Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske predložio je ovog tjedna ponovno uvođenje dodatka za prehranu za državne službenike i namještenike u iznosu od 5000 kuna godišnje. U sindikatu navode kako su novim izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak, kojim je u neoporezive naknade uvrštena i novčana paušalna naknada za podmirivanje troškova prehrane radnika do 5000 kuna godišnje, stvoreni preduvjeti za ponovno uvođenje dodatka za prehranu, odnosno stalnog dodatka u kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, koji se prestao isplaćivati jednostranom odlukom koalicijske Vlade Ivice Račana 2003. godine.
Sindikat smatra da bi ponovnim uvođenjem toga prava, koje je bilo ugovoreno kolektivnim ugovorima iz 1996., 1998. i 2000., Vlada u znatnoj mjeri poboljšala materijalni položaj državnih službenika i namještenika, naročito onih čije se plaće kreću u rasponu nižem od iznosa minimalne plaće (3000 kuna) i neznatno većem od 4000 kuna. Stoga predlaže da se u kolektivni ugovor ugradi odredba da službenik i namještenik ima pravo na paušalnu naknadu za podmirenje troškova prehrane od 5000 kuna godišnje, koja bi se isplaćivala u jednakim mjesečnim iznosima.
Radi pojašnjenja treba kazati kako je HDZ-ova vlada 1994. ukinula neoporezivi topli obrok i uvela plaćanje poreza i doprinosa na naknadu za topli obrok i tvrtkama ukinula porezne olakšice za taj izdatak. Tako se idućih godina topli obrok zadržao samo u državnim i javnim službama i poduzećima s kolektivnim ugovorima, i to kao oporezivi dodatak na plaću, no s vremenom su tvrtke prestale isplaćivati naknadu za topli obrok, a i Vlada Ivice Račana je ukinula to materijalno pravo za zaposlene u državnoj upravi.
Prema podacima sindikata, još 2002. je taj dodatak u iznosu od 360 do 700 kuna bruto primalo oko 800 tisuća zaposlenih u velikim tvrtkama, javnom sektoru i državnoj upravi. Tada se procjenjivalo da bi se država ukidanjem poreza na naknadu za topli obrok odrekla oko milijardu kuna prihoda od tog poreza. Međutim, danas rijetko koja tvrtka plaća radnicima naknadu za topli obrok, pa je samim tim i prihod od poreza od te naknade prilično malen.
Stoga ministar financija Zdravko Marić ne mora strahovati da će izgubiti stotine milijuna kuna ukidanjem poreza na dodatak za topli obrok, već mu je to način da posrednim putem poveća materijalna prava radnika. Nove neoporezive naknade u okviru poreza na dohodak, od kojih će dio stupiti na snagu od početka 2020., a neke već ove godine, odnose se na to da će trošak smještaja i prehrane za sve radnike iznositi, na temelju vjerodostojne dokumentacije i trošak prehrane do 12.000 kuna ili novčana naknada za smještaj i prehranu do 5000 kuna. Dakle, ili 12 tisuća kuna za trošak i prehranu uz vjerodostojnu dokumentaciju ili pet tisuća kuna u obliku novčane naknade – ne mogu se koristiti obje vrste naknade. Tako su Zdravko Marić i premijer Andrej Plenković nakon 25 godina, odnosno nakon četvrt stoljeća, promijenili HDZ-ovu odluku iz 1994. kojom je oporezovana naknada za topli obrok.
Svaki poslodavac pojedinačno sada treba odlučiti hoće li tako povećati materijalna prava radnika, a Sindikat državnih službenika i namještenika traži da njihov poslodavac, država, to pravo uvrsti u kolektivni ugovor. Ako država prihvati taj prijedlog, on će na godišnjoj razini porezne obveznike koštati od 250 do 300 milijuna kuna, ovisno o tome kako se računa “obuhvat” državnih službenika, jer ih po jednoj kalkulaciji ima 52 tisuće, a po drugoj oko 60 tisuća. No u tom slučaju bi vjerojatno i sindikati javnih službi, koji predstavljaju oko 180 tisuća zaposlenih, zatražili isto pravo, pa bi to još dodatno koštalo državu dodatnih nekoliko stotina milijuna kuna. A budući da upravo traju pregovori Vlade i sindikata u državnim i javnim službama oko povećanje osnovice i koeficijenata u idućoj godini, teško da će država moći udovoljiti ovom zahtjevu Sindikata državnih službi kao dodatni “bonus”.