Grčka u ponedjeljak, 20. kolovoza izlazi iz posljednjeg od ukupno tri kruga spašavanja od bankrota i nada se povratku na međunarodna tržišta kapitala kako bi se mogla ponovno zaduživati nakon dužničke krize koja je trajala 9 godina. Grčka kriza je oštetila gospodarstvo države za četvrtinu, a prisilila je zemlju i na implementaciju bolnih mjera štednje.
Taj je period bio duboko traumatično iskustvo za Grke, zato što su 2001. godine vrlo entuzijastično drahme zamijenili za eure. Prihvaćanjem jedinstvene europske valute, ušli su u eru jeftinih kredita kojima su financirali golemu osobnu i javnu potrošnju. Upravo je trend nekontrolirane potrošnje državu doveo do nabujalih deficita u proračunu i bilanci plaćanja.
Od početka dužničke krize 2010. godine, četiri grčke vlade su se borile za sprječavanje bankrota zemlje, oslanjajući se pritom na najveći paket spašavanja u ekonomskoj povijesti svijeta, u sklopu kojeg su Međunarodni monetarni fond i partneri u eurozoni, Grčkoj pozajmili 260 milijardi eura.
Dok službena Atena sada nastoji vratiti gospodarstvo u normalu i ekonomski se osamostaliti, ožiljci krize ostaju. Banke su pritisnute golemim portfeljom loših zajmova, dok je grčki javni dug i dalje najveći u eurozoni te doseže čak 180 posto BDP-a.
No, sunčeve se zrake polagano probijaju kroz oblake. Gospodarstvo, koje je u kriznim godinama srezano za 26 posto, počelo je rasti. Istovremeno, turizam je uzletio, a polako se smanjuje i nezaposlenost, koja je s rekordnih 28 posto pala na 19,5 posto.
- Ako postoje lekcije koje smo naučili iz ove krize, onda je to ona da pod bilo kakvim okolnostima moramo pokušati zaštititi svoju makroekonomsku stabilnost. Populističke politike, koje danas mogu zadobiti neke glasove, a imale su katastrofalne učinke u godinama iza nas, moraju se izbjegavati pod bilo koju cijenu. Inače, prije ili kasnije, opet ćemo završiti u situaciji u kojoj smo sada - ističe Panos Tsakloglou, glavni ekonomist prijašnje koalicijske vlade.
Grčko je gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo peti put zaredom, a vrijedi istaknuti da i tempo njegova rasta ubrzava. Europska komisija ove godine procjenjuje da će grčko gospodarstvo porasti za 1,9 posto.
Unatoč tome, i dalje je prisutna određena doza skepse. Međunarodni monetarni fond upozorava na vanjske i domaće rizike koji bi mogli narušiti gospodarski rast, za koji MMF procjenjuje da bi ove godine mogao dosegnuti 2 posto.
- Ne vidim razloga za slavljenje našeg izlaska iz memoranduma o spašavanju, jer možda ćemo iz tave za pečenje skočiti ravno u vatru. Većina ljudi oporezovana je do daske, ljudi su potpuno zaokupljeni plaćanjem poreznicima, i malo novca mogu ostaviti sa strane da bi ga uložili u posao radi njegova rasta i poboljšanja - smatra Thanos Veremis, profesor povijesti na Atenskom sveučilištu.