Nacionalna mirovina

Naknada za starije bez primanja: Državna penzija od 1000 kn onima bez vrednije imovine

AUTOR:

OBJAVLJENO:

5.9.2019. u 14:03

AUTOR:

OBJAVLJENO:

5.9.2019. u 14:03

Zagreb, 290819. Markov trg.
Banski dvori.
Redovita sjednica Vlade.
Na fotografiji: Josip Aladrovic.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Josip Aladrović

Od 2021. godine u Hrvatskoj bi trebala zaživjeti nacionalna mirovina, potvrdili su nam u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.

Pravo na nacionalnu mirovinu imali bi svi građani stariji od 65 godina koji nemaju potrebnih 15 godina staža, a što je minimalni uvjet za odlazak u mirovinu. Drugim riječima, uplaćivali 15 godina u mirovinski fond ili ne, ostvarili bi pravo na mirovinu, koja bi im trebala pokriti barem one najosnovnije životne troškove. Na prijedlogu sustava nacionalne mirovine, o kojoj se u Hrvatskoj govori od početka 2000-ih, radi radna skupina koju je osnovalo ministarstvo kojem je na čelu Josip Aladrović. Mogućnost uvođenja nacionalne mirovine najavljivao je i njegov prethodnik Marko Pavić, no dosad na realizaciji tog plana nije puno napravljeno. I sada je projekt još prepun nepoznanica: ono što u ovom trenutku djeluje koliko-toliko izgledno su najave da će tijekom sljedeće godine stručnjaci iznjedriti prijedlog, koji bi na saborske klupe trebao stići na jesen - dakle, za godinu dana - kako bi od 1. siječnja 2021. godine krenula isplata prvih nacionalnih mirovina.

Dvije nepoznanice

Dvije najveće nepoznanice u jednadžbi zasad su broj potencijalnih primatelja nacionalne mirovine i iznos koji bi im država svakog mjeseca uplaćivala. To su, kažu nam u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, pitanja na koje će odgovore trebati dati stručnjaci u radnoj skupini. Zbog toga naši sugovornici u tom ministarstvu nisu željeli procjenjivati ni broj mogućih korisnika novog oblika mirovine, koji je dio ekonomista već prozvao “nultim stupom”, niti koliko bi ona iznosila. Ipak, neke procjene govore da bi nacionalnu mirovinu moglo primati do 85.000 ljudi. Radi se o građanima koji tijekom svog radnoga vijeka do 65. godine nisu uspjeli skupiti 15 godina staža i koji ionako uglavnom žive od socijalne pomoći. Među njima je puno poljoprivrednika pa ne čudi da u Aladrovićevu ministarstvu glavne korisnike nove, nacionalne mirovine i vide upravo u njima.

- Glavnina korisnika nacionalnih mirovina živi u ruralnim krajevima Hrvatske. Dobrim dijelom su to žene - kaže naš sugovornik. U Ministarstvu  zasad ne žele govoriti o iznosu u kojem bi se isplaćivala nacionalna mirovina, ističući kako se to još ne zna.

Ipak, naš sugovornik kaže da s minimalnom mirovinom koja iznosi oko 1060 kuna, ni nacionalna ne bi trebala biti bitno manja. Drugim riječima, realno je očekivati, kaže, da bi nacionalna mirovina mogla iznositi oko 1000 kuna. U cijeloj priči, međutim, velik je upitnik hoće li se uvoditi imovinski cenzus. Primjerice, netko tko sada ima malu mirovinu, ili je uopće nema, ali vlasnik je stana ili apartmana koji iznajmljuje, ili posjeduje dionice ili štednju, u slučaju uvođenja imovinskog cenzusa ne bi ostvarivao pravo na nacionalnu mirovinu. Odluku i o tome morat će donijeti skupina stručnjaka, koju Ministarstvo rada i mirovinskog sustava namjerava proširiti.

- Nacionalna mirovina je namijenjena ponajprije ljudima koji su najizloženiji riziku od siromaštva - pojašnjava naš sugovornik.

Suzbijanje siromaštva

Upravo u namjeri suzbijanja siromaštva stručnjaci s kojima smo razgovarali vide i glavni razlog zbog kojeg se novo zajamčeno primanje za dio naših sugrađana ne bi ni trebalo nazivati mirovinom, već socijalnom pomoći. Tako Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava u Vladi Zorana Milanovića, kaže da je ideja uvođenja takvoga primanja prihvatljiva i da ga je željela uvesti još i Vlada u kojoj je on sjedio, no da se to ne može nazvati mirovinom, jer ne proizlazi iz uplate doprinosa.

- Ideja je dobra, ali to je oblik socijalne pomoći. Zato se taj oblik socijale ne bi ni smio pojaviti u mirovinskom sustavu i dodatno ga opteretiti, već bi sredstva trebala biti osigurana na pozicijama Ministarstva socijalne skrbi - ističe Mrsić.

Njegova je procjena da bi za isplatu tako osmišljenih primanja trebalo osigurati oko milijardu kuna godišnje. Nadalje, upozorava, teško je očekivati da će projekt krenuti već 2021. godine, budući da u Vladi još nemaju odgovore na ključna pitanja.

Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije smatra da bi uvođenje nacionalne mirovine bio dobar potez jer bi koristi od njega imali socijalno najugroženiji slojevi hrvatskoga stanovništva. No, i on upozorava da još nije poznato o kolikom se točno broju ljudi radi pa procjenjuje da bi nacionalnu mirovinu, ovisno o tome hoće li se uvesti imovinski cenzus ili neće, moglo primati 40.000 do 80.000 građana.

- To nije nikakva mirovina, nego socijala i HZMO s time ne bi trebao imati ništa - zaključuje Danijel Nestić iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, dodajući kako bi novo primanje prikladnije bilo nazvati zajamčenom minimalnom socijalnom naknadom.

Europska iskustva

Iskustva drugih zemalja s nacionalnom mirovinom, ili nekim sličnim primanjem za starije su različita. Tako je, prema podacima Europske komisije, Slovenija do 2012. imala nacionalnu mirovinu, no tada ju je izdvojila iz mirovinskog sustava i prebacila u sustav socijale. Sličan pristup imaju i druge članice EU, poput skandinavskih zemalja, Belgije ili Grčke: i u njima postoje zajamčena primanja za starije građane, no dio su sustava socijale.

Najsličniji model ovom kakav se sada predlaže u Hrvatskoj imaju, upozorava dio stručnjaka za mirovine, Australija i Kanada. No, i u njima je primanje nacionalne mirovine vezano uz imovinski cenzus, što znači da posjedovanje nekretnina, štednje ili dionica starije ljude automatski diskvalificira od primanja nacionalne mirovine.

Zanimljiv je i slučaj Velike Britanije, u kojoj, kaže jedan naš sugovornik, uvjet za primanje nacionalne mirovine, ili nekog sličnog primanja, nije samo imovinski cenzus, nego i “dobro ponašanje”. Naime, šanse za dobivanje nacionalne mirovine ovise ne samo o imovinskom stanju ‘kandidata’, nego i o tome je li i za što bio kažnjavan.

U svakom slučaju, ekonomisti s kojima smo razgovarali smatraju da je najbolji način za osiguravanje kakvih-takvih primanja u starosti jačanje drugog i trećeg mirovinskog stupa te poticanje građana da sami štede za starost.