Ne sluti na dobro

Nakon Italije, sada je i drugi najveći hrvatski trgovinski partner, na korak do recesije

AUTOR:

OBJAVLJENO:

8.2.2019. u 8:38

AUTOR:

OBJAVLJENO:

8.2.2019. u 8:38

Workers pave a road on a newly constructed bridge over the Danube River, that links Calafat in Romania to Vidin in Bulgaria, before its inauguration, 320 km (199 miles) southwest of Bucharest, May 8, 2013. The bridge, measuring 2km (1.24 miles) long and built with a budget of 275 million euros ($362 million), is the biggest construction project in Bulgaria and one of the most important projects supported by the European Union, constructors said. It includes a road and railway track. REUTERS/Bogdan Cristel (ROMANIA - Tags: SOCIETY TRANSPORT) - GM1E959015N01
Bogdan Cristel / REUTERS

Ilustracija

Već je od prije poznato da je Italija uronila u recesiju, a to prijeti i njemačkom gospodarstvu, što bi moglo negativno utjecati na hrvatsko gospodarstvo jer se radi o njezina dva najveća vanjskotrgovinska partnera.

Ulagače na svjetskim burzama jučer je neugodno iznenadio podatak o neočekivanom padu industrijske proizvodnje u Njemačkoj u prosincu prošle godine za 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, što je već četvrti mjesec zaredom kako proizvodnja pada.

Njemačkoj prijeti reecsija

Analitičari kažu kako to povećava izglede da je u četvrtom lanjskom tromjesečju njemački bruto domaći proizvod (BDP) pao, kao i u prethodnom tromjesečju.

A to bi značilo da je njemačko gospodarstvo uronilo u recesiju, odnosno palo dva kvartala zaredom.

- Analitičari su očekivali rast proizvodnje. No, kako je pala, čini se da je sada u pitanju i pozitivan podatak o BDP-u u četvrtom tromjesečju - kaže Thomas Gitzel, analitičar u VP Bank Group.

Rast njemačkog gospodarstva, ali i cijele eurozone već se neko vrijeme usporava, pa su posljednjih tjedana zaredala smanjenja procjena. U četvrtak je Europska komisija oštro smanjila procjenu rasta gospodarstva eurozone u ovoj godini na 1,3 posto, s prethodnih 1,9 posto, zbog neizvjesnosti u globalnoj trgovini i domaćih čimbenika u vodećim gospodarstvima. Pritom je Komisija smanjila procjenu rasta njemačkog gospodarstva, najvećeg u Europskoj uniji na 1,1 posto, s prethodnih 1,8 posto.

I sama je njemačka vlada nedavno zbog, kako je poručila, globalnih trgovinskih napetosti i bojazni povezanih s Brexitom snizila prognozu gospodarskog rasta u ovoj godini s 1,8 na 1 posto.

Italija već u recesiji

Od kraja siječnja poznato je, pak, da je Italija uronila u recesiju jer su službeni podaci pokazali da je u posljednjem tromjesečju 2018. godine tamošnji BDP pao za 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada je gospodarstvo skliznulo za 0,1 posto. Zbog toga je Europska komisija u četvrtak oštro smanjila procjenu rasta talijanskog gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 1,2 na samo 0,2 posto.

EK smanjila procjene i za Hrvatsku

Uz to, Komisija je smanjila i procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,7 posto, s prethodnih 2,8 posto jer očekuje usporavanje rasta izvoza zbog slabljenja gospodarstava u Europskoj uniji, najvažnijih hrvatskih trgovinskih partnera.

O tome se u četvrtak razgovaralo na okruglom stolu Akademije Zagrebačke burze "2019. - što donosi tržištu kapitala i gospodarstvu?".

Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić kazao je da se većina negativnih rizika za rast hrvatskog gospodarstva odnosi na inozemstvo.

- Problem je što je Hrvatska najviše naslonjena na Italiju i Njemačku, upravo svoje najjače trgovinske partnere, i to će se sigurno negativno odraziti - ocjenjuje Šošić.

Usporavanje rasta izvoza

U četvrtak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazali su da je vrijednost hrvatskog robnog izvoza u 2018. godini dosegnula 107,6 milijardi kuna, što je 2,9 posto više nego u 2017. To je znatno sporiji rast izvoza roba nego u 2017. godini, kada je skočio 12 posto.

S obzirom na recesiju u Italiji i slabost njemačkog gospodarstva, za očekivati je da će se rast hrvatskog izvoza u te dvije zemlje usporiti. U prvih 11 mjeseci prošle godine hrvatski izvoz u Italiju porastao je za 9,9 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, na 14,4 milijarde kuna, pokazuju posljednji podaci DZS-a. Izvoz Hrvatske u Njemačku istodobno je porastao za 12 posto, na 13,2 milijarde kuna.

Odgovarajući na pitanja novinara o smanjenju gospodarskih procjena EK za Hrvatsku i EU, ministar financija Zdravko Marić kazao je u četvrtak: "Mi smo integralni dio unutarnjeg tržišta i svaka situacija koja se događa u bilo kojoj zemlji članici, a posebice onima koje su nam ne samo geografski već i gospodarski bliže, se prati i gleda".

Istaknuo je i da se, kada se, primjerice, gleda situacija u Italiji i njezin značaja za hrvatsko gospodarstvo, to treba gledati i pratiti po svakoj djelatnosti.

Negativni utjecaj na turizam?

Osim na izvoz, recesija u Italiji, a možda i Njemačkoj mogla bi, ako se ti negativni trendovi produlje, nepovoljno utjecati i na hrvatski turizam jer bi zbog slabljenja kupovne moći dio njemačkih i talijanskih turista mogao ove godine odustati od ljetovanja.

Ministar Marić kazao je u četvrtak da Talijani jesu jedni od glavnih inozemnih turista u Hrvatskoj, ali da posljednjih nekoliko godina njihove brojke nisu slijedile brojke koje su se bilježile, primjerice, iz skandinavskih zemalja, s britanskog ili tržišta Dalekog istoka, Amerike, kao i Njemačke ili Austrije.

- Tu ne vidimo da bi trebalo biti nekih značajnijih poremećaja - kazao je Zdravko Marić.