Financijski aspekti izdvajanja vlasničke kompanije Agrokora u Nizozemsku, prema tvrdnjama poreznih stručnjaka s kojima smo razgovarali, ustvari ne bi trebali “oštetiti” državni proračun, ali nije sve baš jednostavno.
U Agrokoru su nam rekli da će porez na dobit od 18 posto biti plaćen u Hrvatskoj i da će ga plaćati krovna holding kompanija u našoj zemlji, za ovu priliku radnog naziva Holding Agrokor HR. Naime, Holding Agrokor HR bit će dioničko društvo (d.d.), dok će ovisne kompanije u Holdingu, poput Leda i Jamnice, biti društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i porez na dobit plaćat će Holding.
Porez na dividendu
Situacija je malo kompliciranija kada je posrijedi plaćanje poreza na prihod od dividendi od 12 posto. Riječ je o tome da će, na primjer, Holding Agrokor HR uplatiti dividendu od 100 milijuna kuna jednoj od tri vlasničke kompanije Agrokora u Nizozemskoj, ali kako se radi o uplati između ovisnih društava, porez na taj prihod ne naplaćuje se u sklopu Europske unije, svejedno isplaćuje li se u sklopu države ili međudržavno. Porez na dividendu plaćaju fizički dioničari, a za pravne subjekte se naplaćuje samo u slučaju da primatelj dividende ili udjela u dobiti ima najmanje deset posto udjela u kapitalu društva koje isplaćuje dividendu ili udio u dobiti te ako najniži postotak udjela ima u neprekidnom razdoblju od 24 mjeseca. No, kako će u ovom slučaju nizozemska tvrtka biti 100-postotni vlasnik Agrokora, takve odredbe neće biti “aktivirane”, pa neće biti ni plaćanja poreza na dividendu. Osim toga, vjerojatno će sva operativna zarada u prvim godinama rada Holdinga Agrokor HR ići na vraćanje dugova pa neće biti ni neto dobiti za isplatu.
Kapitalna dobit
Ipak, treba reći kako usvojenim nacrtom nagodbe vjerovnika još uvijek nije predviđeno hoće li oko 530 milijuna eura založnih prava vjerovnika biti plaćano s razine Holdinga Agrokor HR ili neke od tri nizozemske tvrtke Agrokorovih vlasnika.
Ta odluka spada u onih deset posto nacrta nagodbe koji još nisu dogovoreni, a o tome, kako vidimo, ovisi kako će se plaćati određene vrste poreza.
Konačno, kada je riječ o porezu na kapitalnu dobit, koji također iznosi 12 posto, a plaća se prilikom preprodaje udjela ili dionica u tvrtki ako se ostvari razlika u kupoprodajnoj cijeni, tada državni proračun također neće biti oštećen. Naime, taj porez se plaća u državi u kojoj dioničar ima ostvaren rezidentni status pa je svejedno je li vlasnička kompanija u Hrvatskoj ili Nizozemskoj. U nekim, pak, slučajevima, pogotovo kada je u pitanju porez na dividendu i kapitalnu dobit, u kojima se radi o dioničarima izvan Europske unije s kojima Hrvatska nema ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kao što ga nema sa SAD-om, državni bi proračun mogao biti oštećen.
Na primjer, ako bi vlasnici Agrokora iz SAD-a imali takve kapitalne prihode koji bi bili oporezivi, zbog toga što Hrvatska nema takav ugovor sa SAD-om, a Nizozemska ga ima, hrvatski bi proračun bio “kratak” za taj dio poreza.
Ali, zasad su to situacije koje je teško “izmjeriti” i pretpostaviti.
Pravni razlozi
Službeni pravni razlog zbog kojih je vlasnička kompanija izdvojena u Nizozemsku jest to što većina novih vlasnika nema rezidentni status u Hrvatskoj, ali je jasno kako je to i zbog toga što će, kako je službeno rečeno, mjerodavno pravo za dužničko-vlasničke instrumente biti englesko i nizozemsko pravo. Dakle, takav model omogućava veću pravnu sigurnost i financijsku fleksibilnost budućim vlasnicima.
Na kraju valja reći kako će se, iako to ne piše u lex Agrokor, oni dionici ovog postupka koji ne budu zadovoljni nagodbom vjerovnika moći žaliti Visokom trgovačkom sudu. Kako se može pretpostaviti da će Visoki trgovački sud potvrditi nagodbu, tada će takvi dionici morati dignuti tužbu protiv pravovaljanosti nagodbe ili protiv dijela nagodbe ili će, pak, morati tužiti izvanrednog povjerenika zbog toga što je provodio nezakonite radnje tijekom postupka, koje nemaju veze s nagodbom vjerovnika.
Iako je vjerojatnost dobivanja takvih parnica nevelika, na primjer pokrenute su samo tri za sve predstečajne nagodbe dosad, čini se prilično jasno da će moguće obeštećenje od budućih vlasnika Agrokora biti ekstremno teško, ako ne i nemoguće. Naime, postavlja se pitanje nastavlja li se pravna sljedivost uopće u tom smislu sa starog Agrokora na nove vlasnike Agrokora i njihove tvrtke u Hrvatskoj ili će se eventualna šteta moći nadoknaditi samo od Republike Hrvatske kao kreatora lex Agrokor. To su sve pitanja na koja će odgovore dati, prema tvrdnjama naših sugovornika, samo buduća pravosudna praksa u Hrvatskoj.
Martina Dalić: "Pred upravom je još mnogo posla"
Potpredsjednica Vlade Martina Dalić jučer je u Saboru objasnila kako načelan dogovor o nagodbi koji su postigli vjerovnici predstavlja jedan od bitnih koraka, kapitalni korak prema dovršetku cjelokupnog postupka izvanredne uprave i vraćanju sustava Agrokora u normalno poslovanje.
“Pred izvanrednom upravom još je mnogo posla. Taj načelan sporazum treba prenijeti u pravni dokument koji će se onda podnijeti sudu i o kojem će vjerovnici glasovati. Načelni sporazum sadrži Sporazum o bitnim kapitalnim pitanjima koja se tiču dogovora vjerovnika kako će Agrokor u budućnosti funkcionirati, na koji način će se utvrditi vlasnička struktura, odnosno na koji način će se vjerovnici naplatiti. S obzirom na to da se ogromni dugovi od 57 mlrd. kuna očigledno neće moći naplatiti u novcu, onda će se vjerovnici naplaćivati jednim dijelom iz vlasništva, jednim dijelom novim dugom koji će se uspostaviti na razini nove kompanije, a preostali dio duga otpisati. Rezultati izvanredne uprave pokazuju da su sistemski rizici koji su se pojavili za gospodarstvo, a mogli su nastati od nekontroliranog stečaja Agrokora, savladani i da su osigurani preduvjeti za normalno poslovanje Agrokora. Ali, očekujem, na puno kvalitetnijim osnovama.” (Željka Godeč)
Plenković Marasu: "Možete mi svašta reći, ali nećete mi prišiti korupciju"
Na jučerašnjem aktualcu SDP-ovac Gordan Maras od premijera je tražio objašnjenje kako tvrtke koje su prije godinu i pol mogle isplaćivati 4000 kuna plaće, poput Texo Managementa, sada u Agrokoru zarađuju 12 mil. kuna godišnje. Zanimalo ga je i koliko će ta tvrtka dobiti nagrade za restrukturiranje i potpisivanje nagodbe. - Koliko će dobiti Texo Management, ljudi bliski vama, a koliko HDZ - pitao je Maras. - Vaša insinuacija da savjetnici mogu imati veze sa mnom ili potpredsjednicom Dalić su besprizorna. To nema veze sa mnom i HDZ-om. Meni možete reći što hoćete, ali mi nećete prišiti korupciju - rekao je Plenković. Krešu Beljaka, čelnika HSS-a, zanimalo je hoće li se Agrokor micati s popisa sistemskih tvrtki jer po nacrtu nagodbe postaje ruski, a sjedište će biti u Nizozemskoj. Premijer mu je odgovorio da će u 3 mjeseca biti poznato kako će biti organizirana tvrtka. Ž.G.