Poslovanje Ine u prva tri ovogodišnja mjeseca odvijalo se u vrlo izazovnim okolnostima pa su i poslovni rezultati grupe slabiji nego u istom lanjskom razdoblju.
Naime, neto prihod od prodaje u prvom je tromjesečju, kako su objavili u Ini, iznosio nešto manje od 3,95 milijardi kuna, što je sedam posto manje nego u prvom kvartalu prošle godine, dok je CCS EBITDA iznosila 433 milijuna kuna, ili 14 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.
Kao glavne probleme u poslovanju u prvom tromjesečju u Ini navode dosad nezabilježena kretanja na naftnom tržištu u svijetu, odnosno snažan pad cijena nafte, zatim, izbijanje pandemije koronavirusa i kibernetički napad kojem je Ina bila izložena, a koji je, kako kažu, stvorio dodatne izazove na operativnoj razini. Unatoč tome, dodaju, svakodnevno poslovanje i opskrba tržišta odvijali su se neometano i osiguran je kontinuitet poslovanja.
"Početak 2020. godine bio je izazovan za Inu, počevši od kibernetičkog napada pa do izbijanja pandemije Covida - 19. Riječ je o razdoblju koje će stručnjaci za naftnu industriju komentirati u godinama koje dolaze. Nedostatak konsenzusa između članica OPEC+, s jedne strane, te izbijanje pandemije s druge, u kombinaciji je dovelo do tržišne dinamike koju nisu doživjeli ni najistaknutiji profesionalci na tržištu nafte i plina", ocijenio je Sandor Fasimon, predsjednik Uprave Ine.
Dodao je kako je krizni menadžment postao nužan za sve energetske kompanije.
"Ina nije izuzetak te moramo brzo reagirati na novo okruženje. Već smo započeli s primjenom niza mjera, poput analize operativnih troškova i prilagođavanja pojedinih planiranih kapitalnih ulaganja dok ne prestane ekonomski zastoj uzrokovan preventivnim mjerama", istakao je Fasimon.