Eurobarometar

Nagli pad podrške uvođenju eura, samo 40 posto građana je za jedinstvenu valutu

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

27.12.2018. u 9:32

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

27.12.2018. u 9:32

, Image: 245171392, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Haniz Peter Bader / Profimedia, Alamy / Reuters

Ilustracija: panorama Zagreba i novčanice eura u krugu

Hrvatska će uskoro, vjerojatno do svibnja, poslati formalno pismo namjere ECB-u kojim traži uvođenje eura, a europskim vlastima ujedno će prezentirati sve aktivnosti koje zemlja planira učiniti da bi postala kandidatkinja za ulazak u tečajni mehanizma, ERM2.

U tu svojevrsnu čekaonicu za ulazak u euro trebala bi ući oko godinu dana nakon slanja pisma namjere i u njoj provesti najmanje dvije godine.

Očekivani je to korak nakon prošlogodišnjeg Vladina usvajanja Eurostrategije i javne rasprave u kojoj su, kako je kazao guverner Boris Vujčić za Tportal, HNB i HGK obišli “17 županija, pet fakulteta...” te razgovarali “s poslodavcima i sindikatima”. Međutim, zagovornici eura kao da su postigli suprotan učinak od onog koji su željeli: posljednje istraživanje Eurobarometra pokazuje da tek 40 posto Hrvata podržava zajedničku europsku valutu. U proljeće prošle godine, kada je guverner počeo otvoreno govoriti o prednostima uvođenja eura, za to je bilo 51 posto ispitanih Hrvata, a 2015. godine njih 56 posto.

Zašto se istopila podrška građana uvođenju eura, valute u kojoj i dalje većina ljudi drži štednju i uzima kredite?

Pripreme za prijavu

Ranije ankete su pokazale da građane najviše brine inflacija te što će biti s njihovim kreditima vezanim uz valutnu klauzulu. HNB je već mnogo puta odgovorio na te strahove, a ponuđen je i “vodič za strahove” koji kaže da bi cijene u godini uvođenja eura porasle minimalno, 0,02 posto, te da bi se krediti samo konvertirali u eure, po utvrđenom tečaju. Građane to očito nije razuvjerilo ili nisu našli prepoznali prednosti uvođenja eura, kao što je otklanjanje tečajnog rizika ili da više neće biti transakcijskih troškova.

Na pitanje kako komentira rastući negativan sentiment prema euru i hoće li to utjecati na trasirani put njegova uvođenja, guverner Vujčić tek napominje kako se anketno pitanje Eurobarometra uopće ne odnosi na stav građana o uvođenju euru. Ono zapravo glasi: Jeste li za ili protiv: Europske ekonomske i monetarne unije s jednom valutom, eurom? Suprotno, tome, ističe Vujčić, interna anketa HNB-a provedena u rujnu ove godine, s precizno definiranim pitanjem, pokazuje da uvođenje eura podržava 58 posto ispitanih građana. U svakom slučaju, kaže guverner, provođenjem Eurostrategije nastavlja se prema planu.

No, osim Eurobarometra, na negativan stav građana prema euru ukazivale su i neke druge ankete, istraživanje koje je prije godinu dana proveo MojPosao je pokazalo da čak 74 posto građana smatra kako bi uvođenje eura 2020. godine bila loša odluka. Iako je teško naći pravi odgovor zašto je podrška euru oslabila, ekonomisti pretpostavljaju da je tome više razloga.

Hrvoje Šimović s Ekonomskog fakulteta smatra da bi jedan od razloga mogla biti činjenica “što je to postao projekt Vlade kojeg javno komunicira s HNB-om, pa se prema tome automatski javlja neki otpor i strah”. Da komuniciranje projekta eura nije baš najbolje prošlo slažu se mnogi, ali jedan Vladin dužnosnik napominje da se vrlo sličan trend događao i u baltičkim zemljama, da je potpora euru pala na 30 posto. Međutim, šest mjeseci prije samog uvođenja, kada je to postalo izgledno, ipak je snažno porasla i danas je u tim zemljama dosta visoka.

Sukob oko tečaja

Razloge nezadovoljstva građana, Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke, vidi i drugdje.

- Moramo imati u vidu i rastući populizam u Europi, kao i u Hrvatskoj. Osim toga, Hrvatska posljednjih godina zaostaje po pitanju ekonomskog rasta, a time i standarda građana. To se percipira tako da koristi od ulaska u EU nisu baš velike, a time pada i podrška eurozoni - kaže Šantić. Tome dodaje i treći razlog, a to je da već četiri godine domaća valuta jača, što također utječe na percepciju građana o euru. Da kuna gubi vrijednost, ističe, i sklonost prihvaćanju zajedničke valute bila bi puno veća.

No, to što domaća valuta jača, ujedno nameće najvažnije pitanje uvođenja eura: po kojem tečaju će se kuna konvertirati u euro prilikom ulaska u ERM2. Tečaj prema kojem će se u konačnici obavljati konverzija, više je puta kazao Vujčić, ne bi trebao odstupati “od ravnotežnog tržišnog tečaja”. No, o tom pitanju, sigurno je, rasprava tek slijedi.

Zemlje koje kontinuirano pokazuju vrlo slabu podršku euru su Češka i Poljska, pa njihove vlasti i ne razmatraju uvođenje eura. Ostaje vidjeti kako će hrvatska Vlada odgovoriti na raspoloženje građana oko eura i kune.