Nakon što je nedavno Međunarodni monetarni fond prilično snizio projekcije ovogodišnjeg rasta dviju zemalja koje su ključni hrvatski gospodarski partneri u EU, danas je Europska komisija objavila još niže prognoze. To će, naravno, imati loš utjecaj na Hrvatsku, ali zasad su procjene Europske komisije suzdržane: hrvatsko će gospodarstvo rasti sporije od prethodnih očekivanja za svega 0,1 postotni bod, što znači 2,7 posto.
Komisija je prognoze za Njemačku i Italiju smanjila snažno. Ovogodišnji rast Njemačke snižen je za 0,7 postotnih bodova, na samo 1,1 posto. Za Italiju je pak prognoza rasta snižena za jedan postotni bod, na svega 0,2 posto. To je ujedno i najniža procijenjena stopa rasta među zemljama Europske unije.
Kako je na današnjem skupu o tržištu kapitala na Zagrebačkoj burzi rekao Vedran Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke, kad je nedavno MMF revidirao procjenu globalnog rasta (snizio sa 3,7 na 3,5 posto), uglavnom su razlozi za to bili u - Europi. Kad se pak to razgrne, iza europskog usporavanja krije se, među ostalim, pad izvoza u Tursku te Veliku Britaniju, ali i SAD i Aziju, što je odjek trgovinskog rata koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump.
Prema MMF-ovim očekivanjima će Francuska i Španjolska, dodaje Šošić, solidno rasti, ali Hrvatska je najviše oslonjena na Italiju i Njemačku, pa će se kretanja kod njih “sigurno negativno odraziti i na nas”. Zanimljivo je pritom, kako je spomenuo i Šošić, da je vlada Angele Merkel nedavno još snažnije smanjila očekivanje rasta njemačkog BDP-a u 2019. godini od ovog što navodi Bruxelles, na svega jedan posto.
Ukupno gledano, europsko će gospodarstvo rasti 1,5 posto, a prije samo nekoliko mjeseci je Europska komisija predviđala da će se kretati oko 1,9 posto. Usporavanje je još izrazitije za područje eurozone, na što najviše utječu njemački i talijanski trendovi, kao i neizvjesnosti u globalnim trgovinskim odnosima te usporavanje u Kini.
Kako je na okruglom stolu Zagrebačke burze komentirao Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, na tržištima kapitala se osjeća nervosa zbog ekonomskih kretanja, a posebno to izaziva neizvjesnot oko načina kako će biti izveden Brexit (uz sporazum s EU ili bez njega), a jedna od glavnih tema je i Italija.
Slovenski rast u 2019. godini Komisija procjenjuje na 3,1 posto, slovački čak 4,1 posto, bugarski 3,6 posto, rumunjski 3,8 posto, mađarski 3,4 posto, pa se iz toga vidi da Hrvatska, u usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama, zaista sporo raste i teško će ih po tim stopama razvojno uspjeti “uhvatiti”.
Prema Šošićevoj ocjeni, hrvatski intenzitet konvergencije prema razvijenim članicama EU-a je slab, a razlika u rastu koji bilježe druge tranzicijske zemlje temeljise na tome gdje idu hrvatske investicije i koliko su one bogate znanjem i tehnologijom. “Ne zaostaje Hrvatska za drugim srednjoeuropskim i istočnoeuropskim članicama EU-a po investicijama nego po ukupnoj faktorskoj produktivnosti, po čemu smo najslabiji od svih”, rekao je. Ta se produktivnost odnosi upravo na primjenu znanja, vještina i tehnologija.
Trenutni hrvatski rast je, dodaje, na zdravijim temeljima nego početkom 2000-ih, ali mu se pogoršava struktura jer raste udjel potrošnje.