Privremeno Vijeće vjerovnika Agrokora ovog će utorka, prema neslužbenim najavama, potpisati nacrt nagodbe vjerovnika, takozvani “term sheet” koji će sadržavati kriterije naplate potraživanja vjerovnika, njegovog otpisa i pretvaranja u vlasništvo, a u ponedjeljak su taj dokument čelnicima stranaka vladajuće koalicije u Banskim dvorima predstavili Fabris Peruško, izvanredni povjerenik Agrokora i njegova zamjenica Irena Weber.
Nakon sastanka novinarima je Radimir Čačić, predsjednik Narodne stranke, rekao kako će “većinski vlasnici, relativno većinski, biti Rusi, Sberbank i VTB banka, u jednom okviru koji će se kretati između 30 i 46 posto. Vidjet ćemo što će se postići.
Bez iznenađenja
Naravno da svi drugi imaju svoje postotke, isto tako, ne ovoga puta potpuno definirane, ali ništa od toga nije iznenađujuće, jer sve se nalazi u okvirima o čemu se do sada razgovaralo i jako je važno da su dobavljači postigli dogovor i prihvatili takav pristup”, kazao je Čačić, dodajući kako je “najvažnije da bivši vlasnici ne zadržavaju ništa, jer je dug znatno veći od imovine”.
Ivan Vrdoljak, predsjednik Hrvatske narodne stranke - liberalni demokrati (HNS), rekao je kako su dobavljači u ponedjeljak na sastanku potvrdili nacrt prijedloga nagodbe odnosno da su “od sedam prisutnih svi potvrdili”. Međutim, prema našim informacijama, Upravni odbor Udruge dobavljača koji su osnovali Adris grupa, Alca, Atlantic, Awt, Badel, Croatia osiguranje, Franck, Granolio, Kraš, Mlinar, Podravka, Saponia, TDR, Vindija i Žito ima devet članova, a nacrt nagodbe koji uključuje i poseban dio sporazuma između dobavljača, Agrokora i ostalih vjerovnika, nisu tog jutra potvrdili Adris grupa i Franck.
Pristanak
Nadalje, kako se može doznati, Udruga dobavljača će potpisima članova Upravnog odbora jamčiti da će dobavljači poštivati odredbe sporazuma i nacrta nagodbe, ali će jednako tako Udruga dobavljača organizirati druge dobavljače da potpišu interni pristanak na takav dokument. Oni dobavljači, pak, koji u srpnju ne budu glasali na Skupštini vjerovnika za konačnu nagodbu vjerovnika koja će sadržavati taj sporazum neće imati pravo na sudjelovanje u isplati graničnog duga, neslužbeno smo doznali.
Jednako tako, pravo prvenstva u naplati preostalih 80 milijuna eura graničnog duga imat će oni dobavljači koji su prethodno bili potpisali iste uvjete poslovanja s Agrokorom kao i prije 10. travnja 2017. Jedan od bitnih dijelova nagodbe vjerovnika, odnosno Utanačenja osnovnih elemenata (formalni naziv nagodbe vjerovnika), sadrži, kako smo doznali, vrlo važnu odredbu, odnosno kriterij o visini operativne dobiti (EBITDA) Konzuma koja će se morati realizirati svake od sljedećih pet godina da bi isplaćivao taj preostali granični dug, a radi se o cifri od 37 milijuna eura. Uz to, navodno bi Sberbank, ovisno o izračunu, imao od 25 do 38 posto vlasništva novog Agrokora, dok bi ruska VTB banka imala oko osam posto. No, prema našim izvorima, u nagodbi će stajati odredba prema kojoj novim vlasnicima neće biti dozvoljena prodaja-kupnja udjela u novom Agrokoru na određeno vrijeme dok se koncern u potpunosti ne konsolidira.
Konačno, na sastanku u Vladi koalicijski partneri su postavili i pitanje problema koncesija nad 33 tisuće hektara obradivih poljoprivrednih površina u vlasništvu Agrokora, ali je pojašnjeno kako novi vlasnici neće moći prenositi te koncesije na druge kompanije, pogotovo ne one izvan Hrvatske.
U Adrisu smatraju da imaju bolja jamstva, a da se to ne respektira
Predstavnici Adris Grupe i Francka nisu bili prisutni potpisivanju izjave kojom je sedam članova Upravnog odbora Udruge dobavljača Agrokora u ponedjeljak ujutro podržalo nacrt nagodbe vjerovnika Agrokora. Kako se moglo doznati, oni su nezadovoljni jer nisu na vrijeme primili izjavu koja je to jutro ostalima bila ponuđena na potpis, a pritom se iz Francka moglo doznati i kako su bili zauzeti drugim važnim poslovnim sastancima. Pritom je tijekom ponedjeljka priopćeno da je Nadzorni odbor Adris Grupe podržao sve napore uprave i poduzete pravne radnje u zaštiti svojih interesa, te je “dana podrška Upravi Adrisa da ustraje na pravnoj zasnovanosti cijelog procesa i donesenih odluka te, svakako, na načelima jednakopravnosti svih vjerovnika i poštenijem pristupu”.
Adris Grupa je potom još jednom obrazložila razloge zašto su osporili tražbine vjerovnika koji sudjeluju u roll-up kreditu u dijelu u kojem su njihove prijavljene tražbine podmirene roll-up kreditom. Kako je istaknuto, cilj je bio pokrenuti raspravu o tome daju li tražbine koje su prestale postojati zbog pretvaranja u roll-up kredit pravo glasa u postupku izvanredne uprave. “Budući da u trenutku osporavanja nisu bili poznati iznosi podmirenih tražbina, Adris je osporavao cjelokupni iznos. U međuvremenu Zagrebačka i Erste banka dostavile su podatke o tome koje su tražbine i u kojem iznosu namirile sudjelovanjem u ugovoru o roll-up, pa je Adris precizirao i svoje osporavanje. Što se, pak, tiče tzv. ‘obvezničara’, podataka o tome - kada su kupljene obveznice, prije ili poslije stupanja na snagu zakona o izvanrednoj upravi, i jesu li i koliko isplaćene ugovorom o roll-up kreditu, te jesu li i kako imatelji obveznica ovlastili skrbnika na podnošenje prijave potraživanja i zastupanje u izvanrednoj upravi - nemamo, stoga nismo izmijenili svoje osporavanje”, ističe se u priopćenju Agrokora.
Adris Grupa je posebno kritična prema “primjeni Entity Priority Modela (EPM) u postupku namire, prema kojem, kako je ocijenjeno, bolje prolaze vjerovnici koji imaju veći broj nekvalitetnih jamstava od onih koji imaju manji broj kvalitetnih jamstava”. Naime, kako neslužbeno doznajemo, radi se o tome da u Adrisu smatraju kako imaju formalno kvalitetnija jamstva od imatelja obveznica, ali da se ta jamstva tretiraju jednako vrijedno. No, s obzirom na to da imatelji obveznica imaju za “istu” tražbinu veći broj jamstava (prema većem broj poduzeća), to znači da će se naplatiti više od Adrisa.