Crna Gora je prethodnih godina konačno dostigla neke turističke brojke kojima je dugo težila. Broj turista premašio je dva milijuna, a ukupan prihod od turizma je u 2018. prvi put bio više od milijardu eura. Istovremeno je u Crnoj Gori, po podacima tamošnje vlade, u posljednje tri godine otvoreno preko 70 hotela. Napredak je zabilježen uglavnom u primorju, dok sjever kaska za ostatkom zemlje u svemu, pa i u turizmu.
45 kilometara skijaških staza
Vlada je zato odlučila da u naredne tri godine uloži čak 140 milijuna eura u gradnju sedam novih skijališta na sjeveru zemlje. Direktor državnog poduzeća Skijališta Crne Gore Miloš Popović za Deutsche Welle kaže da je cilj upravo smanjivanje razlika u razvijenosti između južnog i sjevernog dijela zemlje.
"Protekle zimske sezone u Crnoj Gori je bilo aktivno šest skijališta. U veljači je završena prva faza novog skijališta Kolašin 1600, koja je koštala 17 milijuna eura i vjerujemo da će ono privući veliki broj turista. Što se tiče ostalih pet skijaških centara, broj turista je bio najbolji u posljednjih pet godina. U narednom periodu planirana je gradnja još sedam skijališta", najavljuje Popović.
Crna Gora trenutno nema previše skijaških staza, ali je do 2022. godine planirano skoro 270 kilometara staza za skijaše sa 63 žičare.
Miloš Popović
Kako produžiti zimsku sezonu?
Ugostitelj sa Žabljaka i član Koalicije za održivi razvoj (KOR) Aleksandar Dragićević smatra da je ovoliko ulaganje potpuno neopravdano. "Bilo bi opravdano da su u to ušli prije 25 godina. Ovako, vlada stihijski ulazi u ove projekte. Smatram da potrebne analize nisu urađene kako treba, posebno zbog klimatskih promjena", kaže Dragićević za DW.
On objašnjava da je od 80-ih godina prošlog stoljeća snježna sezona skraćena u prosjeku za 34 dana. Dodaje i da je većina novih skijališta planirana na relativno malim visinama, od 1.600 do 1.700 metara, gdje ima i manje snijega. "Nije problem ni što ta sezona kraće traje i što imamo kasnije snijeg, nego što se on ranije topi. Međutim, ista je količina padalina, što znači da je manje snijega a više kiše. A kiša brzo topi i umjetni snijeg, čak mnogo brže od prirodnog", kaže Dragićević.
I Popović je svjestan ovih problema, ali tvrdi da će se zimska sezona u Crnoj Gori produžiti. "Istina je da su svjetski trendovi da skijaški centri na visini do 1.800 metara obogaćuju svoju ponudu drugim sadržajima, kako bi stvorili uvjete za produžetak sezone i veću rentabilnost. I mi ćemo tako imati sisteme za proizvodnju umjetnog snijega, a napravit ćemo i akumulacijska jezera", kaže direktor Skijališta.
Dragićević, pak, smatra da je bilo pametnije uložiti u neke druge sadržaje: "To su zatvorena skijališta ili staze za ljetno skijanje, poput onih na Kopaoniku ili Zlatiboru, čime je Srbija unapredila ljetnu sezonu. Također su potrebne i zatvorene sale za klizanje, dvorane u cilju razvoja sportskog turizma, ali ne vidim da će se išta od toga graditi. Isto tako, moglo se uložiti u tzv. aktivni turizam, zatim poljoprivredu i ruralni turizam, koji bi privukao mnogo više gostiju i donio više prihoda."
Aleksandar Dragićević
"Crna Gora nije poznata kao destinacija zimskog turizma. Dok smo mi tapkali u mjestu, ostali u regiji su ulagali i sada trebamo kao novi igrač ući u trku i kreirati svoj brand. Za to će biti potrebna možda i desetljeća, koja mi, zbog klimatskih promjena, nemamo", uvjeren je Dragićević.
Investicije u zamjenu za putovnicu
Veliki problem sjevera Crne Gore je i nedostatak kvalitetnog smještaja. Planom za skijališta predviđena je i gradnja preko 100 novih hotela i bungalova. "Država je već zaključila ugovore sa stranim investitorima za izgradnju četiri hotela kod ski-centra Kolašin 1600. I Vlada dodatno potiče investitore na izgradnju hotela na sjeveru kroz Program ekonomskog državljanstva, u kojem, u zamjenu za ulaganja, mogu dobiti crnogorsku putovnicu. Interes ulagača je velik i raste iz dana u dan", tvrdi Popović.
Dragićević, s druge strane, kaže da sjever Crne Gore nema hotela s tri zvjezdice, koji su okosnica razvoja zimskog turizma jer veliki turoperatori žele dovesti puno turista o za male novce. "Ne postoji ni plan da se takvi hoteli grade već se na Žabljaku grade ekskluzivni hoteli s pet zvjezdica. Sve je to odlično, ali kao neki finiš turističkog razvoja. Ipak, mi ne možemo dovesti ljude koji su srednje platežne moći, a koji su veliki izvanpansionski potrošači, pa da koristi ima cijela zajednica. Ovako će korist od skijališta, bojim se, imati samo moćni pojedinci", vjeruje Dragićević.
Može li Crna Gora postati skijaški centar regije?
Britanski list Guardian nedavno je Kolašin uvrstio među deset najboljih malih skijaških resora u Europi. Popović kaže da je, i po mišljenju drugih, Crna Gora na dobrom putu da bude rame uz rame s europskim skijaškim centrima. "Po završetku svih skijališta definitivno ćemo postati konkurentni regionalnim centrima kao što su Kopaonik, Zlatibor, Rila ili Bansko", uvjeren je Popović.
Dragićević ponavlja da je Crna Gora ovdje zakasnila: "Skuplja smo destinacija nego zemlje regije. Također, naša skijališta ne mogu nikada biti dugačka kao recimo alpska ili Dolomiti. Dakle, nismo konkurentni ni cijenom niti ponudom." On također ističe: "Udio zimskog turizma u ukupnom turističkom obrtu Crne Gore je samo 1,5 posto. Ja razumijem potrebu vlade da podigne taj postotak, ali na ovaj način to neće učiniti."
-->