok 2 nije samo njemačko-ruski, nego i, kako je kazao, 'sveeuropski projekt'.

Reakcija na Massove izjave stigla je iz američkog veleposlanstva u Berlinu, čiji je glasnogovornik Joseph Giordono-Scholz upozorio kako se Sjevernom toku 2 protive i neke europske države. Iako ih Scholz nije imenovao, otprije je poznato da su protivnici Sjevernog toka 2, među ostalim, Ukrajina i Poljska.
- Podsjećamo i da je Europski parlament izglasao rezoluciju u kojoj je osudio izgradnju Sjevernog toka i pozvao na zaustavljanje njegove gradnje – poručio je Scholz.

Projekt Sjeverni tok 2 podrazumijeva izgradnju dva kraka plinovoda, čiji će ukupni kapacitet iznositi 55 milijardi kubnih metara plina godišnje. Investicija je vrijedna 11 milijardi dolara.

Istodobno s prijetnjama u vezi s Sjevernim tokom 2, SAD Europi nudi projekt uvoza ukapljenog prirodnog plina s američkog tržišta. Njemačka, prema nedavnoj izjavi njezina ministra ekonomije Petera Altmaiera za agenciju Reuters, nije protiv uvoza ukapljenog prirodnog plina iz Amerike i spremna je izgraditi pripadajuću infrastrukturu.

- Vodimo razgovore s investitorima oko poteškoća koji su se pojavile oko lokacija za transport ukapljenog prirodnog plina – naveo je Altmaier.

Plan Njemačke je osigurati više dobavnih pravaca plina što uključuje i daljnju opskrbu plinovodom koji iz Rusije ide preko Ukrajine, koja se upravo zbog mogućeg gubitka naknada za transport ruskog plina, najviše protivi gradnji Sjevernog toka 2.